IKD \u201eUniversity press \u2013 Magistrat izdanja\u201c je u okviru Edicije Politikon objavilo novi naslov: Izborni priru\u010dnik sa govorima Marka Tulija Cicerona o izbornoj korupciji. Autor knjige je Kvint Tulije Ciceron, a priredili i i uvodne studije su sastavili prof. dr. sc. Ivana Jaramaz Resku\u0161i\u0107 i prof. dr. sc. Samir Ali\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
O AUTORIMA<\/strong>: Prof. dr. sc.<\/strong> Ivana Jaramaz Resku\u0161i\u0107<\/strong> (ro\u0111ena 1962. u \u0160ibeniku) redovni je profesor na Katedri za rimsko pravo Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Osnovnu i srednju \u0161kolu (upravno-pravnog smjera) zavr\u0161ila je u \u0160ibeniku, a studij prava na Pravnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu upisala je ak. god. 1981\/1982 te diplomirala (iz podru\u010dja gra\u0111anskog prava) 1986.g. s prosje\u010dnom ocjenom vrlo dobar. U razdoblju od 1986.g. do 1988.g. radila je kao volonter-pripravnik na Op\u0107inskom sudu u Zagrebu te na Okru\u017enom sudu u Zagrebu. Pravosudni ispit polo\u017eila je 1988.g. Na Pravnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu radi od 1988.g. kao pripravnik-postdiplomant na Katedri za op\u0107u povijest dr\u017eave i prava. U okviru svog znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog rada objavila je dvije znanstvene knjige monografskog karaktera te 21 znanstveni rad iz podru\u010dja rimskog (poglavito kaznenog) prava. Sudjelovala je na devet me\u0111unarodnih znanstvenih skupova, prezentiraju\u0107i odgovaraju\u0107e radove, u pravilu, kao samostalni autor. \u010clan je Akademije pravnih znanosti Hrvatske, zatim Dru\u0161tva sveu\u010dili\u0161nih nastavnika te Hrvatsko-kanadskog akademskog dru\u0161tva. Osim toga \u010dlan je uredni\u0161tva Zagreba\u010dke pravne revije \u2013 elektroni\u010dkog \u010dasopisa poslijediplomskih studija Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/em> kao i me\u0111unarodnog uredni\u0161tva makedonskog znanstvenog \u010dasopisa Balkan Social Science Review.<\/em><\/p>\n\n\n\n Prof. dr. sc Samir Ali\u010di\u0107 <\/strong>diplomirao je na Pravnom fakultetu u Novom Sadu 2003. godine. Na istom fakultetu odbranio je sa odlikom magistarsku tezu \u201eNeva\u017enost testamenta i testamentarnih raspolaganja zbog nedostatka forme u Gajevim Institucijama\u201c 2007. godine. Doktorsku disertaciju pod nazivom \u201eKlasi\u010dno zna\u010denje re\u010di damnum<\/em> (\u0161teta) u poglavlju Digesta Ad legem Aquiliam<\/em> (9.2)\u201c odbranio je sa odlikom na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2011. godine. Februara 2004. godine zasnovao je radni odnos kao asistent na nastavnom predmetu Rimsko pravo na Pravnom Fakultetu u Novom Sadu. 2012. godine izabran je u zvanje docenta na Dr\u017eavnom univerzitetu u Novom Pazaru, gde izvodi nastavu iz Pravne istorije i Obligacionog prava, kao i na Pravnom fakultetu Univerziteta u Isto\u010dnom Sarajevu, gde izvodi nastavu iz Rimskog prava. Do sada je objavio preko 30 nau\u010dnih radova u Srbiji i inostranstvu i jednu monografsku publikaciju, prevod Devete knjige Justinijanovih Digesta sa latinskog na srpski jezik. U\u010destvovao je na vi\u0161e me\u0111unarodnih nau\u010dnih skupova u Rusiji, Rumuniji, Srbiji, Tad\u017eikistanu, Gr\u010dkoj, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Palestini. Oblasti njegovog nau\u010dnog interesovanja su prevashodno rimsko pravo i pravna istorija, kao i neke teme iz uporednog prava, gra\u0111anskog prava i pravne teorije. U do sada objavljenim radovima bavio se prete\u017eno temama koje se odnose na rimsko pravo naknade \u0161tete, testamentarno pravo, formu pravnog posla, pravna pravila (regule) rimskog prava, i recepciju rimskih pravnih ideja i koncepata u srpskoj pravnoj teoriji i praksi.