U utorak 14.7. u HDD galeriji od 18 do 21 sat otvaramo izlo\u017ebu \u201eUtilitarni dizajn raspjevanog socijalizma: Omoti plo\u010da u funkciji revolucionarne i rodoljubne glazbe 1947. \u2013 1990.\u201c Izlo\u017eba obra\u0111uje i analizira jednu specifi\u010dnu, zna\u010dajnu, ali dosad slabo obra\u0111enu temu u podru\u010dju grafi\u010dkog dizajna za diskografsku industriju biv\u0161e Jugoslavije. Nakon \u0161to je 2015. godine u istoj ovoj galeriji obradio vizualni jezik jugoslavenske disko kulture, ovoga puta nas kustos \u017deljko Luketi\u0107, upoznaje s dizajnerskom produkcijom na presjeku glazbe, diskografije, politike i propagande. Na izlo\u017ebi \u0107e biti predstavljene omotnice plo\u010da koje su oblikovali neki od najcjenjenijih hrvatskih i jugoslavenskih grafi\u010dkih dizajnera, nastale u razdoblju od kasnih 1940-ih do 1990. godine . Izlo\u017eba ostaje otvorena do 24. srpnja.<\/p>\n\n\n\n
Iz teksta \u017deljka Luketi\u0107a<\/strong>: (\u2026) Vizualno, propaganda je savr\u0161eno polje za izu\u010davanje tehnika, stilova i razvoja dizajna i tiska, u ovoj prilici, spoja glazbe i grafi\u010dkog dizajna. Iako je glazba na plo\u010dama revolucionarne i rodoljubne glazbe (domoljubna ina\u010dica u hrvatskom jeziku mijenja na\u017ealost cijelu poziciju sa \u010dovjeka na prostor), nazivana i \u201emasovna\u201c, ona je to \u017eeljela biti samo po propagandnom dosegu, \u0161to je djelomi\u010dno i uspjelo, jer mnoge se revolucionarne pjesme izvode i danas, u novom ili dodanom kontekstu prisje\u0107anja, ali i novog otpora. U ostalome ona nije inkluzivna, nego ekskluzivna, jer se od prvih varijacija dizajna \u010desto dr\u017eala onih klasi\u010dnih zadanosti i prikaza borbe u tehnikama reprodukcija slikarstva ili crte\u017ea. Ta nepomi\u010dnost i uzvi\u0161enost spomenika i crte\u017ea, pra\u0107ena uvijek ozbiljnom tipografijom, smatrala se adekvatnom \u201euzvi\u0161enom cilju\u201c, odnosno \u201epo\u0161tovala\u201c je autoritete i zadane vrijednosti. Nekoliko je bitnih kodova i simbola koji se pojavljuju u dizajnu omota revolucionarnih plo\u010da: monumentalnost i \u010dvrsto\u0107a, odolijevanje vremenu materijala poput kamena i prirode, te relativno zadana koloristi\u010dka paleta u kojoj se najvi\u0161e koristi crvena boja u svim svojim zna\u010denjima. Ona je boja borbe, povi\u0161enog adrenalina, ali i krvi; tako\u0111er je definirana boja komunizma i ure\u0111enja i posljednje, ali i ne manje va\u017eno, dio je trobojne zastave. Kada bi se brojalo, varijacija crvenih paleta je najvi\u0161e, a potom, logi\u010dno dolazi plava, kao hladniji moment dr\u017eavne trobojnice.<\/p>\n\n\n\n Centralno postavljene fotografije velikih pjeva\u010dkih ansambala, vojnih orkestara, opu\u0161tanjem \u0107e i \u0161irenjem propagandnih aktivnosti ve\u0107 krajem \u0161ezdesetih i sedamdesetih prije\u0107i u ne\u0161to apstraktnije elemente dizajna, \u0161to je smjeli odmak, znaju\u0107i za legendarnu Titovu i Kardeljevu odbojnost prema nefigurativnosti. Upravo su u tim djelima dizajna nastale najzanimljivije intervencije, \u010dak i kod ku\u0107nih dizajnera velikih diskografa kavi su bili Ivan Ivezi\u0107<\/strong> u Zagrebu i Ivan \u0106ulum<\/strong> u Beogradu. Minimalizam omota za Festival revolucionarne i rodoljubne pjesme 1975<\/strong><\/em>, kojega je Ivezi\u0107 radio u Jugotonu, sadr\u017ean je u bojama trobojnice i iscrtanim konturama zvijezde petokrake, tako\u0111er \u010destog simbola tog tipa dizajna, ali i dr\u017eavnosti. Dovitljivost Ivezi\u0107evog eksperimenta je u tome da je vanjskoj konturi petokrake odsjekao dva kraka kako bi