Ante Matijevi\u0107 autor je doktorske disertacije koju je napisao i obranio na Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du 1926. godine. Rije\u010d je o dalmatinskom franjevcu (Zabla\u0107e kraj \u0160ibenika, 11. XI. 1895. \u2013 Zadar, 10. XI. 1956.). Stupio 1912. u Franjeva\u010dki red u Zadru. Teol. studij zapo\u010deo je u Centralnoj nadbiskupskoj teologiji u Zadru, a zavr\u0161io na Franjeva\u010dkoj teologiji u Dubrovniku gdje je 1920. zare\u0111en za sve\u0107enika. Od 1922. studirao je povijest u Beogradu, a od 1923. u Be\u010du gdje je je poha\u0111ao trogodi\u0161nji te\u010daj iz paleografije i diplomatike te dvogodi\u0161nji te\u010daj crkv. glazbe. Godine 1926. u Be\u010du je doktorirao upravo u naslovu navedenom temom: \u201eDie Geschichte Dalmatiens zur Zeit der ersten \u00f6sterreichischen Besitznahme\u201c. Nakon zavr\u0161etka studija bio je profesor na ni\u017eoj franj. gimnaziji s pravom javnosti na Badiji i vi\u0161oj franj. gimnaziji s pravom javnosti u Dubrovniku 1935. \u2013 1943., ravnatelj dr\u017eavne glazbene \u0161kole u Dubrovniku 1943. \u2013 1946., profesor glazbe u dr\u017eavnoj glazbenoj \u0161koli u Splitu 1946. \u2013 1948. te profesor u gimnaziji nadbiskupskoga sjemeni\u0161ta u Zadru 1948. \u2013 1955. Profesorsku slu\u017ebu napustio je zbog bolesti. Objavljivao je radove iz povijesti muzikologije, diplomatike i arhivistike u Vjesniku Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arhiva (1937.), Radovima Instituta JAZU u Zadru (1954-55., 1957.), Zadarskoj reviji (1953.), zborniku Zadar (Zagreb, 1964.). Manje priloge objavio je u Novoj reviji (1931.), Obzoru (1933.), Franjeva\u010dkom vjesniku (1936.) i Alma Mater Croatica (1931., 1940.).<\/p>\n\n\n\n
Disertacija Ante Matijevi\u0107a na njema\u010dkom jeziku dostupna je u Sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Be\u010du (Universit\u00e4tsbibliothek Wien), pod signaturom D 964. Tako je registrira stari katalog ove Knji\u017enice, sada lako dostupan i za elektroni\u010dko pretra\u017eivanje internetom. Uvezana je u tvrdi uvez i broji ukupno 294 stranice. Sadr\u017eaj je na po\u010detku, slijedi zatim Uvod (str. I-VIII.) i u nastavku popis uporabljene literature (str. IX-XI.). Bilje\u0161ke uz pojedina poglavlja te obja\u0161njenje kratica nalaze se na kraju disertacije (str. 266-294.). Sam korpus disertacije, razdijeljen u \u0161est poglavlja, obuhva\u0107a stranice 1-265. U Sadr\u017eaju se navode, i to na str. 295., i Prilozi (Beilagen), no njih u ovom primjerku disertacije nema. Ovdje ju u hrvatskom prijevodu donosimo u toj istoj njezinoj unutarnjoj strukturi i rasporedu, koju je priredio Marko Trogrli\u0107, te uz njegovu Uvodnu studiju na po\u010detku knjige.<\/p>\n\n\n\n
Djelo obiluje \u010dvrstom argumentacijom koja se temelji na prvorazrednim izvornim arhivskim vrelima. Rije\u010d je naime o vrelima, kako to Matijevi\u0107 u svoj disertaciji navodi, iz Dr\u017eavnog arhiva u Be\u010du (Staatsarchiv in Wien), iz Arhiva unutarnjih poslova (Archiv des Inneren), iz Ratnog arhiva (Kriegsarchiv) te iz Prosvjetnog arhiva (Unterrichtsarchiv). Neka od njih, koje on u ovome svom radu navodi i njima se ovdje slu\u017ei, nama su danas, zbog po\u017eara be\u010dke Pala\u010de pravde (Wiener Justizpalastbrand), 15. srpnja 1927., ili u potpunosti nedostupna jer su ili nepovratno uni\u0161tena u tom ognju ili je pak ono \u0161to je od njih ostalo u takvu stanju da su gotovo neuporabljiva (tzv. Brandakten). Na temelju tih izvora Matijevi\u0107 je pokazao i dokazao svoju temeljnu tezu, a ta je da su upravo u ovom razdoblju nastali brojni planovi za modernizaciju Dalmacije, koji su temeljito razra\u0111eni, ali su na\u017ealost ostali na papiru zbog kratko\u0107e austrijske vladavine i onda\u0161njih op\u0107ih geopoliti\u010dkih uvjeta. Francuska vlast, koja je nakon 1806. godine uslijedila u Dalmaciji, prona\u0161la je u Zadru ove planove i provela ih. Ante Matijevi\u0107 dokazao je da kamen me\u0111a\u0161 izme\u0111u srednjega i novog vijeka u hrvatskoj povijesti ne stoji u godini 1806., nego u godini 1797. kad je u Dalmaciji po\u010deo strujati nov duh, koji je nadahnuo i vodio brojne reformske projekte za Dalmaciju te kad su se ra\u0111ali i poticaji i ideje za njihova ostvarenja.<\/p>\n\n\n\n