{"id":2159,"date":"2016-04-26T22:00:05","date_gmt":"2016-04-26T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2159"},"modified":"2016-04-26T22:00:05","modified_gmt":"2016-04-26T22:00:05","slug":"deutsche-welle-razgovor-s-marijom-jarebom-o-jasenovcu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2159","title":{"rendered":"Deutsche Welle \u2013 razgovor s Marijom Jarebom o Jasenovcu"},"content":{"rendered":"

Deutsche Welle<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/b><\/p>\n

Politika<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/b><\/p>\n

Jareb: Sedam desetlje\u0107a manipuliranja \u017ertvama Jasenovca<\/span><\/b><\/p>\n


<\/span><\/b><\/p>\n

I danas traje obezvrje\u0111ivanje \u017ertava Sabirnog logora Jasenovac kroz licitiranje brojevima u dnevnopoliti\u010dke svrhe. Dok neki potpuno negiraju ovaj sustavno organizirani zlo\u010din, drugi odlaze u drugu krajnost. <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Datum: 08.01.2016<\/span><\/b><\/p>\n

Autor: Sini\u0161a Bogdani\u0107<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Jasenovac je, bez sumnje, crna mrlja na hrvatskoj povijesti, ali i instrument nametanja kolektivne krivnje kroz stalnu manipulaciju brojkama. Kao da 83.145 pojedina\u010dno utvr\u0111enih imena koja su svoju pri\u010du zavr\u0161ila u ovoj tvornici smrti nisu dovoljna da bi se ocrtao u\u017eas kvislin\u0161ke Nezavisne dr\u017eave Hrvatske. Jasenovac je bio mjesto na kojem se je NDH lako i sustavno rje\u0161avala svojih protivnika, kao i onih koje je do\u017eivljavala kao prljav\u0161tinu na svojem rasno \u010distom licu. U kompleksu logora, prema podacima Spomen podru\u010dja Jasenovac, \u017eivote je ostavilo 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 \u017didova i 4.255 Hrvata. Kako se je i za\u0161to s njihovim brojem manipuliralo, doznali smo u razgovoru s povjesni\u010darom dr. Mariom Jarebom<\/b> s Hrvatskog instituta za povijest<\/b> u Zagebu.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

DW: Srbija i Republika Srpska najavile su kako \u0107e organizirati zajedni\u010dki skup i brojne manifestacije povodom 75. obljetnice osnutka koncentracijskog logora Jasenovac. Ponovno su aktualizirane \u0161pekulacije o broju \u017ertava u tom usta\u0161kom logoru koji je osnovan u kolovozu 1941. godine, a prestao je postojati potkraj travnja 1945. godine. Postoji li konsenzus oko broja stradalih?
<\/span><\/i><\/p>\n

<\/span><\/i><\/span><\/p>\n

Dr. Mario Jareb: Okvirni brojevi kojima raspola\u017eu ozbiljnije ustanove kao \u0161to su Javna ustanova Spomen podru\u010dje Jasenovac govore o ne\u0161to vi\u0161e od 80 tisu\u0107a stradalih. Muzej \u017ertava genocida u Beogradu raspola\u017ee s ne\u0161to ve\u0107im brojem. Te\u0161ko je re\u0107i ho\u0107e li neka budu\u0107a ozbiljna istra\u017eivanja promijeniti taj broj. Ali ve\u0107 i sami brojevi koje sam spomenuo ru\u0161e pri\u010de o stotinama tisu\u0107a ili milijun \u017ertava koje su u nekada\u0161njoj Jugoslaviji i u Hrvatskoj bile prisutne do devedesetih, a na\u017ealost, i danas su prisutne u Srbiji i Republici Srpskoj. \u010cinjenica da najozbiljnija ustanova u Srbiji, a koja se bavi takvim istra\u017eivanjima, ima vi\u0161estruko manji broj \u017ertva govori da su brojevi koji su vrijedili u biv\u0161oj Jugoslaviji zapravo rezultat mitova i manipulacija.<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