smjestio tipografiju, \u0161to je mo\u017eda u dana\u0161nje vrijeme inspiriralo i dizajn logotipa Nove ljevice, kao tako\u0111er geometrijsku intervenciju u krakove zvijezde. O\u010dekivano, dizajn plo\u010da s temama radnih akcija koristiti \u0107e fotografije mladih ljudi u pokretu, dje\u010dje plo\u010de se tematikom revolucije uzimaju djeci bliske crte\u017ee i ne dr\u017ee se ozbiljnih pravila odraslih, a ponegdje \u0107e koristiti i crte\u017ee pravih u\u010denika socijalisti\u010dkih \u0161kola, poput singla grupe Pro Arte \u201eAnka Partizanka\u201c kojega je narisala \u201eu\u010denica Suzana\u201c. Koliko god mala bila, Suzana je shvatila dva bitna elementa za \u201edje\u010dju revoluciju\u201c: odora pionira i obavezna petokraka.<\/p>\n\n\n\n Obilje\u017eavanja Dana mladosti, jubileja i sli\u010dnih masovki, prilika su za totale fotografija na kojima se intervenira, ili se ve\u0107 uzima gotova oprema tih manifestacija (poput plakata) i prilago\u0111ava formatu plo\u010de. Poseban i dugo nepromjenjivi vizualni kod bitan je kod izdanja koja se bave idolizacijom i adoracijom Josipa Broza Tita. Tu je njegova fotografija, spomenik ili crte\u017e najbitniji, zauzima klju\u010dnu poziciju i tek se koloristi\u010dki ili geometrijski mo\u017ee osnovno manevrirati.<\/p>\n\n\n\n Naime, iako cenzure kako rekosmo nije bilo, izdanja koja su se bavila Titom jest neslu\u017ebeno provjeravala cijela niska politi\u010dara, pa se smatralo da u eksperiment nikako ne treba i\u0107i. Veliki odmak od prezentacije Tita na omotima plo\u010da u\u010dinio je Mirko Ili\u0107<\/strong> za izdanje sabranih tekstova Miroslava Krle\u017ee o djelu Josipa Broza. Ili\u0107 je po\u0161tivao pravilo da Titov portret mora biti glavni, ali ga je sastavio u rasteru crvene i plave boje, gdje to\u010dku rastera zapravo \u010dini tipografski umanjena rije\u010d Tito, \u0161to se primje\u0107uje tek iz bli\u017eeg pogleda.<\/p>\n\n\n\n (\u2026) Ideja je ove izlo\u017ebe bila pokazati i evaluirati, zatim i kontekstualizirati grafi\u010dki dizajn iznimno velike jugoslavenske produkcije plo\u010da, kao najmanje o\u010dekivanog elementa propagande. Radovi dizajnera poput Ivana Ivezi\u0107a<\/strong>, Milana Simi\u0107a<\/strong>, Milenka Mileti\u0107a<\/strong>, Mirka Ili\u0107a<\/strong>, Dragana S. Stefanovi\u0107a<\/strong>, Ivana \u0106uluma<\/strong> i drugih snalazili su se zanimljivim rje\u0161enjima na problem koji im je \u201etr\u017ei\u0161no\u201c zadan (naravno, dr\u017eava je ovdje naru\u010ditelj) i pokazali kako je i u danima smanjenih okvira za eksperiment ili imaginaciju, toga doista i bilo. Tematska razdioba motiva, ali i vizualnih komunikacijskih simbola naglasila je fragmente kori\u0161tenja arhetipske crvene boje, spomenika i simbola petokrake, odnosno teme NOB-a, omladinskih radih akcija, rodoljubnih festivala, kao i veli\u010danja tada\u0161njeg predsjednika i narodnih heroja. Vremenski je i\u0161la od figurativnih po\u010detaka do apstraktnih vrhunaca, a motivski tako\u0111er iza\u0161la iz krvi i borbe za slobodu u prostor simbola, ali i pokreta, mladih ljudi, pa i prirode. Onaj agitpropovski dio kulta li\u010dnosti tako\u0111er je u nekim radovima razgra\u0111en, a u nekima je dokument vremena i dokument onoga \u0161to se u tome trenutku smatralo estetski i politi\u010dki po\u017eeljnim. Ne\u0161to od toga mo\u017ee danas izgledati smije\u0161no, ne\u0161to zastarjelo, a ne\u0161to i inspirativno hrabro rije\u0161eno.