{"id":2159,"date":"2016-04-26T22:00:05","date_gmt":"2016-04-26T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2159"},"modified":"2016-04-26T22:00:05","modified_gmt":"2016-04-26T22:00:05","slug":"deutsche-welle-razgovor-s-marijom-jarebom-o-jasenovcu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2159","title":{"rendered":"Deutsche Welle \u2013 razgovor s Marijom Jarebom o Jasenovcu"},"content":{"rendered":"

Deutsche Welle<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/b><\/p>\n

Politika<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/b><\/p>\n

Jareb: Sedam desetlje\u0107a manipuliranja \u017ertvama Jasenovca<\/span><\/b><\/p>\n


<\/span><\/b><\/p>\n

I danas traje obezvrje\u0111ivanje \u017ertava Sabirnog logora Jasenovac kroz licitiranje brojevima u dnevnopoliti\u010dke svrhe. Dok neki potpuno negiraju ovaj sustavno organizirani zlo\u010din, drugi odlaze u drugu krajnost. <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Datum: 08.01.2016<\/span><\/b><\/p>\n

Autor: Sini\u0161a Bogdani\u0107<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Jasenovac je, bez sumnje, crna mrlja na hrvatskoj povijesti, ali i instrument nametanja kolektivne krivnje kroz stalnu manipulaciju brojkama. Kao da 83.145 pojedina\u010dno utvr\u0111enih imena koja su svoju pri\u010du zavr\u0161ila u ovoj tvornici smrti nisu dovoljna da bi se ocrtao u\u017eas kvislin\u0161ke Nezavisne dr\u017eave Hrvatske. Jasenovac je bio mjesto na kojem se je NDH lako i sustavno rje\u0161avala svojih protivnika, kao i onih koje je do\u017eivljavala kao prljav\u0161tinu na svojem rasno \u010distom licu. U kompleksu logora, prema podacima Spomen podru\u010dja Jasenovac, \u017eivote je ostavilo 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 \u017didova i 4.255 Hrvata. Kako se je i za\u0161to s njihovim brojem manipuliralo, doznali smo u razgovoru s povjesni\u010darom dr. Mariom Jarebom<\/b> s Hrvatskog instituta za povijest<\/b> u Zagebu.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

DW: Srbija i Republika Srpska najavile su kako \u0107e organizirati zajedni\u010dki skup i brojne manifestacije povodom 75. obljetnice osnutka koncentracijskog logora Jasenovac. Ponovno su aktualizirane \u0161pekulacije o broju \u017ertava u tom usta\u0161kom logoru koji je osnovan u kolovozu 1941. godine, a prestao je postojati potkraj travnja 1945. godine. Postoji li konsenzus oko broja stradalih?
<\/span><\/i><\/p>\n

<\/span><\/i><\/span><\/p>\n

Dr. Mario Jareb: Okvirni brojevi kojima raspola\u017eu ozbiljnije ustanove kao \u0161to su Javna ustanova Spomen podru\u010dje Jasenovac govore o ne\u0161to vi\u0161e od 80 tisu\u0107a stradalih. Muzej \u017ertava genocida u Beogradu raspola\u017ee s ne\u0161to ve\u0107im brojem. Te\u0161ko je re\u0107i ho\u0107e li neka budu\u0107a ozbiljna istra\u017eivanja promijeniti taj broj. Ali ve\u0107 i sami brojevi koje sam spomenuo ru\u0161e pri\u010de o stotinama tisu\u0107a ili milijun \u017ertava koje su u nekada\u0161njoj Jugoslaviji i u Hrvatskoj bile prisutne do devedesetih, a na\u017ealost, i danas su prisutne u Srbiji i Republici Srpskoj. \u010cinjenica da najozbiljnija ustanova u Srbiji, a koja se bavi takvim istra\u017eivanjima, ima vi\u0161estruko manji broj \u017ertva govori da su brojevi koji su vrijedili u biv\u0161oj Jugoslaviji zapravo rezultat mitova i manipulacija.<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

Tko je stvarao mitove i za\u0161to se je manipuliralo?<\/span><\/i><\/p>\n

<\/span><\/i><\/span><\/p>\n

Razloga je vi\u0161e. U temelju su bile \u017eelje ili potrebe vlasti da doka\u017eu kako je Jugoslavija bila jedan od najve\u0107ih stradalnika Drugog svjetskog rata. Ve\u0107 se 1945. iza\u0161lo s brojem od 1,7 milijuna ukupnih jugoslavenskih \u017ertava. Potom je s vremenom i broj \u017ertava Jasenovca podignut na nekoliko stotina tisu\u0107a. Ve\u0107 1945. godine snimljen je film u kojemu se govori o 800 tisu\u0107a \u017ertava. Ubrzo nakon toga Zemaljska komisija Hrvatske za utvr\u0111ivanje zlo\u010dina okupatora i njihovih pomaga\u010da je govorila o 500 -600 tisu\u0107a. Zanimljivo je to kako je netko odjednom zaboravio nekoliko stotina tisu\u0107a \u017ertava da bi potom njihov broj bio opet podignut na 700 tisu\u0107a. To su sve proizvoljne procjene. Izme\u0111u ostalog, i za potrebe Pari\u0161ke mirovne konferencije, ali i za dobivanje ratne od\u0161tete. Pora\u017eena strana se pokazivala \u0161to vi\u0161e zlo\u010dina\u010dkom, osobito kada je bila rije\u010d o propaloj NDH. Bilo je prikladno zidati te nevjerojatne brojeve o kojima ni desetlje\u0107ima kasnije nisu postojala relevantna istra\u017eivanja.<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

