{"id":21661,"date":"2020-06-24T15:53:24","date_gmt":"2020-06-24T15:53:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21661"},"modified":"2020-06-24T15:56:32","modified_gmt":"2020-06-24T15:56:32","slug":"paul-beatty-prodana-dusa-urnebesna-satira-o-rasi-u-americi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21661","title":{"rendered":"Paul Beatty, \u201cProdana du\u0161a\u201d (\u201cUrnebesna satira o rasi u Americi\u201d)"},"content":{"rendered":"\n

Po mnogima jedan od najva\u017enijih ameri\u010dkih romana 21. stolje\u0107a, Prodana du\u0161a <\/em><\/strong>Paula Beattyja ujedno je i jedna od najzabavnijih i najduhovitijih knjiga koje \u0107ete pro\u010ditati.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to mu policija na ulici iz \u010dista mira ubije oca, \u0161apta\u010da crnjama, Beattyjev pripovjeda\u010d Bombon, urbani zemljoradnik i dugogodi\u0161nji pokusni kuni\u0107 o\u010devih kontroverznih sociolo\u0161kih eksperimenata, odlu\u010duje pokrenuti vlastiti: u ve\u0107inski afroameri\u010dku zajednicu gradi\u0107a Dickensa, na ju\u017enoj periferiji Los Angelesa, u 21. stolje\u0107u \u2013 ponovno uvodi ropstvo i rasnu segregaciju. Tom obrnutom revolucijom ograni\u010dena dosega Bombon \u0107e uz pomo\u0107 bi\u010da i vo\u0107a, biv\u0161e djevojke i svog novope\u010denog roba, nekada\u0161nje crna\u010dke filmske zvijezde Hominyja Jenkinsa, poku\u0161ati Dickens vratiti na zemljovide s kojih je izbrisan kako svojim bandama, siroma\u0161tvom i bezna\u0111em ne bi obeshrabrivao sun\u010dano kalifornijsko tr\u017ei\u0161te nekretnina. Poku\u0161at \u0107e i… zavr\u0161iti na optu\u017eeni\u010dkoj klupi Vrhovnog suda Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. I ba\u0161 odatle, s vrha i s dna, briljantni i politi\u010dki dosljedno nekorektni Paul Beatty, prvi ameri\u010dki dobitnik presti\u017ene Bookerove nagrade za knji\u017eevnost, u Prodanoj du\u0161i<\/em><\/strong> uspio nam je ispri\u010dati pri\u010du o svijetu u kojem \u017eivimo \u2013 o o\u010devima i o djeci, o ekonomskoj nejednakosti i rasnoj diskriminaciji, o policijskom nasilju i postropstvu u postrasnoj Americi \u2013 tjeraju\u0107i nas da se gr\u010dimo od smijeha i razmi\u0161ljamo, razmi\u0161ljamo, razmi\u0161ljamo.<\/p>\n\n\n\n

\u201cU jednom kratkom paragrafu Prodane du\u0161e <\/em><\/strong>prona\u0107i \u0107ete vi\u0161e kvalitetnekomike, kulturnog uvida,politi\u010dkoga komentara, bijesa, tugovanjai istine nego \u0161to biste im se mogli nadati u gomili pa\u017eljivoosmi\u0161ljenihsuvremenih romana.\u201d – The Boston Globe<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cProdana du\u0161a <\/em><\/strong>briljantan je roman. Zadivljuju\u0107i. Kao da su ga napisali ludi an\u0111eli.\u201d – Sarah Silverman<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cProdana du\u0161a <\/em><\/strong>nije samo jedan od najurnebesnijih ameri\u010dkih romana napisanih u posljednje vrijeme, ve\u0107 bi lako mogao biti i prvi veliki satiri\u010dni roman ovog stolje\u0107a… Ne samo komi\u010dno remek-djelo nego i mnogo vi\u0161e od toga \u2013 jedno od najpametnijih i najpo\u0161tenijih razmi\u0161ljanja o rasi i identitetu u Americi.\u201d – Michael Schaub<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u2022             Jezik izvornika: engleski<\/p>\n\n\n\n

\u2022             Prijevod: Patricija Horvat<\/p>\n\n\n\n

\u2022             Broj stranica: 320<\/p>\n\n\n\n

\u2022             Datum izdanja: lipanj 2018.<\/p>\n\n\n\n

\u2022             Naslov izvornika: The Sellout<\/p>\n\n\n\n

Izvor i dodatne informacije: \u00a0https:\/\/fraktura.hr\/prodana-dusa.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21662,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-21661","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/06\/prodana_dusa.jpg?fit=407%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":21661,"position":0},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":21661,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":21661,"position":2},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":21661,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":21661,"position":4},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":21661,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21661","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21661"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21661\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21664,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21661\/revisions\/21664"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21662"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21661"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21661"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21661"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}