<\/p>\n\n\n\n IZBORNI PRIRU\u010cNIK sa govorima Marka Tulija Cicerona o izbornoj korupciji, sastoji se iz prevoda Commentariolum Petitionis<\/em> (Mali priru\u010dnik za izbornu kampanju<\/em>), poznatog i kao Commentariolum Consulatus Petitionis<\/em> (Mali priru\u010dnik za izbornu kampanju za konzula<\/em>) ili Epistula Q. Ciceronis De Petitione Consulatus Ad M. Fratrem <\/em>(Pismo Kvinta Cicerona bratu Marku o izbornoj kampanji za konzula<\/em>). Rije\u010d je o kra\u0107em anti\u010dkom tekstu napisanom u formi pisma u kojem Kvint Ciceron daje savjete za vo\u0111enje izborne kampanje 64. godine p.n.e. bratu Marku Tuliju Ciceronu, velikom rimskom intelektualcu i politi\u010daru, prilikom izbora za konzula za godinu 63. p.n.e. Pored ovog teksta na latinskom jeziku koji se pripisuje Kvintu Ciceronu, ali i osporava, i prevoda tog teksta, knjiga sadr\u017ei i opse\u017enu raspravu pod nazivom Izborna korupcija u Rimskoj Republici: slu\u010dajevi Murene i Plancija<\/em>, uz koji idu i odabrani dijelovi dva govora Marka Tulija Cicerona, i to: Govor za Gneja Plancija<\/em> (glave: 1, 3, 6, 8, 10, 14, 16-17, 30, 36-72, 79-81, 83-90, 96-100, 104) i Govor za Lucija Murenu<\/em> ( glave 1 [\u2026], 2, 11-77, 89), oba teksta na latinskom jeziku i prevodu.<\/p>\n\n\n\n Ovu zanimljivu knjigu pripremili su dvoje koautora romanista, koji su profesori rimskog prava i pravne istorije dr\u017eave i prava i to prof. dr. sc. Ivana Jaramaz Resku\u0161i\u0107 sa Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, sa Katedre za rimsko privatno pravo i prof. dr Samir Ali\u010di\u0107 sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Isto\u010dnom Sarajevu. Treba napomenuti radi stvaranja pravilnog uvjerenja u kompetencije prevodilaca i prire\u0111iva\u010da ove knjige da su oni u dosada\u0161njem svom radu i objavljenim nau\u010dnim radovima prevodili veliki broj rimskih pravnih tekstova i dali njihovu suptilnu nau\u010dnu analizu, a oni su ve\u0107 kao takvi pro\u0161li odgovaraju\u0107u stru\u010dnu recenziju i kvalifikovali na\u0161e koautore kao dobre poznavaoce anti\u010dke rimske kulture, istorije, prava i upotrebe latinskog jezika u sferi prava, dr\u017eave i rimske politike.<\/p>\n\n\n\n Knjiga ima karakteristike originalnosti, nau\u010dnog i stru\u010dnog doprinosa, a \u0161iri aspekt i cilj koji ova knjiga ima mo\u017eda na najbolji na\u010din su obja\u0161njeni u dijelu knjige koji je obradila koautor profesorica Ivana Jaramaz Resku\u0161i\u0107, koja podsje\u0107a da negativni aspekti \u017eive zakonodavne aktivnosti i izbornih malverzacija koji su se doga\u0111ali u rimskoj republici tokom pet vijekova njenog trajanja, mogu zaintrigirati i danas dru\u0161tvene faktore za dobro ure\u0111eno izborno zakonodavstvo i nezavisno sudstvo kao nu\u017ene pretpostavke ostvarenja temelja i su\u0161tine demokratskog dru\u0161tva 21. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n I najmanjim uslugama ljudi bivaju potaknuti da pomisle kako je to dovoljan razlog za podr\u0161ku na izborima. K. T. Ciceron<\/p>\n\n\n\n Pi\u0161e: Mirza Hebib, mag. iur.<\/strong><\/p>\n\n\n\n KAKO DO POBJEDE NA IZBORIMA – O AKTUALNOSTI ANTI\u010cKIH SAVJETA U MODERNO DOBA<\/strong><\/p>\n\n\n\n Bosna i Hercegovina, u skladu sa svojim demokratskim usmjerenjima predstavlja dr\u017eavu participativne gra\u0111anske politi\u010dke kulture. Unato\u010d tome, svjedoci smo kako se i dr\u017eava i dru\u0161tvo u cjelini kontinuirano u izbornim procesima i razdobljima koja ih prate, susre\u0107u s mno\u0161tvom problema koji se u kona\u010dnici reflektiraju na cjelokupno funkcioniranje sustava. Ti problemi su determinirani prvenstveno procesom tranzicije i posljedicama ratnog sukoba. Na tragu toga, nezadovoljni cjelokupnom situacijom, gra\u0111ani nerijetko a priori<\/em> negativno vrednuju svako politi\u010dko djelovanje, a \u010desto i sumnjaju u transparentnost provedbe izbornog procesa. No, dublje promatraju\u0107i, niti krize politi\u010dke kulture, niti morali rascijepi pojedinaca u kontekstu politi\u010dke etike ne predstavljaju novum<\/em> na europskoj povijesnoj pozornici.