{"id":21661,"date":"2020-06-24T15:53:24","date_gmt":"2020-06-24T15:53:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21661"},"modified":"2020-06-24T15:56:32","modified_gmt":"2020-06-24T15:56:32","slug":"paul-beatty-prodana-dusa-urnebesna-satira-o-rasi-u-americi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21661","title":{"rendered":"Paul Beatty, \u201cProdana du\u0161a\u201d (\u201cUrnebesna satira o rasi u Americi\u201d)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po mnogima jedan od najva\u017enijih ameri\u010dkih romana 21. stolje\u0107a, <strong><em>Prodana du\u0161a <\/em><\/strong>Paula Beattyja ujedno je i jedna od najzabavnijih i najduhovitijih knjiga koje \u0107ete pro\u010ditati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon \u0161to mu policija na ulici iz \u010dista mira ubije oca, \u0161apta\u010da crnjama, Beattyjev pripovjeda\u010d Bombon, urbani zemljoradnik i dugogodi\u0161nji pokusni kuni\u0107 o\u010devih kontroverznih sociolo\u0161kih eksperimenata, odlu\u010duje pokrenuti vlastiti: u ve\u0107inski afroameri\u010dku zajednicu gradi\u0107a Dickensa, na ju\u017enoj periferiji Los Angelesa, u 21. stolje\u0107u \u2013 ponovno uvodi ropstvo i rasnu segregaciju. Tom obrnutom revolucijom ograni\u010dena dosega Bombon \u0107e uz pomo\u0107 bi\u010da i vo\u0107a, biv\u0161e djevojke i svog novope\u010denog roba, nekada\u0161nje crna\u010dke filmske zvijezde Hominyja Jenkinsa, poku\u0161ati Dickens vratiti na zemljovide s kojih je izbrisan kako svojim bandama, siroma\u0161tvom i bezna\u0111em ne bi obeshrabrivao sun\u010dano kalifornijsko tr\u017ei\u0161te nekretnina. Poku\u0161at \u0107e i&#8230; zavr\u0161iti na optu\u017eeni\u010dkoj klupi Vrhovnog suda Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. I ba\u0161 odatle, s vrha i s dna, briljantni i politi\u010dki dosljedno nekorektni Paul Beatty, prvi ameri\u010dki dobitnik presti\u017ene Bookerove nagrade za knji\u017eevnost, u <strong><em>Prodanoj du\u0161i<\/em><\/strong> uspio nam je ispri\u010dati pri\u010du o svijetu u kojem \u017eivimo \u2013 o o\u010devima i o djeci, o ekonomskoj nejednakosti i rasnoj diskriminaciji, o policijskom nasilju i postropstvu u postrasnoj Americi \u2013 tjeraju\u0107i nas da se gr\u010dimo od smijeha i razmi\u0161ljamo, razmi\u0161ljamo, razmi\u0161ljamo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cU jednom kratkom paragrafu <strong><em>Prodane du\u0161e <\/em><\/strong>prona\u0107i \u0107ete vi\u0161e kvalitetnekomike, kulturnog uvida,politi\u010dkoga komentara, bijesa, tugovanjai istine nego \u0161to biste im se mogli nadati u gomili pa\u017eljivoosmi\u0161ljenihsuvremenih romana.\u201d<em> &#8211; The Boston Globe<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201c<strong><em>Prodana du\u0161a <\/em><\/strong>briljantan je roman. Zadivljuju\u0107i. Kao da su ga napisali ludi an\u0111eli.\u201d &#8211; <em>Sarah Silverman<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201c<strong><em>Prodana du\u0161a <\/em><\/strong>nije samo jedan od najurnebesnijih ameri\u010dkih romana napisanih u posljednje vrijeme, ve\u0107 bi lako mogao biti i prvi veliki satiri\u010dni roman ovog stolje\u0107a&#8230; Ne samo komi\u010dno remek-djelo nego i mnogo vi\u0161e od toga \u2013 jedno od najpametnijih i najpo\u0161tenijih razmi\u0161ljanja o rasi i identitetu u Americi.\u201d &#8211; <em>Michael Schaub<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2022&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jezik izvornika: engleski<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2022&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Prijevod: Patricija Horvat<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2022&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Broj stranica: 320<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2022&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Datum izdanja: lipanj 2018.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2022&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Naslov izvornika: The Sellout<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor i dodatne informacije: \u00a0<a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/prodana-dusa.html\">https:\/\/fraktura.hr\/prodana-dusa.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21662,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-21661","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/06\/prodana_dusa.jpg?fit=407%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55850,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55850","url_meta":{"origin":21661,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu&#8221; u Zapre\u0161i\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"15.10. \u2013 13.11.2026. \/ Izlo\u017eba Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu \/ Galerija Razvid Slu\u017ebeno otvorenje: 15.10.2026. u 19:00 sati Autor izlo\u017ebe: povjesni\u010dar Boris Kuki\u0107 Organizatori: Muzej Brdovec i Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zapre\u0161i\u0107 Kustosica izlo\u017ebe: Silvija Limani Dizajn\u00a0izlo\u017ebe:\u00a0Paula Bu\u010dar \u010cast nam je pozvati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":21661,"position":1},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54340,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54340","url_meta":{"origin":21661,"position":2},"title":"Dr\u017eavni arhiv u Slavonskom Brodu: In Memoriam \u2013 mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon duge i te\u0161ke bolesti, u 73. godini \u017eivota, napustio nas je mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.), arhivist, povjesni\u010dar i zaslu\u017enik u kulturi. Tijekom svoga dugogodi\u0161njeg obna\u0161anja du\u017enosti ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu ostavio je neizbrisiv trag na podru\u010dju hrvatske arhivistike. Dao je tako\u0111er veliki obol u organizaciji brojnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":21661,"position":3},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55219,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55219","url_meta":{"origin":21661,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Franjo Josip I. \u2013 vladar jednog vremena putuje Slavonijom&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba Franjo Josip I. u Muzeju Slavonije Izlo\u017eba o Franji Josipu I. ne govori samo o jednom od najdugovje\u010dnijih vladara u povijesti nego i o (nametanom) mentalitetu jednog naroda. Izlo\u017eba Franjo Josip I. \u2013 vladar jednog vremena putuje Slavonijom autora Mihaela Su\u010di\u0107a otvara se 10. rujna 2026. godine s po\u010detkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":21661,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21661","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21661"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21661\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21664,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21661\/revisions\/21664"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21662"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21661"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21661"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21661"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}