{"id":21640,"date":"2020-06-15T16:23:00","date_gmt":"2020-06-15T16:23:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21640"},"modified":"2020-06-23T16:24:15","modified_gmt":"2020-06-23T16:24:15","slug":"ivan-krastev-pandemija-nostalgije-kako-koronavirus-mijenja-europu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21640","title":{"rendered":"Ivan Krastev, \u201cPandemija nostalgije: Kako koronavirus mijenja Europu\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Kad su se ljudi upitali za\u0161to u nekim europskim zemljama ima manje zara\u017eenih i umrlih, nestala je ideja o zajedni\u010dkoj Europi. Nitko nije mario za brojenje mrtvih i  zara\u017eenih na razini kontinenta. Nijedna vlada nije tra\u017eila europsku zdravstvenu politiku niti europeizaciju osobnih podataka povezanih s pandemijom. Tijekom ove krize, Europska unija ponekad je nalikovala na posljednja desetlje\u0107a Svetog Rimskog Carstva, kada ljudi koji su \u017eivjeli na njegovu teritoriju nisu vi\u0161e ni znali da su u njemu. Na mnogim mjestima u Europi ova je kriza smanjila entuzijazam gra\u0111ana za EU, ali je istodobno prisilila vlade da shvate koliko ovise o njoj.<\/p>\n\n\n\n

Kad pandemija zavr\u0161i, ljudi \u0107e osje\u0107ati nostalgiju za onim minulim vremenima kad smo lako mogli letjeti gotovo svugdje na svijetu, kad su restorani bili krcati i kad je umiranje bilo tako neprirodno da smo se poslije smrti starije osobe pitali nije li umrla zbog lije\u010dni\u010dke pogre\u0161ke. Ali premda bi se ljudi drage volje vratili u normalu, ustanovit \u0107e da je to nemogu\u0107e. U svijetu ju\u010dera\u0161njice uvijek postoji i ne\u0161to \u0161to uznemirava. Pro\u0161lost i sada\u0161njost razlikuju se po tome \u0161to ne mo\u017eemo znati budu\u0107nost sada\u0161njosti, ali ve\u0107 smo pro\u017eivjeli budu\u0107nost pro\u0161losti. I znamo da je budu\u0107nost ju\u010dera\u0161njice pandemija u kojoj \u017eivimo sada.
Mo\u017eemo samo naga\u0111ati ho\u0107e li dovesti do onoga \u0161to ina\u010de posti\u017eu ratovi, ali bez obzira na ono \u0161to nas \u010deka, mo\u017eemo biti sigurni da \u0107e nakon suzbijanja virusa svijet obuzeti \u201epandemija nostalgije\u201c.
Ivan Krastev<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ne radi se samo o tome da ova pandemija donosi besmislenu smrt. Ona donosi i smrt bez dostojanstva. U svim svjedo\u010danstvima o godinama kuge, suvremenici su smatrali da je posebno tragi\u010dno \u0161to ljudi umiru bez pravog sprovoda. Ni ovaj put nije druk\u010dije. Zbog straha od zaraze mnogi ne idu na sprovod rodbini, a on se \u010desto ni ne organizira.<\/em><\/p>\n\n\n\n

* * *
Time \u0161to ga vlade progla\u0161avaju \u201enevid\u00adljivim neprijateljem\u201c i za pra\u0107enje zaraze primjenjuju tehnologiju nadzora kakva se do sada koristila za otkrivanje terorista, ostavlja se dojam da je koronavirus nekakav novi terorizam. Sli\u010dno tomu, zatvaranje granica izme\u0111u zemalja \u010dlanica EU-a kao reakcija na pandemiju podsje\u0107a na izbjegli\u010dku krizu 2015. i strah od \u0161ire\u00adnja etni\u010dkog nacionalizma. I dok je pandemija u\u010dvrstila jaku nacionalnu dr\u017eavu, postoji opasnost od toga da politi\u010dki \u010delnici ne prepoznaju posebnu vrstu nacionalizma koju je ova kriza potaknula.<\/em>
* * *
U ranim fazama krize ljudi su drage vo\u00adlje dali izvanredne ovlasti vladi, ali bit \u0107e sve manje sno\u0161ljivi kad gospodarske brige zamijene one zdravstvene. To je promje\u00adnjiva narav po\u0161asti kao \u0161to je COVID-19; zdravstvena katastrofa pretvorit \u0107e se u ekonomsku, zbog \u010dega je nevjerojatno te\u0161ko predvidjeti politi\u010dke posljedice krize.<\/em><\/p>\n\n\n\n

* * *<\/p>\n\n\n\n

Politolog Ivan Krastev (1965.) jedan je od najistaknutijih javnih intelektualaca dana\u0161nje Europe i stru\u010dnjak za isto\u010dnoeuropske demokracije. Predsjednik je Centra za liberalne strategije u Sofiji, stalni suradnik Instituta za znanosti o \u010dovjeku u Be\u010du te \u010dlan upravnog odbora Europskog vije\u0107a za vanjske poslove i odbora povjerenika Me\u0111unarodne krizne skupine. Od 2015. godine za me\u0111unarodno izdanje New York Timesa<\/em> pi\u0161e mjese\u010dne kolumne o politi\u010dkim i kulturnim pitanjima srednje i isto\u010dne Europe.
Krastev je od 2004. do 2006. godine bio izvr\u0161ni direktor Me\u0111unarodne komisije za Balkan, a od 2005. do 2011. glavni urednik bugarskog izdanja \u010dasopisa Foreign policy<\/em> i \u010dlan Vije\u0107a Me\u0111unarodnog instituta za strate\u0161ke studije u Londonu.
Iz njegova bogatog stvarala\u010dkog opusa izdvajamo naslove \u0160to nakon Europe?<\/em> (TIM press, 2019.), The Light That Failed: A Reckoning<\/em> (2019., u suautorstvu sa Stephenom Holmesom) Democracy Disrupted: The Politics of Global Protest<\/em> (2014.), In Mistrust We Trust: Can Democracy Survive When We Don\u2019t Trust Our Leaders?<\/em> (2013.) i Shifting Obsessions: Three Essays on the Politics of Anticorruption<\/em> (2004.).<\/p>\n\n\n\n