{"id":21778,"date":"2020-07-02T21:45:29","date_gmt":"2020-07-02T21:45:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21778"},"modified":"2020-07-03T08:55:56","modified_gmt":"2020-07-03T08:55:56","slug":"petra-kolesaric-prikaz-knjige-stanko-andric-rudina-benediktinski-samostan-sv-mihaela-arkandela-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21778","title":{"rendered":"Petra Kolesari\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Stanko Andri\u0107, “Rudina \u2013 benediktinski samostan sv. Mihaela Arkan\u0111ela”, 2020."},"content":{"rendered":"\n

Stanko Andri\u0107, Rudina \u2013 benediktinski samostan sv. Mihaela Arkan\u0111ela,<\/em> Hrvatski institut za povijest \u2013 Podru\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod 2020., 207 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/em><\/strong>U nakladi Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljena je knjiga dr. sc. Stanka Andri\u0107a Rudina \u2013 benediktinski samostan sv. Mihaela Arkan\u0111ela<\/em>. Autor knjige Stanko Andri\u0107 poznati je hrvatski povjesni\u010dar, medijevist i knji\u017eevnik, koji ve\u0107 desetlje\u0107ima sustavno istra\u017euje i objavljuje monografije i znanstvene \u010dlanke usredoto\u010dene na crkvenu i kulturnu povijest te povijest naselja i plemi\u0107kih obitelji u srednjem vijeku na podru\u010djima koje obuhva\u0107aju dana\u0161nja Slavonija, Srijem i hrvatska Baranja. Na temelju izvora o samostanu te ranijih znanstveno-stru\u010dnih djela usmjerenih na samostan, knjiga prikazuje povijest benediktinskog samostana sv. Mihaela Arkan\u0111ela na Rudini. Sadr\u017eaj knjige sastoji se od predgovora, uvodnog poglavlja, 28 poglavlja usredoto\u010denih na povijest Rudine, priloga, bibliografije, sa\u017eetka na engleskom te dvaju kazala.<\/p>\n\n\n\n

Knjiga Rudina \u2013 benediktinski samostan sv. Mihaela Arkan\u0111ela<\/em>, prema autorovim rije\u010dima, prva je u nizu u kojem \u0107e se pojedina\u010dno obraditi sve srednjovjekovne samostane na podru\u010dju dana\u0161nje Slavonije, Srijema i hrvatskog dijela Baranje. U Predgovoru <\/em>(7-11) se opisuju razlozi pokretanja ovoga projekta, problemi na koje bi istra\u017eiva\u010di mogli nai\u0107i te, u kona\u010dnici, na\u010din na koji je obra\u0111ena i napisana povijest benediktinskog samostana Rudina.<\/p>\n\n\n\n

U Uvodu <\/em>(13-14) autor donosi opis krajolika i smje\u0161taj Rudine, a u poglavlju Dosada\u0161nja istra\u017eivanja <\/em>(14-21) usredoto\u010duje se na pregled istra\u017eivanja o samostanu od starijih autora poput Baltazara Adama Kr\u010deli\u0107a i Grgura \u010cevapovi\u0107a, sve do suvremenih istra\u017eivanja koja su plod zajedni\u010dkog rada povjesni\u010dara, arheologa, povjesni\u010dara umjetnosti i drugih znanstvenika. Sljede\u0107e poglavlje Anti\u010dka podloga <\/em>(21-23) oslanja se na arheolo\u0161ko nalazi\u0161te s ostacima, ne samo iz srednjovjekovnog razdoblja, ve\u0107 i iz starog vijeka, prema \u010demu se mo\u017ee zaklju\u010diti da je podru\u010dje benediktinskog samostana bilo naseljeno ve\u0107 i u antici. Autor ovom prilikom iznosi i razli\u010dite pretpostavke oko osnivanja samostana s prijedlozima povjesni\u010dara, poput Nade Klai\u0107, ili povjesni\u010dara umjetnosti, poput An\u0111ele Horvat.<\/p>\n\n\n\n

