{"id":21917,"date":"2020-07-10T10:39:05","date_gmt":"2020-07-10T10:39:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21917"},"modified":"2020-07-10T10:40:35","modified_gmt":"2020-07-10T10:40:35","slug":"stef-jansen-ceznja-u-meduvremenu-normalan-zivot-i-drzava-u-jednom-sarajevskom-naselju-biblioteka-xx-vek-2020-prevela-s-engleskog-aleksandra-bajazetov","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21917","title":{"rendered":"Stef Jansen, \u201c\u010ce\u017enja u me\u0111uvremenu: \u201eNormalan \u017eivot\u201c i dr\u017eava u jednom sarajevskom naselju\u201d (Biblioteka XX vek, 2020, prevela s engleskog Aleksandra Bajazetov)"},"content":{"rendered":"\n<p>Stef Jansen je profesor socijalne antropologije na Univerzitetu u Man\u010desteru. Od 1996. godine obavio je niz etnografskih istra\u017eivanja u postjugoslovenskim zemljama, najpre u Srbiji i u Hrvatskoj, a od 2000. godine prvenstveno u Bosni i Hercegovini. Najva\u017enije teme kojima se bavi su: uloga dr\u017eave u svakodnevnom \u017eivotu; nada i cinizam; stvaranje doma i izbegli\u0161tvo; post-socijalisti\u010dke transformacije; politi\u010dki subjektiviteti, svakodnevna geopolitika i otpor; se\u0107anje i zaboravljanje; (ne)pripadanje i nacija; maskuliniteti; granice. Objavio je veliki broj \u010dlanaka u periodici i priloga u zbornicima. Priredio je, zajedno sa Stafanom Levingom (Staffan L\u00f6fving), zbornik <em>Struggles for Home: Violence, Hope and the Movement of People <\/em>(Berghahn, 2008), a zajedno sa \u010carnom Brkovi\u0107 i Vanjom \u010celebi\u010di\u0107 zbornik <em>Negotiating Social Relations in Bosnia and Herzegovina: Semiperpheral Entanglements <\/em>(Routledge, 2016). U Biblioteci XX vek 2005. godine objavljena je njegova prva knjiga <em>Antinacionalizam: etnografija otpora u Zagrebu i Beogradu<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>SADR\u017dAJ<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>UVOD: Za antropologiju zajedni\u010dkih preokupacija \u2013 PRVI DEO: \u0160ta je \u201cnormalan \u017eivot? (I. \u201cNormalan \u017eivot\u201d. Za antropologiju \u010de\u017enje, II. Dok \u010dekamo autobus. Za antropologiju rastera, III Kako usred rata stvarati raster za \u201cnormalan \u017eivot\u201d? Za antropologiju nade u dr\u017eavu. \u2013 DRUGI DEO: Dijagnoza dejtonitis (IV. Prvi simptom: \u201cNema ovdje sistema. Za antropologiju neuhvatljivog dr\u017eavnog efekta\u201d, V. Drugi simptom:\u201dTapkamo u mjestu\u201d. Za antropologiju prostorne i vremenske bezizlaznosti. \u2013 TRE\u0106I DEO: Kako \u017eiveti s dejtonitisom? (VI. Koegzistencija u me\u0111uvremenu. Za kritiku dejtonske nepolitike). \u2013 EPILOG (Lopatama i brojkama ka \u201cnormalnom \u017eivotu\u201d).<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cU dejtonskoj BiH je \u010dekanje, i samo stratifikovano, postalo deo jedne obuhvatnije strategije vladanja: nametanja me\u0111uvremena kao okvira u kom se mogu (ili moraju) ostvarivati \u017eivotni ciljevi. I mada ne verujem da su stratezi u centralama sarajevskih politi\u010dkih stranaka sedeli i namerno smi\u0161ljali kako da zadr\u017ee ljude u me\u0111uvremenu, siguran sam da se kori\u0161\u0107enje tog mehanizma bar jednim delom mo\u017ee i mora pripisati dejtonskoj vladaju\u0107oj kasti, jer ona ga je zabetonirala i ona ni\u0161ta nije u\u010dinila da se to promeni. Nisam radio ni s vode\u0107im li\u010dnostima politi\u010dkih stranaka u BiH ni s predstavnicima inostranih agencija na privremenom radu u BiH, ali mislim da je va\u017eno da se istakne da je me\u0111uvreme bilo (i da u trenutku u kom pi\u0161em ovu knjigu na\u017ealost i dalje jeste) njihovo vreme. Dok je dejtonitis za mnoge bio tegoba, za njih je on bio blagoslov, jer su u njemu cini\u010dno mogli da \u010duvaju svoje privilegije. U slu\u010daju doma\u0107e dejtonske vladaju\u0107e kaste, to se odvijalo kanalima izborne parlamentarne demokratije. Poku\u0161ao sam da poka\u017eem da su oba simptoma dejtonitisa njima i\u0161la u prilog: \u201cnepostojanje sistema\u201d oja\u010davalo je kontrolu koju je ova kasta vr\u0161ila nad ekskluzivnim kanalima za zara\u0111ivanje, a \u201ctapkanje u mjestu\u201d onemogu\u0107avalo je primenu ma kog \u201cnormalnog\u201d kriterijuma na njene postupke, po\u0161to se za sve moglo re\u0107i da je ionako samo privremeno. \u201cPre\u017eivljavanje\u201d, re\u010d koja se u dejtonskoj BiH \u010desto koristila, sugeri\u0161e nam kako je te\u0161ko bilo puko fizi\u010dko odr\u017eavanje u \u017eivotu, ali ukazuje i na specifi\u010dnu temporalnu strukturu u okviru koje se taj \u017eivot odvija, na neku posebnu razvu\u010denost. \u017divot pogo\u0111en dejtonitisom jeste \u017eivot u me\u0111uvremenu. A za ve\u0107inu je to me\u0111uvreme bilo ba\u0161, ba\u0161 zlo vreme.\u201d&nbsp; (Iz poglavlja \u201cKako \u017eiveti sa dejtonitisom\u201d)<\/p>\n\n\n\n<p>Odlomak iz knjige:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-biblioteka-xx-vek\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"stcsII9hhz\"><a href=\"https:\/\/www.bibliotekaxxvek.com\/jos-jedna-nova-knjiga\/\">Jo\u0161 jedna nova knjiga<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Jo\u0161 jedna nova knjiga&#8221; &#8212; Biblioteka XX vek\" src=\"https:\/\/www.bibliotekaxxvek.com\/jos-jedna-nova-knjiga\/embed\/#?secret=stcsII9hhz\" data-secret=\"stcsII9hhz\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-pescanik\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"5Y7pL1SDXK\"><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/ceznja-u-medjuvremenu\/\">\u010ce\u017enja u me\u0111uvremenu<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;\u010ce\u017enja u me\u0111uvremenu&#8221; &#8212; Pe\u0161\u010danik\" src=\"https:\/\/pescanik.net\/ceznja-u-medjuvremenu\/embed\/#?secret=5Y7pL1SDXK\" data-secret=\"5Y7pL1SDXK\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21918,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-21917","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/Jansen.jpg?fit=666%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":21917,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":21917,"position":1},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":21917,"position":2},"title":"Okrugli stol &#8220;Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":21917,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":21917,"position":4},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":21917,"position":5},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21917","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21917"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21917\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21920,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21917\/revisions\/21920"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21918"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21917"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21917"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21917"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}