{"id":21683,"date":"2020-06-25T15:37:49","date_gmt":"2020-06-25T15:37:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21683"},"modified":"2020-06-25T15:38:57","modified_gmt":"2020-06-25T15:38:57","slug":"darko-cvijetic-sto-na-podu-spavas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21683","title":{"rendered":"Darko Cvijeti\u0107, \u201c\u0160to na podu spava\u0161\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Nakon romana \u201cSchindlerov lift\u201d, Darko Cvijeti\u0107 objavio je roman \u201c\u0160to na podu spava\u0161\u201d (Sarajevo \u2013 Zagreb: Buybook, 2020; Beograd: Knji\u017eevna radionica Ra\u0161i\u0107, 2020) o regrutima JNA \u2013 raznih nacionalnosti \u2013 koji su se zatekli u kasarni u Sarajevu 1992. godine. \u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n

—<\/p>\n\n\n\n

”Ako si odlu\u010dio biti pisac, onda si odlu\u010dio o sebi govoriti ono \u0161to se me\u0111u pristojnim svijetom ne govori, odlu\u010dio si pisati ono \u0161to se ne mo\u017ee i ne smije napisati, odlu\u010dio si lije\u010diti svijet tako \u0161to \u0107e\u0161 ubijati sebe. Zataji\u0161 li, ne\u0107e\u0161 vi\u0161e biti pisac.<\/p>\n\n\n\n


Knji\u017eevnost Darka Cvijeti\u0107a hrabar je i uzaludan trud da se razumije drugog i da se ima srca za njegovu patnju. A ljudi vole kada su \u017ertve, u tome u\u017eivaju vi\u0161e nego u i\u010demu drugom u \u017eivotu, ali ih tu\u0111a patnja ugro\u017eava i poni\u017eava. Ako i taj drugi pati, tada je i on \u017ertva. A ako je ve\u0107 \u017ertva, onda mora da negdje postoji i onaj koji ga je u\u010dinio \u017ertvom. Ljude vrije\u0111a i sama pomisao da su odgovorni za patnju drugih. Nakon \u0161to je vrlo pomno opisao svijet crvenog nebodera, Cvijeti\u0107 se odva\u017eio baviti na\u010dinom na koji se odlazilo iz kasarni opkoljenog grada. Pri\u010da koju je pritom ispri\u010dao neo\u010dekivana je i stra\u0161na. I u njoj opet ni\u0161ta nije pre\u0161u\u0107eno. I opet je, kao i prvi put, morala biti ispri\u010dana. Ovaj je put \u010dovjek \u010dovjeku brat. Ali vi\u0161e ne u metafori.”<\/p>\n\n\n\n

Miljenko Jergovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

”Kada utihnu topovi, himne, sprovodi i d\u017eenaze, nastane ti\u0161ina koju smrt najvi\u0161e voli, jer nakon nje dolazi zaborav, kona\u010dno ni\u0161ta, njen puni trijumf. Cvijeti\u0107 govori u toj ti\u0161ini, mrtvima daje glas koji se nije \u010duo dok su bili \u017eivi. Dozvoljava im da svjedo\u010de, upozoravaju, savjetuju. Vra\u0107a im oduzetu ljudskost. Pred vama je novi roman, novi vrtlog tragedije koji opisuje Cvijeti\u0107. Ni iz ove knjige ne\u0107ete saznati istorijsku istinu. Dobi\u0107ete mnogo dragocjenije saznanje \u2013 kako se osje\u0107aju \u017ertve. Dok pi\u0161e o smrti, Darko Cvijeti\u0107 bori se za svaki \u017eivot.”<\/p>\n\n\n\n

Selvedin Avdi\u0107<\/p>\n\n\n\n

Izvori:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.buybook.hr\/shop\/product\/1648\/sto-na-podu-spavas<\/a><\/p>\n\n\n\n

http:\/\/krr.rs\/cvijetic.html#sto<\/a><\/p>\n\n\n\n

Op\u0161irnije:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.vreme.com\/cms\/view.php?id=1788463<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.portalnovosti.com\/razbijac-tabua<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/kultura\/knjizevnost\/neboder-se-stisnuo-u-stan-1023625<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/o2\/kultura\/osvrt-nebo-ne-nisani-561828<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/darko-cvijetic-autor-nagradivanog-schindlerovog-lifta-ima-novi-vazan-roman-razgovarali-smo-s-njim\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/darkocvijetic.wordpress.com\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21684,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-21683","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/06\/sto-na-podu-spavas.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54885,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54885","url_meta":{"origin":21683,"position":0},"title":"Ante Tomi\u0107, “Kraljevi\u0107 Marko osloba\u0111a Imotski”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Moglo bi biti da je svako vrijeme isto: u svakom nas \u010deka neki rat, biv\u0161a vlast\u00a0koja se dodvorava sada\u0161njoj, a strepi i oprezno \u010deka budu\u0107u, ne bi li joj se,\u00a0dakako, opet dodvorila i postala njezinom perjanicom.\u00a0Da, \u010dovjek je kvarna roba, a nacija i religija u tome dosta \u201cpoma\u017eu.\u201d Ante Tomi\u0107\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":21683,"position":1},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu “Odiseju”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":21683,"position":2},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":21683,"position":3},"title":"Madeline Miller, “Kirka” i “Ahilejeva pjesma”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":21683,"position":4},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":21683,"position":5},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21683","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21683"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21683\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21687,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21683\/revisions\/21687"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21684"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21683"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21683"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21683"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}