Poglavljem Prvi spomen samostana? <\/em>(23-25) zapo\u010dinje sredi\u0161nji dio knjige, koji se oslanja na kronologiju sa\u010duvanih izvora o samostanu. Ovom je prilikom opisano da se ime mjesta Rudina spominje ranije od samostana, odnosno 1210. godine, a samostan je zabilje\u017een prvi puta 1250. godine. Treba re\u0107i kako listina koja sadr\u017ei ime u su\u0161tini opisuje granice zemlje Racessa <\/em>u Po\u017ee\u0161koj \u017eupaniji, pri \u010demu Andri\u0107 donosi razli\u010dite poglede na mogu\u0107e ceste koje su vodile do Rudine. Sljede\u0107e poglavlje Samostanski posjed na Ravnoj gori <\/em>(25-27) odnosi se na \u201eprvi izri\u010dit spomen samostana Rudina\u201c (str. 25), sa\u010duvan u povelji kralja Bele IV iz 1250. godine. Ta povelja zapravo govori o potvr\u0111ivanju zemlje s \u010detiri posjeda u Po\u017ee\u0161koj i \u0160omo\u0111skoj \u017eupaniji komesu Ivanki Abrahamovom od roda Sudan. Autor ovdje opisuje navedene posjede i njihove granice, a zaklju\u010duje kako je prvi spomen samostana vrijedan, ali \u0161tur.<\/p>\n\n\n\n

Nadalje, u poglavlju Posjedi u ju\u017enoj okolici opatije i prvi poznati patroni<\/em> (27-30) upu\u0107uje se na izvor iz 1279. godine, koji op\u0161irnije govori o suvremenoj situaciji u kojoj se samostan na\u0161ao u drugoj polovici 13. stolje\u0107a. Izvor je zapravo isprava Po\u017ee\u0161kog kaptola sv. Petra, koja govori o tome da rudinski opat Juraj mijenja svoju zemlju Lipinje ili Lipina za posjed Vu\u010djak, koji je do tada pripadao Grguru. Uz spomenutog Grgura, navode se i njegovi ro\u0111aci, uklju\u010duju\u0107i i Bori\u0107a. Prema tome, autor u nastavku poglavlja donosi opis posjeda iz izvora i njihovih me\u0111a, a zna\u010dajan je dio posve\u0107en i eventualnoj vezi bana Bori\u0107a i samostana Rudina. Poglavlje \u201eCrkva svetog Mihaela\u201c <\/em>(30-34)obja\u0161njava ispravu Po\u017ee\u0161kog kaptola iz 1283. godine, pri \u010demu se iznosi rasprava o posjedu Orjavica ili Orljavica. Tako\u0111er, u ovoj je ispravi prvi puta zabilje\u017een patrocinij rudinskog samostana, odnosno sv. Mihael Arkan\u0111eo. Ovdje Andri\u0107 navodi zanimljivu raspravu o povezanosti slavenskih pretkr\u0161\u0107anskih vjerovanja i kulta sv. Mihaela Arkan\u0111ela. Slijedi kratko poglavlje Opat Petar i papinska desetina <\/em>(34-35) u kojem autor donosi uvid u status rudinske opatije kroz ra\u010dune izvanredne papinske desetine za kri\u017earski rat.<\/p>\n\n\n\n

Poglavlje Samostan, patroni i zakupnici samostanske zemlje <\/em>(35-38) opisuje pitanje patronata samostana Rudina od polovice 14. stolje\u0107a, na temelju listine koja u sredi\u0161te zbivanja stavlja \u010detiri brata iz obitelji Giletffy. Premda prvenstveno govori o zahtjevima bra\u0107e vezanim za posjede Koprivnu i Selnu, listina, prema autorovim rije\u010dima, mo\u017ee poslu\u017eiti kao \u201eprimjer op\u0161irnosti srednjovjekovnog pravnog izri\u010daja\u201c (str. 35) ili \u201ekao dobro gradivo za vje\u017ebu iz srednjovjekovne kronologije\u201c (str. 35). Sljede\u0107e poglavlje Gdje su se nalazili samostanski posjedi Koprivna i Selna? <\/em>(39-45) nadovezuje se na prethodno, a autor, uz pomo\u0107 prethodnih radova o posjedima, nastoji zaklju\u010diti njihov polo\u017eaj. U poglavlju Po\u017ee\u0161ki prepozit Andrija, patron Rudine, i rod bana Bori\u0107a <\/em>(45-49) opisuju se eventualna rje\u0161enja oko patronata, koja proizlaze iz zamr\u0161enih i \u010desto nedovoljnih izvora za \u010dvrste zaklju\u010dke. Ipak, autor navodi kako su \u010dlanovi roda Bori\u0107a bana najvjerojatnije bili izvorni patroni rudinskog samostana, no da sadr\u017eaj izvora ne upu\u0107uje na izri\u010ditu potvrdu.<\/p>\n\n\n\n