Tko je stvarao mitove i za\u0161to se je manipuliralo?<\/span><\/i><\/p>\n

<\/span><\/i><\/span><\/p>\n

Razloga je vi\u0161e. U temelju su bile \u017eelje ili potrebe vlasti da doka\u017eu kako je Jugoslavija bila jedan od najve\u0107ih stradalnika Drugog svjetskog rata. Ve\u0107 se 1945. iza\u0161lo s brojem od 1,7 milijuna ukupnih jugoslavenskih \u017ertava. Potom je s vremenom i broj \u017ertava Jasenovca podignut na nekoliko stotina tisu\u0107a. Ve\u0107 1945. godine snimljen je film u kojemu se govori o 800 tisu\u0107a \u017ertava. Ubrzo nakon toga Zemaljska komisija Hrvatske za utvr\u0111ivanje zlo\u010dina okupatora i njihovih pomaga\u010da je govorila o 500 -600 tisu\u0107a. Zanimljivo je to kako je netko odjednom zaboravio nekoliko stotina tisu\u0107a \u017ertava da bi potom njihov broj bio opet podignut na 700 tisu\u0107a. To su sve proizvoljne procjene. Izme\u0111u ostalog, i za potrebe Pari\u0161ke mirovne konferencije, ali i za dobivanje ratne od\u0161tete. Pora\u017eena strana se pokazivala \u0161to vi\u0161e zlo\u010dina\u010dkom, osobito kada je bila rije\u010d o propaloj NDH. Bilo je prikladno zidati te nevjerojatne brojeve o kojima ni desetlje\u0107ima kasnije nisu postojala relevantna istra\u017eivanja.<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

Uni\u0161tena dokumentacija<\/span><\/b><\/span><\/p>\n

Kada su krenula prva ozbiljnija istra\u017eivanja?
<\/span><\/i><\/p>\n

<\/span><\/i><\/span><\/p>\n

1964. godine je Savezni zavod za statistiku pokrenuo op\u0107enito istra\u017eivanje \u017ertava Drugog svjetskog rata na podru\u010dju Jugoslavije. Pri\u010da je vezana za poku\u0161aj dobivanja reparacije od Njema\u010dke. Taj sveobuhvatni popis je na veliko zaprepa\u0161tenje vlasti sru\u0161io mit o 1,7 milijuna \u017ertava na podru\u010dju Jugoslavije. Za podru\u010dje Jasenovca, uklju\u010duju\u0107i i Staru Gradi\u0161ku, dobiven je broj od 59 tisu\u0107a \u017ertava. To je izazvalo \u0161ok, s obzirom da se naj\u010de\u0161\u0107e spominjalo 700 tisu\u0107a \u017ertava. Zbog svega su vlasti onemogu\u0107ile objavljivanje rezultata popisa i on je ostao nepoznat javnosti sve do kraja osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

Na kojim dokumentima se baziraju ta istra\u017eivanja? Koliko su oni vjerodostojni?<\/span><\/i><\/span><\/p>\n

Uglavnom se radi o postoje\u0107im popisima \u017ertava. No treba re\u0107i da se \u010desto nekriti\u010dki preuzimaju postoje\u0107i popisi za kotareve, op\u0107ine, regije i manja mjesta. Ono \u0161to se na njima vidjelo ve\u0107 1964. godine jest da su primjerice neke \u017ertve savezni\u010dkog bombardiranja i oru\u017eanih sukoba pribrojane Jasenovcu. Postojali su i duplirani podaci. Doga\u0111alo se to i u kasnijim popisima. Ali, razumno je pretpostaviti da, s obzirom \u0161to se je u logorima doga\u0111alo, postoje \u017ertve koje nisu popisane. Posebno se to odnosi na Rome \u010diji su prijeratni popisi nepotpuni. Oni su naj\u010de\u0161\u0107e ubijani bez bilje\u017eenja. Koliko na popisu ima onih koji tamo ne spadaju i koliko je onih koji nedostaju treba utvrditi daljnjim istra\u017eivanjima.<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Cijeli razgovor dostupan je na poveznici: <\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

http:\/\/www.dw.com\/hr\/jareb-sedam-desetlje%C4%87a-manipuliranja-%C5%BErtvama-jasenovca\/a-18965005<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2159","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":2159,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":2159,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":2159,"position":2},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":2159,"position":3},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":2159,"position":4},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":2159,"position":5},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2159"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2159\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}