{"id":21532,"date":"2020-06-19T15:57:41","date_gmt":"2020-06-19T15:57:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21532"},"modified":"2020-06-19T15:59:14","modified_gmt":"2020-06-19T15:59:14","slug":"petra-kolesaric-prikaz-knjige-danijel-jelas-gradovi-donjeg-medurjecja-drave-save-i-dunava-u-srednjem-vijeku-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21532","title":{"rendered":"Petra Kolesari\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Danijel Jela\u0161, “Gradovi donjeg me\u0111urje\u010dja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku”, 2020."},"content":{"rendered":"\n

Danijel Jela\u0161, Gradovi donjeg me\u0111urje\u010dja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku<\/em>, Hrvatski institut za povijest \u2013 Podru\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod 2020., 214 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Danijel Jela\u0161 hrvatski je povjesni\u010dar, arhivist te docent i vanjski suradnik Filozofskog fakulteta u Osijeku, \u010diji su interesi prvenstveno usmjereni na istra\u017eivanja donjega me\u0111urje\u010dja Drave, Save i Dunava tijekom srednjega vijeka. Autorov znanstveno-istra\u017eiva\u010dki rad ogleda se u velikom broju objavljenih radova orijentiranih na podru\u010dje donjega me\u0111urje\u010dja i njegovog urbanog razvoja, a o tome govori i monografija Gradovi donjeg me\u0111urje\u010dja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku<\/em> objavljena u nakladni\u0161tvu Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. <\/em>Recenzenti su prof. dr. sc. Borislav Grgin i dr. sc. Marija Karbi\u0107, a monografija je rezultat autorovog nadopunjenog i pro\u0161irenog magistarskog rada obranjenog 2011. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Monografija sadr\u017ei predgovor, uvodno i zaklju\u010dno poglavlje, jedanaest poglavlja s popratnim potpoglavljima, sa\u017eetak na engleskom jeziku, izvore i literaturu te kazalo osoba i mjesta, a popra\u0107ena je s prilozima u vidu razli\u010ditih karata donjega me\u0111urje\u010dja.<\/p>\n\n\n\n

U Predgovoru <\/em>(7-8) autor je naglasio kako je smisao monografije dati pregled znanja i istra\u017eivanja o srednjovjekovnim gradovima na podru\u010dju donjeg me\u0111urje\u010dja te donijeti opse\u017eni popis izvora i literature usmjerenih na temu rada. Tako\u0111er, s obzirom da sli\u010dnih publikacija nije bilo u hrvatskoj historiografiji, autor isti\u010de da \u0107e monografija upotpuniti odre\u0111ene historiografske praznine te znatnije pro\u0161iriti interese hrvatske medijevistike na teme ovoga podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n

            Uvodno poglavlje (9-12) donosi ciljeve monografije koji su, ponajprije, usmjereni na pregled gradske povijesti donjega me\u0111urje\u010dja u srednjem vijeku te obja\u0161njavanje tijeka srednjovjekovne urbanizacije, pri tome uva\u017eavaju\u0107i politi\u010dke, pravne, ekonomske i dru\u0161tvene \u010dimbenike. Autor ukazuje da je prostorni okvir koji monografija obuhva\u0107a definiran podru\u010djima Baranjske, Po\u017ee\u0161ke, Vukovske i Srijemske \u017eupanije.<\/p>\n\n\n\n

            Poglavlje Povijesna geografija <\/em>(13-17) sastoji se od dva potpoglavlja \u201eSmje\u0161taj i prirodne karakteristike prostora\u201c te \u201eOblikovanje regije\u201c, u kojima Jela\u0161 navodi prirodne granice triju navedenih \u017eupanija, koje tvore donje me\u0111urje\u010dje. Isto tako, obja\u0161njava se i uvo\u0111enje ugarskog \u017eupanijskog sustava tijekom 12. i 13. stolje\u0107a, kao i daljnji razvoj kraljevskih i crkvenih institucija i teritorijalnih podjela navedenog podru\u010dja u srednjem vijeku.<\/p>\n\n\n\n