Uni\u0161tena dokumentacija<\/span><\/b><\/span><\/p>\n

Kada su krenula prva ozbiljnija istra\u017eivanja?
<\/span><\/i><\/p>\n

<\/span><\/i><\/span><\/p>\n

1964. godine je Savezni zavod za statistiku pokrenuo op\u0107enito istra\u017eivanje \u017ertava Drugog svjetskog rata na podru\u010dju Jugoslavije. Pri\u010da je vezana za poku\u0161aj dobivanja reparacije od Njema\u010dke. Taj sveobuhvatni popis je na veliko zaprepa\u0161tenje vlasti sru\u0161io mit o 1,7 milijuna \u017ertava na podru\u010dju Jugoslavije. Za podru\u010dje Jasenovca, uklju\u010duju\u0107i i Staru Gradi\u0161ku, dobiven je broj od 59 tisu\u0107a \u017ertava. To je izazvalo \u0161ok, s obzirom da se naj\u010de\u0161\u0107e spominjalo 700 tisu\u0107a \u017ertava. Zbog svega su vlasti onemogu\u0107ile objavljivanje rezultata popisa i on je ostao nepoznat javnosti sve do kraja osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

Na kojim dokumentima se baziraju ta istra\u017eivanja? Koliko su oni vjerodostojni?<\/span><\/i><\/span><\/p>\n

Uglavnom se radi o postoje\u0107im popisima \u017ertava. No treba re\u0107i da se \u010desto nekriti\u010dki preuzimaju postoje\u0107i popisi za kotareve, op\u0107ine, regije i manja mjesta. Ono \u0161to se na njima vidjelo ve\u0107 1964. godine jest da su primjerice neke \u017ertve savezni\u010dkog bombardiranja i oru\u017eanih sukoba pribrojane Jasenovcu. Postojali su i duplirani podaci. Doga\u0111alo se to i u kasnijim popisima. Ali, razumno je pretpostaviti da, s obzirom \u0161to se je u logorima doga\u0111alo, postoje \u017ertve koje nisu popisane. Posebno se to odnosi na Rome \u010diji su prijeratni popisi nepotpuni. Oni su naj\u010de\u0161\u0107e ubijani bez bilje\u017eenja. Koliko na popisu ima onih koji tamo ne spadaju i koliko je onih koji nedostaju treba utvrditi daljnjim istra\u017eivanjima.<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Cijeli razgovor dostupan je na poveznici: <\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

http:\/\/www.dw.com\/hr\/jareb-sedam-desetlje%C4%87a-manipuliranja-%C5%BErtvama-jasenovca\/a-18965005<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2159","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54406,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54406","url_meta":{"origin":2159,"position":0},"title":"NOVOSTI: Razgovor s Mojcom Pi\u0161kor o zvuku i glazbi u logoru Jasenovac","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kulturne Novosti 28\/6\/2026. Pi\u0161e: Branimira Lazarin Mojca Pi\u0161kor: Glazba i zvuk neodvojivi su od dehumanizacije Etnomuzikologinja Mojca Pi\u0161kor sa zagreba\u010dkog Instituta za etnologiju i folkloristiku otvorila je novu perspektivu u doma\u0107oj historiografiji. Nedavno je u mati\u010dnoj instituciji predstavila svoje dugogodi\u0161nje istra\u017eivanje pod naslovom \u201cOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54434,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54434","url_meta":{"origin":2159,"position":1},"title":"Razgovor povodom obilje\u017eavanja 35 godina Antiratne kampanje","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom obilje\u017eavanja 35 godina Antiratne kampanje pozivamo vas na javni razgovor pod nazivom: Koliko nam iskustva Antiratne kampanje mogu pomo\u0107i u dana\u0161njim mirovnim naporima? Razgovor \u0107e biti prilika za prisje\u0107anje na djelovanje Antiratne kampanje, ali i za promi\u0161ljanje o tome kako iskustva mirovnog aktivizma, solidarnosti i gra\u0111anskog anga\u017emana iz devedesetih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/ARK-35.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/ARK-35.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/ARK-35.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/ARK-35.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/ARK-35.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":2159,"position":2},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53323","url_meta":{"origin":2159,"position":3},"title":"Razgovor \u201cSarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi povjerenje?\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na javni razgovor o gradnji povjerenja u srijedu, 20. svibnja 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobra\u017eenska 4), koji se odr\u017eava u sklopu izlo\u017ebe fotografija Maria Boccie Sarajevo 1992\u20131996 \u2013 Najdu\u017ea opsada. Tema razgovora je Sarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":2159,"position":4},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":2159,"position":5},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2159"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2159\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}