{"id":21590,"date":"2020-06-09T12:37:00","date_gmt":"2020-06-09T12:37:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21590"},"modified":"2020-06-23T12:39:58","modified_gmt":"2020-06-23T12:39:58","slug":"luka-brajnovic-oprostaji-i-susreti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21590","title":{"rendered":"Luka Brajnovi\u0107, \u201cOpro\u0161taji i susreti\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga <em>Opro\u0161taji i susreti<\/em> prikuplja uspomene ovoga jedinstvenog \u010dovjeka koji se prisje\u0107a svoga djetinjstva, mladosti, ratnog iskustva, izbjegli\u0161tva i \u017eivota u \u0160panjolskoj. Posebno je zanimljiva njegova vezanost uz Opus Dei te rad na Sveu\u010dili\u0161tu Navarra u Pamploni.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>U djelu pratimo sudbinu mladog novinara koji se 1941. godine (tada je imao dvadeset i dvije godine) odjednom na\u0111e u zatvoru kamo ga je dovela talijanska vojna policija koja je anektirala gotovo cijelu hrvatsku obalu. Nije znao zbog \u010dega je tamo. Kad je shvatio da ga \u017eele odvesti u Italiju, odlu\u010dio je sko\u010diti s ratnog broda i zajedno s drugim mladi\u0107ima koji su dijelili njegovu sudbinu, uspijeva pobje\u0107i. Plivaju\u0107i sti\u017ee do rodnog grada. Zanimljiva je sudbina toga \u010dovjeka kojega su prvo zarobili Talijani, a zatim Titovi partizani samo zato jer je, kao \u0161to napominje u knjizi, \u201evolio istinu\u201c. No, uvijek je nekako uspio pobje\u0107i iz zarobljeni\u0161tava. Nakon dugog lutanja stigao je do Pamplone i Sveu\u010dili\u0161ta Navarra, gdje su ga iznimno cijenili kao sjajnog profesora i novinara. U opisu ove sudbine pune vjere i nade u budu\u0107nost, valja spomenuti da je Brajnovi\u0107 dugo bio odvojen od supruge i k\u0107eri s kojima se ponovno sastao 1956. godine.\u00a0Osim svoje osobne pri\u010de, autor ove knjige iznosi i mi\u0161ljenje o hrvatskom narodu te o srpskoj politici prema Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>Luka Brajnovi\u0107 (Kotor, Crna Gora, 13. sije\u010dnja 1919. &#8211; Pamplona, \u0160panjolska, 8. velja\u010de 2001.) bio je hrvatski pjesnik, knji\u017eevnik i novinar koji je nakon Drugoga svjetskog rata do smrti \u017eivio i radio u \u0160panjolskoj. Jedan je od najzna\u010dajnijih Hrvata koji su \u017eivjeli u iseljeni\u0161tvu, pjesnik, enciklopedist i znanstvenik.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.agm.hr\/hr\/shop\/oprostaji-i-susreti,170.html\">https:\/\/www.agm.hr\/hr\/shop\/oprostaji-i-susreti,170.html<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21591,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-21590","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/06\/Oprostaji-i-susreti.jpg?fit=287%2C431&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":21590,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":21590,"position":1},"title":"Osnovna \u0161kola &#8220;Vladimir Nazor&#8221; \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":21590,"position":2},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":21590,"position":3},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55718,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55718","url_meta":{"origin":21590,"position":4},"title":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Pula s ponosom najavljuje 16. Jadranske susrete studenata povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Na Filozofskom fakultetu u Puli, od 14. do 18. listopada 2026, odr\u017eat \u0107e se\u00a0 tradicionalni Jadranski susreti studenata povijesti. Jadranski susreti odr\u017eavaju se od 2005. godine, a od 2022. godine bez prekida u Puli u organizaciji Kluba studenata povijesti \u2013 ISHA Pula. Tema ovogodi\u0161njih, 16. Jadranskih susreta studenata povijesti, je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55751,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55751","url_meta":{"origin":21590,"position":5},"title":"Du\u0161ko Jelavi\u0107, &#8220;ME\u0110UNARODNE BRIGADE U \u0160PANJOLSKOM GRA\u0110ANSKOM RATU (1936. \u2013 1939.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Priredili: Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107 U knjizi se donosi kriti\u010dko izdanje nedovr\u0161enog rukopisa hrvatskog emigranta dr. Du\u0161ka Jelavi\u0107a (1923. \u2013 2014.) o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu koji je ostao neobjavljen nakon njegove smrti u Madridu, a koji su priredili Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107. Fokus Jelavi\u0107eve studije je stavljen na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-8.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21590","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21590"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21590\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21592,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21590\/revisions\/21592"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21591"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21590"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21590"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21590"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}