{"id":21896,"date":"2020-07-09T18:29:00","date_gmt":"2020-07-09T18:29:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21896"},"modified":"2020-07-09T18:29:20","modified_gmt":"2020-07-09T18:29:20","slug":"heinrich-boll-stiftung-srebrenica-genocid-25-godina-negiranja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21896","title":{"rendered":"Heinrich-B\u00f6ll-Stiftung \u2013 Srebrenica genocid: 25 godina negiranja"},"content":{"rendered":"\n<p>Povodom 25. godi\u0161njice genocida u Srebrenici, Fondacija Heinrich B\u00f6ll objavljuje paket analiza i tekstova u znak sje\u0107anja na zlo\u010dine koje su po\u010dinile srpske jedinice.<\/p>\n\n\n\n<p>Fondacija po prvi put organizira feministi\u010dko \u010ditanje na tu temu, s odlomcima iz djela \u201eAbeceda rata\u201c berlinske glumice i autorke Vernese Berb. \u010citaju brojni akteri\/ke, me\u0111u kojima su i europski parlamentarci Zelene stranke, Terry Reintke i Thomas Waitz, kao i biv\u0161a senatorica za obrazovanje u Hamburgu, Krista Sager. \u010citatelji\/ke dolaze iz nekoliko zemalja, uklju\u010duju\u0107i Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju, Albaniju, Austriju i Njema\u010dku. Me\u0111unarodno \u010ditanje se podrazumijeva kao akt otpora op\u0107im tendencijama negiranja i ponovnog tuma\u010denja genocida u Srebrenici.<\/p>\n\n\n\n<p>Fondacija ukazuje na to da nisu prihvatljive \u0161iroko rasprostranjene tendencije negiranja zlo\u010dina, koje su dodjelom Nobelove nagradu za knji\u017eevnost 2019. piscu Peteru Handkeu, podignute na me\u0111unarodnu razinu. Negiranje zlo\u010dina i veli\u010danje zlodjela i njihovih po\u010dinitelja ometaju prijeko potreban proces pomirenja u Bosni i Hercegovini &#8211; a samim tim i \u0161irom Balkana.<\/p>\n\n\n\n<p>Direktorica Heinrich B\u00f6ll Fondacije u Sarajevu, Marion Kraske zaklju\u010duje: \u201ePovijest zlo\u010dina od samog po\u010detka je i povijest negiranja i obmanjivanja. Prikrivanje djela ciljanim iskopavanjem i ponovnim zatrpavanjem mrtvih je pri tome okrutan detalj genocida koji dovodi do toga da se danas jo\u0161 uvijek traga za posmrtnim ostacima vi\u0161e od 1.000 ljudi. Poricanje se odvija uporedo s glorificiranjem djela i po\u010dinitelja &#8211; a oboje priprema mentalno tlo za novo nasilje.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Fondacija Heinrich B\u00f6ll tra\u017ei od Europe, prije svega od EU, novu kulturu sje\u0107anja kada se gleda na zlo\u010dine po\u010dinjene u Srebrenici. U sje\u0107anju na zlo\u010dine nije rije\u010d o nekom incidentu u bosanskom ratu, ve\u0107 o univerzalnim vrijednostima i budu\u0107nosti Europe, nagla\u0161ava Fondacija.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eS obzirom na neuspjeh me\u0111unarodne zajednice 1995. godine, te\u0161ko je podnijeti manjak me\u0111unarodnog interesa za bavljenje genocidom &#8211; i istovremeno opasan. Srebreni\u010dki genocid morat \u0107e ubudu\u0107e zauzeti va\u017eno mjesto u europskoj kulturi sje\u0107anja. Europa bi trebala pokazati da je u svakom trenutku spremna braniti civilizaciju i ljudska prava protiv onih koji ih gaze \u201c, poziva Marion Kraske.<\/p>\n\n\n\n<p>Englesku verziju mo\u017eete vidjeti <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/ba.boell.org\/en\/srebrenica-25-godina-poslije\" target=\"_blank\">Ovdje<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>BHS verzija je dostupna <a href=\"https:\/\/ba.boell.org\/bs\/srebrenica-25-godina-poslije\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Ovdje<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Berlin LINK <a href=\"https:\/\/www.boell.de\/de\/25-jahre-nach-srebrenica\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Ovdje<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=184\">https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=184<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21897,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-21896","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/Srebrenica_HB.jpg?fit=555%2C417&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52966,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52966","url_meta":{"origin":21896,"position":0},"title":"Kliofest 2026: Predstavljanje knjige &#8220;Nasilje nad \u017eenama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"NACIONALNA I SVEU\u010cILI\u0160NA KNJI\u017dNICA U ZAGREBU POZORNICA II. \u010cetvrtak, 7. svibnja 2026. 18.00-18.45 Predstavljanje knjige Nasilje nad \u017eenama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti Fondacija Heinrich B\u00f6ll, Sarajevo i Univerzitet u Sarajevu - Filozofski fakultet Sudjeluju: Amila Kasumovi\u0107, Fahd Kasumovi\u0107 Moderator: Branimir Jankovi\u0107","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":21896,"position":1},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":21896,"position":2},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, &#8220;Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53019,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53019","url_meta":{"origin":21896,"position":3},"title":"Studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i BiH","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 28. travnja do 4. svibnja 2026. godine Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u zajedno sa Fakultetom politi\u010dkih znanosti, Filozofskim fakultetom, Akademijom likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Srpskim narodnim vije\u0107em, organizirala je studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na kojem je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":21896,"position":4},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":21896,"position":5},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21896","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21896"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21896\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21898,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21896\/revisions\/21898"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21897"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21896"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21896"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21896"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}