Poglavlje Opat Rudine kao sudionik poslova crkvene uprave <\/em>(49-52) donosi opis uloge rudinskog opata u vrijeme pontifikata avinjonskog pape Urbana V. Tako\u0111er, ovo poglavlje sadr\u017ei i raspravu o opatu Nikoli te najvjerojatnije njegovom pe\u010datu, koji sadr\u017ei lik sv. Nikole. Zatim, u poglavlju U sporu s patronima <\/em>(52-56), autor opisuje zamr\u0161enost i veliku brojnost osoba koje su imale patronat nad samostanom u drugoj polovici 14. stolje\u0107a, a od kojih je najbrojniji rod Cerni\u010dkih. Isto tako, tom se prilikom navodi kako je opravdano zaklju\u010diti da su izvorni patroni bili \u010dlanovi roda Bori\u0107a bana. Sljede\u0107e poglavlje Brojni posjedi opatije (mahom oko Psunja) <\/em>(56-58) obja\u0161njava \u0161est posjeda opata Stjepana, koji su navedeni u njegovom prosvjedu protiv patronata opatije. U poglavlju Primjer preseobe redovnika <\/em>(58-59) autor donosi opis dokumenta, odnosno svjedo\u010danstva, nekog redovnika Stjepana Ivanova, koji je iz jednog pavlinskog samostana u Pe\u010du\u0161koj biskupiji tra\u017eio premje\u0161taj u drugi red te tako dospio u Rudinu.<\/p>\n\n\n\n

Poglavljem Novi patroni Tam\u00e1sy<\/em> (59-61) obja\u0161njava se patronat nad opatijom po\u010detkom 15. stolje\u0107a. Naime, patronat su izgubili sin Nikole Podvr\u0161kog, Pavao i \u010detvorica sinova Dominika Orljava\u010dkog, jer su se pridru\u017eili \u017digmundovim protivnicima iz Bosanskog Kraljevstva, a on je dodijeljen obitelji Tam\u00e1sy, kao vjernim slu\u017eiteljima \u017digmunda Luksembur\u0161kog. Nadalje, poglavlje Opat Kuzma i osjetljivi poklad dokumenata <\/em>(62-63) odnosi se na prosvjed Grgura Mihaelovog od roda de Gyepew<\/em> protiv rudinskog opata Kuzme, koji se tako\u0111er odvija po\u010detkom 15. stolje\u0107a. Poglavlje Godine nasilja<\/em> (64-68) donosi opis sukoba Ivana Tam\u00e1syja s rodom Podvr\u0161kih i Andrijom Kapitanffyjem, koji traje sve do 1420. godine. Sljede\u0107e poglavlje \u201eSamozvani\u201c opat Stjepan<\/em> (68-73) opisuje nastojanja Tam\u00e1syjevih da na mjesto opata rudinske opatije postave svog kandidata, a za to su dobili i kraljevu potporu. Tako\u0111er, ovo poglavlje sadr\u017ei i dvije isprave papinske kurije iz 1423. godine, koje govore o dvama opatima \u2013 Dimitriju, prioru benediktinskog samostana Svetog Spasitelja u Szeksz\u00e1rdu te Stjepanu iz Milovani\u0107a, rudinskom redovniku.<\/p>\n\n\n\n

Poglavlje Nasljedni ugovor Tam\u00e1syja i H\u00e9derv\u00e1ryja <\/em>(73-75) govori o ugovoru ovih dvaju obitelji o me\u0111usobnom naslje\u0111ivanju posjeda u slu\u010daju umiranja, bez \u017eivog potomstva. Treba re\u0107i kako su nakon smrti Henrika Tam\u00e1syja, H\u00e9derv\u00e1ryji preuzeli patronat, no tom su se prilikom jo\u0161 jednom Cerni\u010dki pozvali na svoje pravo. U poglavlju Turski napad i drugi kratki spomeni oko sredine 15. stolje\u0107a<\/em> (75-78) govori se o prvim osmanskim ugrozama po\u017ee\u0161kog kraja, pri \u010demu su osmanske \u010dete poru\u0161ile ili o\u0161tetile zgrade te spalile samostanski arhiv. Zatim, autor opisuje i pojedina crkvena izop\u0107enja, kao i ulogu obitelji Koro\u0111skih i Gorjanskih u upravljanju posjedima u Po\u017ee\u0161koj \u017eupaniji. Poglavlje Sukob i parnica s Cerni\u010dkima<\/em> (79-82) obja\u0161njava optu\u017ebe Cerni\u010dkih usmjerene protiv Joba Gorjanskog i rudinskog opata Martina. Nadalje, Pod patronatom H\u00e9derv\u00e1ryja<\/em> (83-85), poglavlje je u kojem autor navodi kako su tek ispravama iz 1491. i 1492. godine H\u00e9derv\u00e1ryji navedeni kao patroni rudinske opatije, a opisuje se i odnos Franje H\u00e9derv\u00e1ryja i Stjepana Rogoznyja.<\/p>\n\n\n\n