<\/p>\n\n\n\n Korijeni demokratske politi\u010dke kulture, u pravom smislu te rije\u010di, razvili su se u fazi republikanskog ure\u0111enja rimske dr\u017eave. Tijekom pet stolje\u0107a, provode\u0107i magistratske skup\u0161tinske izbore skoro pa svake godine, postavljeni su temelji politi\u010dke organizacije kakvu danas poznajemo. Promatraju\u0107i aktualnost rasprave o izbornom procesu i razmi\u0161ljaju\u0107i o politi\u010dkoj etici danas, odlu\u010dili smo \u0161iroj \u010ditateljskoj javnosti ukazati na nedavno objavljenu monografiju u izdanju renomirane sarajevske izdava\u010dke ku\u0107e University Press, naziva \u201eIzborni priru\u010dnik Kvinta Tulija Cicerona, sa govorima Marka Tulija Cicerona o izbornoj korupciji\u201c. Prire\u0111iva\u010di ove interesantne monografije su profesori rimskog prava dr. sc. Ivana Jaramaz Resku\u0161i\u0107 i dr. sc. Samir Ali\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n Op\u0107epoznato je koliko civilizacijski vrijednih stvari ba\u0161tinimo od Rimljana. Kolege pravnici su toga u velikoj mjeri svjesni, budu\u0107i je skoro cjelokupan studij privatnog prava zasnovan na rimskim izvorima kao neiscrpnom tezaurusu pravnih iskustava. No, \u010desto, neopravdano, zaboravljamo neizbrisive tragove u sferi javnog prava i funkcioniranja demokratske dr\u017eave. Na tragu tih promi\u0161ljanja o rimskoj ba\u0161tini iz javnopravne sfere, Izborni priru\u010dnik Kvinta Cicerona svjedo\u010di nam kako smo uz razli\u010dite pozitivne iskorake, od Rimljana preuzeli i praksu nekih manje eti\u010dki prihvatljivih postupaka. \u010citaju\u0107i Ciceronov priru\u010dnik, postajemo svjesni kako je mogu\u0107e povu\u0107i mnoge paralele o izbornom procesu krizom razorene rimske republike i dru\u0161tevenog stanja u kojem se mi danas nalazimo.<\/p>\n\n\n\n U okviru Malog izbornog priru\u010dnika (Commentariolum Petitionis<\/em>), odnosno pisma Kvinta Cicerona o izboru za konzula, upu\u0107enom bratu Marku, na prvom mjestu je nagla\u0161ena va\u017enost samosvjesnosti, funkcije za koju se kandidira i okoline u kojoj se to \u010dini. Kvint isti\u010de kako kandidat mora shvatiti kojim adutima u kampanji raspola\u017ee, a kojim ne, te na isti na\u010din ispitati slabe i jake strane svojih protivnika. Nagla\u0161ava ugledno porijeklo kao najja\u010di adut u kampanji. O aktualnosti i \u010dinjenici da je rije\u010d o provjerenoj formuli svjedo\u010dimo i danas, budu\u0107i da u okviru politi\u010dke pozornice \u010desto susre\u0107emo potomke poznatih politi\u010dara, koji su imali zagarantiranu ulaznicu za politi\u010dko napredovanje. Kvint je mi\u0161ljenja kako govorni\u010dke vje\u0161tine i dosada\u0161nja karijera predstavljaju va\u017ene adute. Tako je Marko, u doba kandidature za konzula bio ve\u0107 dobro izgra\u0111en govornik i slavan odvjetnik \u0161to mu je u okviru kampanje koristilo. Primjetno je kako i na na\u0161im izbornim listama, nerijetko, susre\u0107emo vrlo poznata imena iz dru\u0161tvenog \u017eivota, koja katkad dobijaju prostor za kandidaturu, upravo zbog \u010dinjenice \u0161to su njihova lica gra\u0111anima poznata. Kao jedan od posebnih segmenata prepoznata su prijateljstva i osobne veze. Tako\u0111er, jednako kao i danas osobne usluge zauzimale su posebno mjesto u cijelom izbornom procesu. Tako Kvint savjetuje da obrati pa\u017enju na one koje je osobnim vezama spasio od kaznene odgovornosti te da ih treba podsjetiti kako mu se u kampanji trebaju odu\u017eiti. Uz to smatra kako treba osobno napasti protivnike i \u010dlanove njihovih obitelji te ih javno optu\u017eiti za najrazli\u010ditije prijestupe i nemoralne postupke za koje nije nu\u017eno da su to\u010dni, ve\u0107 je va\u017eno da budu dovoljno uvjerljivi. Napominje mu kako kao klevetnik mora biti spreman i ponekad platiti kaznu zbog neistinitih navoda, me\u0111utim to je neva\u017eno, jedino va\u017eno je do\u0107i do cilja i oblatiti protivnika.