            Sljede\u0107e poglavlje Postanak gradova (urbogeneza) u donjem me\u0111urje\u010dju <\/em>(19-27) sadr\u017ei tri potpoglavlja u kojima autor obja\u0161njava po\u010detke urbanizacije donjeg me\u0111urje\u010dja kao dijela procesa postanka srednjovjekovnih ugarskih gradova. Tako\u0111er, autor se osvr\u0107e na geografske karakteristike, ali i na aktivne dru\u0161tveno-ekonomske aspekte razvoja gradova pri \u010demu se koristi \u201e\u010dimbenicima urbogeneze\u201c Gy\u00f6rgyja Gy\u00f6rffyja. Nadalje, autor se usredoto\u010duje na mre\u017ee putova i pitanje kontinuiteta anti\u010dke urbane kulture pri \u010demu opisuje okolnosti kraja anti\u010dkog razdoblja na promatranom podru\u010dju. Uz to, dan je i pregled po\u010detaka urbanizacije od vremena dinastije Arpadovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

            \u010cetvrto poglavlje Kategorije urbanih mjesta: pitanje terminologije i kriterija razgrani\u010denja <\/em>(29-42) donosi raspravu vezanu uz definiranje srednjovjekovnog grada i problematike kategorizacije srednjovjekovnih gradskih naselja donjeg me\u0111urje\u010dja. Autor navodi razli\u010dite sustave kriterija za diferencijaciju naselja uklju\u010duju\u0107i i Kubinyjev sustav, kao i kriterije Nevena Budaka primijenjene na mre\u017eu gradova Vara\u017edinske \u017eupanije. Naposljetku, autor upu\u0107uje da \u0107e se koristiti popis urbanih naselja prete\u017eno zasnovan na povijesnotopografskoj zbirci izvornik podataka ma\u0111arskog povjesni\u010dara Dezs\u0151a Cs\u00e1nkija te da \u0107e se mjesta diferencirati u tri kategorije: \u201egradovi\u201c, \u201etrgovi\u0161ta\u201c te \u201etrgovi\u0161ta u nastajanju\u201c.<\/p>\n\n\n\n

            Sredi\u0161nje poglavlje monografije je Pojedina\u010dni pregled gradova po \u017eupanijama <\/em>(43-108), a podijeljeno je na \u010detiri potpoglavlja. Prvo potpoglavlje Baranjska \u017eupanija <\/em>(43-49) opisuje dva urbana naselja \u2013 Na\u0161ice i \u017deljanovce. Potom, potpoglavlje Po\u017ee\u0161ka \u017eupanija  <\/em>(49-53) usredoto\u010deno je na grad Po\u017eegu i njegov razvoj \u2013 kao jedinog gradskog naselja \u2013 prema navedenim kriterijima, na podru\u010dju ove \u017eupanije. Nadalje, Vukovska \u017eupanija <\/em>(53-84) donosi opis razvoja sljede\u0107ih urbanih naselja: \u0110akovo, Eng, Gorjani, Ilok, Osijek, \u0160arengrad i Vukovar. Posljednje potpoglavlje Srijemska \u017eupanija <\/em>(84-108) odnosi se na urbana naselja: Bano\u0161tor, Kamenica, Man\u0111elos, Mitrovica, Petrovaradin, Slankamen, Vrdnik i Zemun.<\/p>\n\n\n\n

            Poglavlje Pravni status, povlastice i gradska samouprava <\/em>(109-125) donosi opse\u017ean pregled uvjeta za definiranje pravnog statusa grada te odre\u0111ivanja njegovih povlastica. Treba istaknuti kako je autor iznimno sadr\u017eajno opisao gradske funkcije od op\u0107inskog poglavara, odnosno suca, do prise\u017enika i blagajnika, a sve je potkrijepljeno primjerima iz izvora o srednjovjekovnim gradovima opisanim u prija\u0161njim poglavljima.<\/p>\n\n\n\n

            U poglavlju Crkvena organizacija i ustanove <\/em>(123-125) opisan je sustav crkvene organizacije na podru\u010dju donjeg me\u0111urje\u010dja uz osvrt na Srijemsku, Bosansku i Pe\u010du\u0161ku biskupiju. Isto tako, dan je i pregled po\u010detaka i razvoja crkvenih redova na promatranom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n

            Sljede\u0107e poglavlje Urbano gospodarstvo <\/em>(127-136) usredoto\u010deno je na trgovinu, obrt i poljoprivredu u donjem me\u0111urje\u010dju. Autor se, posebice, osvrnuo na sajmove u opisanim gradovima, potom razvoj obrtni\u010dkih djelatnosti kroz cehove i bratov\u0161tine u Osijeku i Iloku te na vinogradarstvo i vinarstvo.<\/p>\n\n\n\n

