{"id":21532,"date":"2020-06-19T15:57:41","date_gmt":"2020-06-19T15:57:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21532"},"modified":"2020-06-19T15:59:14","modified_gmt":"2020-06-19T15:59:14","slug":"petra-kolesaric-prikaz-knjige-danijel-jelas-gradovi-donjeg-medurjecja-drave-save-i-dunava-u-srednjem-vijeku-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21532","title":{"rendered":"Petra Kolesari\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Danijel Jela\u0161, “Gradovi donjeg me\u0111urje\u010dja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku”, 2020."},"content":{"rendered":"\n

Danijel Jela\u0161, Gradovi donjeg me\u0111urje\u010dja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku<\/em>, Hrvatski institut za povijest \u2013 Podru\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod 2020., 214 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Danijel Jela\u0161 hrvatski je povjesni\u010dar, arhivist te docent i vanjski suradnik Filozofskog fakulteta u Osijeku, \u010diji su interesi prvenstveno usmjereni na istra\u017eivanja donjega me\u0111urje\u010dja Drave, Save i Dunava tijekom srednjega vijeka. Autorov znanstveno-istra\u017eiva\u010dki rad ogleda se u velikom broju objavljenih radova orijentiranih na podru\u010dje donjega me\u0111urje\u010dja i njegovog urbanog razvoja, a o tome govori i monografija Gradovi donjeg me\u0111urje\u010dja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku<\/em> objavljena u nakladni\u0161tvu Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. <\/em>Recenzenti su prof. dr. sc. Borislav Grgin i dr. sc. Marija Karbi\u0107, a monografija je rezultat autorovog nadopunjenog i pro\u0161irenog magistarskog rada obranjenog 2011. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Monografija sadr\u017ei predgovor, uvodno i zaklju\u010dno poglavlje, jedanaest poglavlja s popratnim potpoglavljima, sa\u017eetak na engleskom jeziku, izvore i literaturu te kazalo osoba i mjesta, a popra\u0107ena je s prilozima u vidu razli\u010ditih karata donjega me\u0111urje\u010dja.<\/p>\n\n\n\n

U Predgovoru <\/em>(7-8) autor je naglasio kako je smisao monografije dati pregled znanja i istra\u017eivanja o srednjovjekovnim gradovima na podru\u010dju donjeg me\u0111urje\u010dja te donijeti opse\u017eni popis izvora i literature usmjerenih na temu rada. Tako\u0111er, s obzirom da sli\u010dnih publikacija nije bilo u hrvatskoj historiografiji, autor isti\u010de da \u0107e monografija upotpuniti odre\u0111ene historiografske praznine te znatnije pro\u0161iriti interese hrvatske medijevistike na teme ovoga podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n

            Uvodno poglavlje (9-12) donosi ciljeve monografije koji su, ponajprije, usmjereni na pregled gradske povijesti donjega me\u0111urje\u010dja u srednjem vijeku te obja\u0161njavanje tijeka srednjovjekovne urbanizacije, pri tome uva\u017eavaju\u0107i politi\u010dke, pravne, ekonomske i dru\u0161tvene \u010dimbenike. Autor ukazuje da je prostorni okvir koji monografija obuhva\u0107a definiran podru\u010djima Baranjske, Po\u017ee\u0161ke, Vukovske i Srijemske \u017eupanije.<\/p>\n\n\n\n

            Poglavlje Povijesna geografija <\/em>(13-17) sastoji se od dva potpoglavlja \u201eSmje\u0161taj i prirodne karakteristike prostora\u201c te \u201eOblikovanje regije\u201c, u kojima Jela\u0161 navodi prirodne granice triju navedenih \u017eupanija, koje tvore donje me\u0111urje\u010dje. Isto tako, obja\u0161njava se i uvo\u0111enje ugarskog \u017eupanijskog sustava tijekom 12. i 13. stolje\u0107a, kao i daljnji razvoj kraljevskih i crkvenih institucija i teritorijalnih podjela navedenog podru\u010dja u srednjem vijeku.<\/p>\n\n\n\n

            Sljede\u0107e poglavlje Postanak gradova (urbogeneza) u donjem me\u0111urje\u010dju <\/em>(19-27) sadr\u017ei tri potpoglavlja u kojima autor obja\u0161njava po\u010detke urbanizacije donjeg me\u0111urje\u010dja kao dijela procesa postanka srednjovjekovnih ugarskih gradova. Tako\u0111er, autor se osvr\u0107e na geografske karakteristike, ali i na aktivne dru\u0161tveno-ekonomske aspekte razvoja gradova pri \u010demu se koristi \u201e\u010dimbenicima urbogeneze\u201c Gy\u00f6rgyja Gy\u00f6rffyja. Nadalje, autor se usredoto\u010duje na mre\u017ee putova i pitanje kontinuiteta anti\u010dke urbane kulture pri \u010demu opisuje okolnosti kraja anti\u010dkog razdoblja na promatranom podru\u010dju. Uz to, dan je i pregled po\u010detaka urbanizacije od vremena dinastije Arpadovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