<\/p>\n\n\n\n U pogledu vo\u0111enja kampanje potrebno je do\u0107i do stjecanja naklonosti prijatelja i naroda. Prijatelje je mogu\u0107e pridobiti \u010dinjenjem usluga, davanjem obe\u0107anja te ugodnim i ljubaznim nastupom. U procesu dolaska do glasa\u010da treba obratiti pa\u017enju i na politi\u010dare od kojih bi mogao \u201epozajmiti\u201c svoje glasa\u010dko tijelo, ali i apoliti\u010dne osobe. U izbornom procesu suradnike je potrebno imati u svim izbornim jedinicama, ra\u010dunaju\u0107i da se odr\u017eavaju kontakti s onima koji su obe\u0107ali dati glas, te imati one koji \u0107e posje\u0107ivati javne skupove i one koji \u0107e stalno biti uz kandidata. Njima svima je neophodno stalno pokazivati zahvalnost, no ne treba im se slijepo vjerovati, ve\u0107 treba uvijek biti na oprezu, paralelno poku\u0161avaju\u0107i pridobiti suradnike svojih protivnika kad god je to mogu\u0107e. Naklonost ljudi najlak\u0161e \u0107e dobiti laskanjem i dvoli\u010dno\u0161\u0107u. Kao najsigurniji na\u010din za osiguranje glasova je dare\u017eljivost, vjerojatno misle\u0107i, na tada \u0161iroko rasprostranjeno izborno potkupljivanje. Sama propaganda bi trebala biti \u0161to agresivnija i bu\u010dnija s ciljem privla\u010denja pa\u017enje, dok je politi\u010dki program manje va\u017ean. \u0160tovi\u0161e, program ne bi trebao ograni\u010davati kandidata, za kojeg je idealno da govor prilago\u0111ava okolnostima i publici. Kandidat mora i znati u kakvom vremenu \u017eivi te kakva zla vrebaju sa svih strana. Najja\u010da brana u svemu tome jesu informacije koje \u0107e kompromitirati politi\u010dke protivnike, ali osigurati dovoljno informacija za vlastitu obranu u okviru potencijalnih sudskih sporova.<\/p>\n\n\n\n \u010citaju\u0107i Kvintove savjete i bez nekih posebnih poredbenih komentara, \u010ditatelju se jasno ukazuju veze s modernom politi\u010dkom svakodnevnicom na\u0161eg dru\u0161tva. Jedina razlika u cjelokupnom procesu, koju i prire\u0111iva\u010di knjige prepoznaju jest u tome \u0161to rimski glasa\u010di nisu bili naivni, pa iako su bili vo\u0111eni osobnom i materijalnom koristi, \u0161to je svakako moralno diskutabilno, bili su spremni i osvetiti se politi\u010daru koji im ne bi ispunio obe\u0107ano.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21884,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-21883","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/kvint-tulije_ciceron.jpg?fit=515%2C700&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":21883,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":21883,"position":1},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":21883,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":21883,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":21883,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":21883,"position":5},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21883","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21883"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21883\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21887,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21883\/revisions\/21887"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21884"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21883"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21883"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21883"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
<\/strong>O djelu:<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n