{"id":21536,"date":"2020-06-19T16:07:38","date_gmt":"2020-06-19T16:07:38","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21536"},"modified":"2020-06-19T16:07:38","modified_gmt":"2020-06-19T16:07:38","slug":"martin-heinzelmann-izvjesca-o-translacijama-i-drugi-izvori-o-kultu-relikvija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21536","title":{"rendered":"Martin Heinzelmann, \u201cIzvje\u0161\u0107a o translacijama i drugi izvori o kultu relikvija\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Heinzelmannova knjiga \u201cIzvje\u0161\u0107a o translacijama i drugi izvori o kultu relikvija\u201d objavljena je izvorno kao trideset tre\u0107i svezak u nizu Typologie des Sources du Moyen \u00c2ge Occidental izdava\u010dke ku\u0107e Brepols, a bavi se izvje\u0161\u0107ima o translacijama kao zasebnom \u017eanru unutar srednjovjekovne hagiografske produkcije. Autor prati njihov razvoj od ranog srednjeg vijeka, vremena u kojem je stvorena \u010dvrsta veza izme\u0111u sveta\u010dkog groba i oltara, a samim time i specifi\u010dne crkve, zajednice, biskupije i grada. Pritom je prijenos relikvija (translatio) poprimio izrazito ceremonijalne oblike, uz razra\u0111ene faze koje su imale \u010dvrsto definiran tijek, a posebno va\u017ean aspekt bila su \u010duda, kojima je svetac pokazivao dobrohotnost ili nevoljkost prema svojim \u0161tovateljima i zajednici \u010diji je za\u0161titnik trebao postati. U tom smislu razvili su se i odgovaraju\u0107i liturgijski oblici, koji su regulirali tijek prijenosa i pridonosili njegovu sve\u010danom karakteru, kao i specifi\u010dni \u017eanr kojemu je posve\u0107ena ova knjiga. Kao klasik koji ne gubi na relevantnosti, ona stoga pru\u017ea \u010dvrstu osnovu za bavljenje ovom temom te na pregledan i sustavan na\u010din definira znanstvenu terminologiju u suodnosu s onom koju koriste srednjovjekovni autori. Stoga nije slu\u010dajno \u0161to smo upravo ovo djelo odabrali za prvo u novom nizu izdanja Hrvatskog hagiografskog dru\u0161tva, koje smo nazvali Translationes \u2013 vjeruju\u0107i da \u0107e i na\u0161i \u00abprijenosi\u00bb ili \u00abprijevodi\u00bb potaknuti zna\u010dajan pomak u hrvatskoj historiografiji i srodnim disciplinama koje u svom izu\u010davanju koriste hagiografiju kao neprocjenjiv povijesni izvor.<\/p>\n\n\n\n


Martin Heinzelmann (1942.) njema\u010dki je povjesni\u010dar, medievist i dugogodi\u0161nji djelatnik Njema\u010dkog povijesnog instituta u Parizu (Deutsche Historisches Institut Paris). Kao urednik srednjovjekovnih svezaka izdanja tog instituta (Francia \u2013 Forschungen zur westeurop\u00e4ischen Geschichte) i sam je uredio niz izdanja izvora i studija vezanih uz povijest podru\u010dja Galije\/Frana\u010dke izme\u0111u kasne antike i merovin\u0161kog razdoblja. Posebno podru\u010dje njegova znanstvenog interesa su hagiografski izvori vezani uz biskupe (i) svece u navedenom razdoblju. Uz Izvje\u0161\u0107a o translacijama i drugi izvori o kultu relikvija (1979.) me\u0111u najzna\u010dajnije njegove knjige spada studija o Grguru Tur\u0161kom, Gregor von Tours. (538\u2013594). \u201eZehn B\u00fccher Geschichte\u201c. Historiographie und Gesellschaftskonzept im 6. Jahrhundert (1994.) prevedena na engleski kao Gregory of Tours. History and Society in the sixth century (2001). S Monique Goullet i Christiane Veyrard-Cosme uredio je svezak L hagiographie m\u00e9rovingienne \u00e0 travers ses r\u00e9\u00e9critures (2010.)<\/p>\n\n\n\n

Izvor: http:\/\/www.leykam-international.hr\/publikacija.php?id=202<\/a><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21537,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-21536","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/06\/Izvjesca.jpg?fit=246%2C355&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":21536,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":21536,"position":1},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":21536,"position":2},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55050,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55050","url_meta":{"origin":21536,"position":3},"title":"Francesca Albanese, “Kad svijet spava”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon srpskog izdanja na koje smo prethodno uputili, objavljeno je i hrvatsko izdanje knjige Francesce Albanese, posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava na okupiranom palestinskom teritoriju. Duh mjesta \u2013 genius loci \u2013 \u010dine ljudi i njihove pri\u010de, a Palestina je mjesto gdje se povijest i svakodnevni \u017eivot sudaraju rijetko\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54413,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54413","url_meta":{"origin":21536,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Dragana Popovi\u0107a \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201d u Podgorici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cTo je, ljudi, genocid\u201d, kazao je Ratko Mladi\u0107, komandant Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS), Skup\u0161tini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini\u00a0jo\u0161 12. maja 1992. godine, kada je \u010duo Karad\u017ei\u0107ev plan za uspostavljanje etni\u010dki \u010diste srpske dr\u017eave u BiH. Ipak, tri godine kasnije, tokom devet dana u julu 1995. godine,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":21536,"position":5},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, “Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21536","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21536"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21536\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21538,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21536\/revisions\/21538"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21537"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21536"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21536"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21536"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}