{"id":21717,"date":"2020-06-27T15:32:30","date_gmt":"2020-06-27T15:32:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21717"},"modified":"2020-06-27T16:03:59","modified_gmt":"2020-06-27T16:03:59","slug":"kako-nas-vide-drugi-miljenko-jergovic-o-povjesnicarima-kao-vojnicima-partije-ili-njezinim-renegatima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21717","title":{"rendered":"Kako nas vide drugi &#8211; Miljenko Jergovi\u0107 o povjesni\u010darima kao vojnicima partije ili njezinim renegatima"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cU Hrvatskoj povjesni\u010dari su, redom, vojnici partije ili njezini renegati, izdajnici. Oni se pro\u0161lo\u0161\u0107u bave onako kako se hrvatski jezikoslovci bave jezikom, nastoje\u0107i je normirati, propisati i zadati, slijepo prate\u0107i preradovi\u0107evsku romanti\u010dnu viziju \u0161to je Hrvatska trebala biti, sasvim zanemaruju\u0107i \u0161to Hrvatska doista jest bila, oni udarni\u010dki oru i preoravaju kolektivne snove o pro\u0161losti, stvaraju\u0107i nacionalnu povjesnicu kao jo\u0161 jednu me\u0111u legendama, izre\u010denim u desetercu.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8212;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">DNEVNIK JEDNOG \u010cITATELJA<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>MILJENKO JERGOVI\u0106: MOJE KNJIGE DESETLJE\u0106A Petnaest najboljih prevedenih i petnaest najboljih doma\u0107ih naslova od 2010. do kraja 2019. godine<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Jutarnji list<\/em>, 4. sije\u010dnja 2020.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">(\u2026)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Snje\u017eana Banovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dr\u017eava i njezno kazali\u0161te<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Profil 2012.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Male povijesti, mikro povijesti, povijesti komunalnih institucija, po\u0161te, \u017eeljeznice, narodnog pozori\u0161ta, u kojima se onda ogleda velika, dru\u0161tvena i politi\u010dka povijest, manira su velikih kultura. I velikih historiografija, te \u017eivih povijesnih i povjesni\u010darskih \u0161kola. U Hrvatskoj, me\u0111utim, takvo \u0161to &#8211; kao ni mnogo toga drugog &#8211; ne postoji, a ako se knjiga takve vrste usred pustinje i pojavi, mo\u017eemo biti sigurni da nije djelo profesionalnog povjesni\u010dara.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Hrvatskoj povjesni\u010dari su, redom, vojnici partije ili njezini renegati, izdajnici. Oni se pro\u0161lo\u0161\u0107u bave onako kako se hrvatski jezikoslovci bave jezikom, nastoje\u0107i je normirati, propisati i zadati, slijepo prate\u0107i preradovi\u0107evsku romanti\u010dnu viziju \u0161to je Hrvatska trebala biti, sasvim zanemaruju\u0107i \u0161to Hrvatska doista jest bila, oni udarni\u010dki oru i preoravaju kolektivne snove o pro\u0161losti, stvaraju\u0107i nacionalnu povjesnicu kao jo\u0161 jednu me\u0111u legendama, izre\u010denim u desetercu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Snje\u017eana Banovi\u0107 <\/strong>je, me\u0111utim, krenula da doktorira, pa je za temu uzela Hrvatsko narodno kazali\u0161te, i to iz vremena o kojemu se me\u0111u pravovjernicima naj\u017eivlje sniva, kada je njime vladala Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska i poglavnik na\u0161, doktor Ante Paveli\u0107, koji se istina grozio zalaziti u tu zgradu. Snje\u017eanina povijest je uzbudljiva i stra\u0161na, poput povijesti Treblinke, preformatirane u jednu provincijsku kulturnu i javnu instituciju, dobro i temeljito napisana, nemilosrdna i ljekovita.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovo je va\u017ena knjiga ne samo zbog svoje teme i na\u010dina na koji je predo\u010dena, ne samo zbog velike povijesti koja se ogleda u maloj, ni zbog pro\u0161losti koja je u ovoj knjizi lice hrvatske sada\u0161njosti i budu\u0107nosti, nego i iz formalnih razloga. \u201cDr\u017eava i njezino kazali\u0161te\u201d urnek je, model prema kojemu bi netko marljiv i pametan mogao ispisati povijest neke druge va\u017ene i klju\u010dne hrvatske institucije. Da imam vremena i strpljenja, da prema meni postoji minimum naklonosti onih koji \u010duvaju arhive i dokumentacije, da sam taj \u010dovjek i takav pisac, napisao bih tako povijest ludnice u Vrap\u010du. Ne \u0161alim se, nije to nikakva metafora, povijest tog mjesta, te institucije, svjetski je okvir povijesti dru\u0161tva koje ludnicu okru\u017euje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">(\u2026)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/miljenko-jergovic-moje-knjige-desetljeca-petnaest-najboljih-prevedenih-i-petnaest-najboljih-domacih-naslova-od-2010-do-kraja-2019-godine\/9817528\/\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/miljenko-jergovic-moje-knjige-desetljeca-petnaest-najboljih-prevedenih-i-petnaest-najboljih-domacih-naslova-od-2010-do-kraja-2019-godine\/9817528\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21720,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,11],"tags":[],"class_list":["post-21717","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rubrike"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/06\/Jutarnji-list.jpg?fit=903%2C422&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":21717,"position":0},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54587,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54587","url_meta":{"origin":21717,"position":1},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201cEuropa danas: izazovi, identitet, budu\u0107nost\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na blagdan svetoga Benedikta, suza\u0161titnika Europe i nebeskog za\u0161titnika Hrvatske udruge Benedikt, u Splitu je u subotu, 11. srpnja 2026., odr\u017ean sve\u010dani program kojim je ujedno obilje\u017eena i 15. obljetnica djelovanja udruge. Program je okupio velik broj sudionika i uzvanika, a crkva sv. Katarine Aleksandrijske tijekom misnog slavlja te dvorana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":21717,"position":2},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":21717,"position":3},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55552","url_meta":{"origin":21717,"position":4},"title":"Mir kao slijepa to\u010dka historiografije \u2013 razgovor s Valentinom Otma\u010di\u0107 povodom objavljivanja knjige &#8220;Oaze mira u pusto\u0161ima rata&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Valentina Otma\u010di\u0107 znanstvenica je, edukatorica i prakti\u010darka u podru\u010dju mira, transformacije sukoba i ljudskih prava. Zaposlena je u Centru za studije mira i konflikata na Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci te je zamjenica predstojnika Centra. Doktorirala je studije mira na Sveu\u010dili\u0161tu u Bradfordu na temu \u201eOdupiranje podjeli po etni\u010dkim linijama: studija slu\u010daja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":21717,"position":5},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21717"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21717\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21728,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21717\/revisions\/21728"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21720"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}