<\/p>\n\n\n\n Produkcija tih plo\u010da i omota bila je ogromna i ve\u0107inom su nestali u kantama za sme\u0107e nakon rata 1990-tih, trpe\u0107i brzi obra\u010dun i na\u017ealost, ne \u010dekaju\u0107i povijesnu i arhivsku argumentaciju. Samo je Jugoton ve\u0107 1960-tih ve\u0107 imao kapacitet od 10 milijuna tiskanih plo\u010da, dok se i u nesta\u0161ici nafte 1980-tih tako\u0111er dobro sna\u0161ao. On je, naravno, tek dio tih ku\u0107a koje su \u017eivjele i od revolucionarne glazbe, propagandnog braka ideologije, glazbe i dizajna, kojega, u nekim drugim imenima i formatima, mo\u017eemo vidjeti i danas. Dakako, nije tako slu\u017eben i razvidan, ali tu je. Izme\u0111u ostaloga, on bilje\u017ei i dru\u0161tveni i stru\u010dni razvoj raznih profesija, dokument je vremena. Dokumenti, znamo to iz arhivistike i povijesti, se ne bacaju. Tu su za prou\u010davanje. Socijalizam, pokazuju to ovi omoti, nestajao je pjevaju\u0107i, s nesmanjenom produkcijom pop-kulturnih artefakata koji su upravo svojim dizajnom komunicirali poruku i sadr\u017eaj.\u201d<\/p>\n\n\n\n Utilitarni dizajn raspjevanog socijalizma:<\/strong> Kustos:<\/strong> \u017deljko Luketi\u0107 Sponzori tiska<\/strong>: Cerovski print boutique, Ars kopija Hrvatsko dizajnersko dru\u0161tvo \/ HDD galerija<\/strong>
\u201cJedan od ma\u0161tovitijih na\u010dina upotrebe politi\u010dke propagande u periodu socijalizma i druge Jugoslavije, bio je u\u010dvr\u0161\u0107ivanjem mitova i simbola sistema graditi i osna\u017eivati postoje\u0107i i pritom se u pravom agitpropovskom nadahnu\u0107u ne ustezati od pop kulture, glazbe i filma. Sistem me\u0111utim, nije samo kontrolirao poruku ljubavi, bratstva, jedinstva i kolektivnog sje\u0107anja na rat i \u017ertve NOB-a, nego je u jednome dijelu izra\u017eavao divljenje vo\u0111i i partiji. Razvijeni su i posebni festivali \u201erodoljubne i revolucionarne pjesme\u201c, a izvo\u0111a\u010di su, kako u svom istra\u017eiva\u010dkom radu nalazi povjesni\u010darka Ana Hofman<\/strong>, birani kao vrh kvalitete i namjeran bijeg od \u201eniske kulture\u201c. Zato primjerice, omra\u017eeni folk pjeva\u010di i nisu dobivali podr\u0161ku sistema, no oni koji jesu, imali su na raspolaganju najbolje uvjete, najbolju produkciju i najbolje dizajnere. Dr\u017eava nije \u0161tedjela na izgradnji slike o sebi, \u0161to se i danas prakticira, ali u sasvim druga\u010dijim uvjetima. Za razliku od omra\u017eene niske kulture koja je inverzno ka\u017enjena 1971. godine \u201eZakonom o \u0161undu\u201c, a koji je zapravo bio Zakon o republi\u010dkom porezu na promet robe na malo<\/em>, gdje se poreza osloba\u0111alo \u201evrijedna umjetni\u010dka djela\u201c, dok su \u0161und-nedjela raznim nametima mogla dose\u0107i i do 90% porezne stope, ovisno republi\u010dkoj poziciji i odlukama takozvanih Komisija za \u0161und.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
Omoti plo\u010da u funkciji revolucionarne i rodoljubne glazbe 1947. \u2013 1990.
14. \u2013 24.7.2020.<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010d \/ kustoski asistent:<\/strong> Leri Ahel
Koncept i arhiv:<\/strong> Ju\u010der Danas Sutra \u2013 Platforma za audiovizualna istra\u017eivanja
Organizacija<\/strong>: HDD \u2013 Hrvatsko dizajnersko dru\u0161tvo \/ HDD galerija
Voditelj galerije<\/strong>: Marko Golub, asistentica voditelja<\/strong>: Ora Mu\u0161\u0107et<\/p>\n\n\n\n
Izlo\u017eba i program HDD galerije financiran je sredstvima Ministarstva kulture RH<\/strong>, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba<\/strong> i Zaklade Kultura nova<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n
Bo\u0161kovi\u0107eva 18, Zagreb
radno vrijeme: pon \u2013 pet, 12 \u2013 19h
www.dizajn.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n