            Poglavlje Urbana demografija <\/em>(137-143) donosi procjenu broja stanovnika u odre\u0111enim gradovima, primjerice Osijeku, Iloku i Vukovaru. Zatim, opisuje se mogu\u0107i etni\u010dki sastav gradskog stanovni\u0161tva uvjetovan migracijama i asimilacijom, a naposljetku se prikazuje mogu\u0107a diferencijacija stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

            U poglavlju Izgled grada, prostorna organizacija, urbana topografija <\/em>(145-150) iznesen je pregled problematike istra\u017eivanja izgleda gradova uvjetovan osmanskim osvajanjima, ali je autor objasnio i na koji na\u010din se mo\u017ee istra\u017eivati urbana topografija. Naime, potrebno je sagledati strukturu i geometrijski oblik urbanih jezgri, jer je ona bila uvelike odre\u0111ena razvojem centralnih funkcija. Tako\u0111er, autor navodi kako treba uzeti u obzir i parcelaciju, ali i funkcionalnu topografiju te raspored crkvenih funkcija.<\/p>\n\n\n\n

            Poglavlje Osvrt na pisanu kulturu i obrazovanje <\/em>(151-155) pregled je redovni\u010dkog stvarala\u0161tva u gradovima donjeg me\u0111urje\u010dja, potom razli\u010ditih dokumenata, u prvom redu Ilo\u010dkog statuta<\/em>, a autor se osvrnuo i na kaptolske \u0161kole u pojedinim gradovima. U ovom poglavlju izdvojen je i broj studenata iz prou\u010davanih gradova, objavljen u radu Stanka Andri\u0107a \u201eStudenti iz slavonsko-srijemskog me\u0111urje\u010dja na zapadnim sveu\u010dili\u0161tima u srednjem vijeku\u201c iz 1996. godine.<\/p>\n\n\n\n

            Sljede\u0107e poglavlje Gradovi kao centralna mjesta i urbana mre\u017ea <\/em>(157-163) opisuje sredi\u0161ta \u017eupanija te njihove administrativne, vjerske, gospodarske te kulturne funkcije, pri \u010demu autor promatra i distribuciju pojedinih urbanih centara po \u017eupanijama.<\/p>\n\n\n\n

            Zaklju\u010dno poglavlje (165-170) donosi najva\u017enije odlike istra\u017eivanja urbanizacije i gradova donjega me\u0111urje\u010dja u razdoblju srednjega vijeka. Autor je, na kraju, istaknuo klju\u010dne \u010dimbenike i odrednice razvoja pojedinih gradova, kao i odre\u0111ena pitanja koja valja istra\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n

            Monografija Gradovi donjeg me\u0111urje\u010dja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku <\/em>predstavlja jedan od najzna\u010dajnijih i najopse\u017enijih doprinosa istra\u017eivanju srednjega vijeka na podru\u010dju donjeg me\u0111urje\u010dja. Na temelju velikog broja literature i izvora donesen je pregled gradskih sredi\u0161ta u \u010detirima \u017eupanijama, a otvorena su i brojna istra\u017eiva\u010dka pitanja vezana kako uz urbani razvoj promatranih naselja, tako i na \u0161ire dru\u0161tveno-politi\u010dko-gospodarsko-kulturne fenomene u dugom povijesnom trajanju na ovom podru\u010dju. Zaklju\u010dno, ovu monografiju valja preporu\u010diti svima koji se bave srednjovjekovnom povije\u0161\u0107u donjeg me\u0111urje\u010dja, posebice mladim povjesni\u010darima i znanstvenicima srodnih disciplina, ali i svima onima koje zanima povijest srednjovjekovnih gradova na podru\u010dju dravsko-savsko-dunavskog me\u0111urje\u010dja.<\/p>\n\n\n\n

Petra Kolesari\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-21532","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53249,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53249","url_meta":{"origin":21532,"position":0},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Stanka Andri\u0107a: \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0 \u010cetvrto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Stanka Andri\u0107a\u00a0\u2013 \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c. Predavanje\u00a0je odr\u017eano\u00a013. svibnja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":21532,"position":1},"title":"Martyn Rady, “Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":21532,"position":2},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52749","url_meta":{"origin":21532,"position":3},"title":"Okrugli stol “Rast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eRast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Zdenka\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":21532,"position":4},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":21532,"position":5},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 “\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21532","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21532"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21532\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21535,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21532\/revisions\/21535"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}