{"id":21717,"date":"2020-06-27T15:32:30","date_gmt":"2020-06-27T15:32:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21717"},"modified":"2020-06-27T16:03:59","modified_gmt":"2020-06-27T16:03:59","slug":"kako-nas-vide-drugi-miljenko-jergovic-o-povjesnicarima-kao-vojnicima-partije-ili-njezinim-renegatima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21717","title":{"rendered":"Kako nas vide drugi – Miljenko Jergovi\u0107 o povjesni\u010darima kao vojnicima partije ili njezinim renegatima"},"content":{"rendered":"\n

\u201cU Hrvatskoj povjesni\u010dari su, redom, vojnici partije ili njezini renegati, izdajnici. Oni se pro\u0161lo\u0161\u0107u bave onako kako se hrvatski jezikoslovci bave jezikom, nastoje\u0107i je normirati, propisati i zadati, slijepo prate\u0107i preradovi\u0107evsku romanti\u010dnu viziju \u0161to je Hrvatska trebala biti, sasvim zanemaruju\u0107i \u0161to Hrvatska doista jest bila, oni udarni\u010dki oru i preoravaju kolektivne snove o pro\u0161losti, stvaraju\u0107i nacionalnu povjesnicu kao jo\u0161 jednu me\u0111u legendama, izre\u010denim u desetercu.\u201d<\/p>\n\n\n\n

—<\/p>\n\n\n\n

DNEVNIK JEDNOG \u010cITATELJA<\/p>\n\n\n\n

MILJENKO JERGOVI\u0106: MOJE KNJIGE DESETLJE\u0106A Petnaest najboljih prevedenih i petnaest najboljih doma\u0107ih naslova od 2010. do kraja 2019. godine<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jutarnji list<\/em>, 4. sije\u010dnja 2020.<\/p>\n\n\n\n

(\u2026)<\/p>\n\n\n\n

Snje\u017eana Banovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eava i njezno kazali\u0161te<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Profil 2012.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Male povijesti, mikro povijesti, povijesti komunalnih institucija, po\u0161te, \u017eeljeznice, narodnog pozori\u0161ta, u kojima se onda ogleda velika, dru\u0161tvena i politi\u010dka povijest, manira su velikih kultura. I velikih historiografija, te \u017eivih povijesnih i povjesni\u010darskih \u0161kola. U Hrvatskoj, me\u0111utim, takvo \u0161to – kao ni mnogo toga drugog – ne postoji, a ako se knjiga takve vrste usred pustinje i pojavi, mo\u017eemo biti sigurni da nije djelo profesionalnog povjesni\u010dara.<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj povjesni\u010dari su, redom, vojnici partije ili njezini renegati, izdajnici. Oni se pro\u0161lo\u0161\u0107u bave onako kako se hrvatski jezikoslovci bave jezikom, nastoje\u0107i je normirati, propisati i zadati, slijepo prate\u0107i preradovi\u0107evsku romanti\u010dnu viziju \u0161to je Hrvatska trebala biti, sasvim zanemaruju\u0107i \u0161to Hrvatska doista jest bila, oni udarni\u010dki oru i preoravaju kolektivne snove o pro\u0161losti, stvaraju\u0107i nacionalnu povjesnicu kao jo\u0161 jednu me\u0111u legendama, izre\u010denim u desetercu.<\/p>\n\n\n\n

Snje\u017eana Banovi\u0107 <\/strong>je, me\u0111utim, krenula da doktorira, pa je za temu uzela Hrvatsko narodno kazali\u0161te, i to iz vremena o kojemu se me\u0111u pravovjernicima naj\u017eivlje sniva, kada je njime vladala Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska i poglavnik na\u0161, doktor Ante Paveli\u0107, koji se istina grozio zalaziti u tu zgradu. Snje\u017eanina povijest je uzbudljiva i stra\u0161na, poput povijesti Treblinke, preformatirane u jednu provincijsku kulturnu i javnu instituciju, dobro i temeljito napisana, nemilosrdna i ljekovita.<\/p>\n\n\n\n

Ovo je va\u017ena knjiga ne samo zbog svoje teme i na\u010dina na koji je predo\u010dena, ne samo zbog velike povijesti koja se ogleda u maloj, ni zbog pro\u0161losti koja je u ovoj knjizi lice hrvatske sada\u0161njosti i budu\u0107nosti, nego i iz formalnih razloga. \u201cDr\u017eava i njezino kazali\u0161te\u201d urnek je, model prema kojemu bi netko marljiv i pametan mogao ispisati povijest neke druge va\u017ene i klju\u010dne hrvatske institucije. Da imam vremena i strpljenja, da prema meni postoji minimum naklonosti onih koji \u010duvaju arhive i dokumentacije, da sam taj \u010dovjek i takav pisac, napisao bih tako povijest ludnice u Vrap\u010du. Ne \u0161alim se, nije to nikakva metafora, povijest tog mjesta, te institucije, svjetski je okvir povijesti dru\u0161tva koje ludnicu okru\u017euje.<\/p>\n\n\n\n

(\u2026)<\/p>\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/miljenko-jergovic-moje-knjige-desetljeca-petnaest-najboljih-prevedenih-i-petnaest-najboljih-domacih-naslova-od-2010-do-kraja-2019-godine\/9817528\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21720,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,11],"tags":[],"class_list":["post-21717","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rubrike"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/06\/Jutarnji-list.jpg?fit=903%2C422&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":21717,"position":0},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":21717,"position":1},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":21717,"position":2},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":21717,"position":3},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":21717,"position":4},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":21717,"position":5},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21717"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21717\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21728,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21717\/revisions\/21728"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21720"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}