{"id":21683,"date":"2020-06-25T15:37:49","date_gmt":"2020-06-25T15:37:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21683"},"modified":"2020-06-25T15:38:57","modified_gmt":"2020-06-25T15:38:57","slug":"darko-cvijetic-sto-na-podu-spavas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21683","title":{"rendered":"Darko Cvijeti\u0107, \u201c\u0160to na podu spava\u0161\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Nakon romana \u201cSchindlerov lift\u201d, Darko Cvijeti\u0107 objavio je roman \u201c\u0160to na podu spava\u0161\u201d (Sarajevo \u2013 Zagreb: Buybook, 2020; Beograd: Knji\u017eevna radionica Ra\u0161i\u0107, 2020) o regrutima JNA \u2013 raznih nacionalnosti \u2013 koji su se zatekli u kasarni u Sarajevu 1992. godine. \u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n

—<\/p>\n\n\n\n

”Ako si odlu\u010dio biti pisac, onda si odlu\u010dio o sebi govoriti ono \u0161to se me\u0111u pristojnim svijetom ne govori, odlu\u010dio si pisati ono \u0161to se ne mo\u017ee i ne smije napisati, odlu\u010dio si lije\u010diti svijet tako \u0161to \u0107e\u0161 ubijati sebe. Zataji\u0161 li, ne\u0107e\u0161 vi\u0161e biti pisac.<\/p>\n\n\n\n


Knji\u017eevnost Darka Cvijeti\u0107a hrabar je i uzaludan trud da se razumije drugog i da se ima srca za njegovu patnju. A ljudi vole kada su \u017ertve, u tome u\u017eivaju vi\u0161e nego u i\u010demu drugom u \u017eivotu, ali ih tu\u0111a patnja ugro\u017eava i poni\u017eava. Ako i taj drugi pati, tada je i on \u017ertva. A ako je ve\u0107 \u017ertva, onda mora da negdje postoji i onaj koji ga je u\u010dinio \u017ertvom. Ljude vrije\u0111a i sama pomisao da su odgovorni za patnju drugih. Nakon \u0161to je vrlo pomno opisao svijet crvenog nebodera, Cvijeti\u0107 se odva\u017eio baviti na\u010dinom na koji se odlazilo iz kasarni opkoljenog grada. Pri\u010da koju je pritom ispri\u010dao neo\u010dekivana je i stra\u0161na. I u njoj opet ni\u0161ta nije pre\u0161u\u0107eno. I opet je, kao i prvi put, morala biti ispri\u010dana. Ovaj je put \u010dovjek \u010dovjeku brat. Ali vi\u0161e ne u metafori.”<\/p>\n\n\n\n

Miljenko Jergovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

”Kada utihnu topovi, himne, sprovodi i d\u017eenaze, nastane ti\u0161ina koju smrt najvi\u0161e voli, jer nakon nje dolazi zaborav, kona\u010dno ni\u0161ta, njen puni trijumf. Cvijeti\u0107 govori u toj ti\u0161ini, mrtvima daje glas koji se nije \u010duo dok su bili \u017eivi. Dozvoljava im da svjedo\u010de, upozoravaju, savjetuju. Vra\u0107a im oduzetu ljudskost. Pred vama je novi roman, novi vrtlog tragedije koji opisuje Cvijeti\u0107. Ni iz ove knjige ne\u0107ete saznati istorijsku istinu. Dobi\u0107ete mnogo dragocjenije saznanje \u2013 kako se osje\u0107aju \u017ertve. Dok pi\u0161e o smrti, Darko Cvijeti\u0107 bori se za svaki \u017eivot.”<\/p>\n\n\n\n

Selvedin Avdi\u0107<\/p>\n\n\n\n

Izvori:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.buybook.hr\/shop\/product\/1648\/sto-na-podu-spavas<\/a><\/p>\n\n\n\n

http:\/\/krr.rs\/cvijetic.html#sto<\/a><\/p>\n\n\n\n

Op\u0161irnije:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.vreme.com\/cms\/view.php?id=1788463<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.portalnovosti.com\/razbijac-tabua<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/kultura\/knjizevnost\/neboder-se-stisnuo-u-stan-1023625<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/o2\/kultura\/osvrt-nebo-ne-nisani-561828<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/darko-cvijetic-autor-nagradivanog-schindlerovog-lifta-ima-novi-vazan-roman-razgovarali-smo-s-njim\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/darkocvijetic.wordpress.com\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21684,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-21683","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/06\/sto-na-podu-spavas.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":21683,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":21683,"position":1},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":21683,"position":2},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":21683,"position":3},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":21683,"position":4},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54213,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54213","url_meta":{"origin":21683,"position":5},"title":"Sve\u010dano progla\u0161enje novih \u010dlanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u \u010detvrtak 18. lipnja 2026. odr\u017eana je sve\u010danost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio nove \u010dlanove Akademije izabrane na skup\u0161tini HAZU 21. svibnja: 12 redovitih \u010dlanova koji su time dobili titulu akademika, odnosno akademkinje, sedam dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21683","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21683"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21683\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21687,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21683\/revisions\/21687"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21684"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21683"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21683"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21683"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}