U poglavlju Samostan u krizi<\/em> (85-86), autor donosi stanje u samostanu uzrokovano smje\u0161tajem na granici s Osmanlijama. Sljede\u0107e poglavlje Ugovor H\u00e9derv\u00e1ryja i Cerni\u010dkih<\/em> (87-90) odnosi se na ugovor iz 1514. godine, prema kojem su Franjo H\u00e9derv\u00e1ry i Franjo Dessewffy Cerni\u010dki sklopili ugovor o uzajamnom naslje\u0111ivanju dobara, ako jedan od njih umre bez potomstva. Naredno poglavlje Povratak Cerni\u010dkih u opatiju <\/em>(90-98) opisuje kako Franjo Dessewffy, premda nije do\u017eivio da ponovno zagospodari rudinskim posjedima \u2013 zbog okolnosti s H\u00e9derv\u00e1ryjem \u2013 kralj Ludovik II postavio je Dessewffyjevog sina Nikolu za poglavara Rudine. Ovo poglavlje donosi pregled zbivanja u rudinskoj opatiji od 1523. godine do polovice 16. stolje\u0107a, kada je zbog osmanskih osvajanja opatija ukinuta.<\/p>\n\n\n\n

U poglavlju Pre\u017eici<\/em> (98-101) Andri\u0107 navodi kako se daljnja povijest rudinske opatije grana u dva ogranka, odnosno predaju i materijalne tragove. Pri tome se opisuje stanje ru\u0161evina od kraja 17. do 19. stolje\u0107a. Poglavlje Materijalna ostav\u0161tina <\/em>(101-118) dijeli se u \u0161est potpoglavlja: Gra\u0111evine<\/em>, Skulpture<\/em>, Natpisi<\/em>, Zidni oslici<\/em>, Grobovi<\/em> te Uporabni predmeti i drugi manji nalazi<\/em>, u kojima autor opisuje sve prona\u0111ene materijalne ostatke, a klasificira ih prema navedenim potpoglavljima. Potom slijede Prilozi <\/em>(121-126) u kojima Andri\u0107 donosi Imenik opata koji se spominju u izvorima, Zemlji\u0161ne posjede samostana sv. Mihaela Arkan\u0111ela na Rudini te Kronolo\u0161ki pregled izravnih vijesti o samostanu na Rudini. U pogledu Kartografskih i slikovnih priloga (127-165), autor je izdvojio zna\u010dajne karte prikaza podru\u010dja na kojem se nalazi samostan, kao i samog samostana te velik broj slika i fotografija k<\/em>oje nadopunjuju sadr\u017eaj knjige.<\/p>\n\n\n\n

            Knjiga Rudina \u2013 benediktinski samostan sv. Mihaela Arkan\u0111ela <\/em>obuhva\u0107a pregled povijesti jednog benediktinskog samostana u po\u017ee\u0161kom kraju. Kao takva, iako se bavi lokalnom povije\u0161\u0107u, zna\u010dajan je doprinos hrvatskoj historiografiji u vidu pogleda na \u0161ire politi\u010dko-dru\u0161tvene odnose u razvijenom i kasnom srednjem vijeku na promatranom podru\u010dju, ali i u kontekstu cijelog Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Knjigu svakako treba preporu\u010diti mladim povjesni\u010darima, arheolozima i povjesni\u010darima umjetnosti, ali i svima drugima koje zanima tema. Uzimaju\u0107i u obzir kako je ova knjiga prva u nizu knjiga koje \u0107e pojedina\u010dno obraditi sve srednjovjekovne samostane na podru\u010dju moderne Slavonije, Srijema i hrvatskog dijela Baranje, za zaklju\u010diti je kako \u0107e hrvatska historiografija dobiti zna\u010dajno zaokru\u017eivanje cjeline crkveno-politi\u010dkih odnosa na promatranom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n

Petra Kolesari\u0107 <\/em>  <\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-21778","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":21778,"position":0},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":21778,"position":1},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":21778,"position":2},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":21778,"position":3},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":21778,"position":4},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":21778,"position":5},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21778","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21778"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21778\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21790,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21778\/revisions\/21790"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21778"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21778"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21778"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}