            \u010cetvrto poglavlje Kategorije urbanih mjesta: pitanje terminologije i kriterija razgrani\u010denja <\/em>(29-42) donosi raspravu vezanu uz definiranje srednjovjekovnog grada i problematike kategorizacije srednjovjekovnih gradskih naselja donjeg me\u0111urje\u010dja. Autor navodi razli\u010dite sustave kriterija za diferencijaciju naselja uklju\u010duju\u0107i i Kubinyjev sustav, kao i kriterije Nevena Budaka primijenjene na mre\u017eu gradova Vara\u017edinske \u017eupanije. Naposljetku, autor upu\u0107uje da \u0107e se koristiti popis urbanih naselja prete\u017eno zasnovan na povijesnotopografskoj zbirci izvornik podataka ma\u0111arskog povjesni\u010dara Dezs\u0151a Cs\u00e1nkija te da \u0107e se mjesta diferencirati u tri kategorije: \u201egradovi\u201c, \u201etrgovi\u0161ta\u201c te \u201etrgovi\u0161ta u nastajanju\u201c.<\/p>\n\n\n\n

            Sredi\u0161nje poglavlje monografije je Pojedina\u010dni pregled gradova po \u017eupanijama <\/em>(43-108), a podijeljeno je na \u010detiri potpoglavlja. Prvo potpoglavlje Baranjska \u017eupanija <\/em>(43-49) opisuje dva urbana naselja \u2013 Na\u0161ice i \u017deljanovce. Potom, potpoglavlje Po\u017ee\u0161ka \u017eupanija  <\/em>(49-53) usredoto\u010deno je na grad Po\u017eegu i njegov razvoj \u2013 kao jedinog gradskog naselja \u2013 prema navedenim kriterijima, na podru\u010dju ove \u017eupanije. Nadalje, Vukovska \u017eupanija <\/em>(53-84) donosi opis razvoja sljede\u0107ih urbanih naselja: \u0110akovo, Eng, Gorjani, Ilok, Osijek, \u0160arengrad i Vukovar. Posljednje potpoglavlje Srijemska \u017eupanija <\/em>(84-108) odnosi se na urbana naselja: Bano\u0161tor, Kamenica, Man\u0111elos, Mitrovica, Petrovaradin, Slankamen, Vrdnik i Zemun.<\/p>\n\n\n\n

            Poglavlje Pravni status, povlastice i gradska samouprava <\/em>(109-125) donosi opse\u017ean pregled uvjeta za definiranje pravnog statusa grada te odre\u0111ivanja njegovih povlastica. Treba istaknuti kako je autor iznimno sadr\u017eajno opisao gradske funkcije od op\u0107inskog poglavara, odnosno suca, do prise\u017enika i blagajnika, a sve je potkrijepljeno primjerima iz izvora o srednjovjekovnim gradovima opisanim u prija\u0161njim poglavljima.<\/p>\n\n\n\n

            U poglavlju Crkvena organizacija i ustanove <\/em>(123-125) opisan je sustav crkvene organizacije na podru\u010dju donjeg me\u0111urje\u010dja uz osvrt na Srijemsku, Bosansku i Pe\u010du\u0161ku biskupiju. Isto tako, dan je i pregled po\u010detaka i razvoja crkvenih redova na promatranom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n

            Sljede\u0107e poglavlje Urbano gospodarstvo <\/em>(127-136) usredoto\u010deno je na trgovinu, obrt i poljoprivredu u donjem me\u0111urje\u010dju. Autor se, posebice, osvrnuo na sajmove u opisanim gradovima, potom razvoj obrtni\u010dkih djelatnosti kroz cehove i bratov\u0161tine u Osijeku i Iloku te na vinogradarstvo i vinarstvo.<\/p>\n\n\n\n

            Poglavlje Urbana demografija <\/em>(137-143) donosi procjenu broja stanovnika u odre\u0111enim gradovima, primjerice Osijeku, Iloku i Vukovaru. Zatim, opisuje se mogu\u0107i etni\u010dki sastav gradskog stanovni\u0161tva uvjetovan migracijama i asimilacijom, a naposljetku se prikazuje mogu\u0107a diferencijacija stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

            U poglavlju Izgled grada, prostorna organizacija, urbana topografija <\/em>(145-150) iznesen je pregled problematike istra\u017eivanja izgleda gradova uvjetovan osmanskim osvajanjima, ali je autor objasnio i na koji na\u010din se mo\u017ee istra\u017eivati urbana topografija. Naime, potrebno je sagledati strukturu i geometrijski oblik urbanih jezgri, jer je ona bila uvelike odre\u0111ena razvojem centralnih funkcija. Tako\u0111er, autor navodi kako treba uzeti u obzir i parcelaciju, ali i funkcionalnu topografiju te raspored crkvenih funkcija.<\/p>\n\n\n\n

            Poglavlje Osvrt na pisanu kulturu i obrazovanje <\/em>(151-155) pregled je redovni\u010dkog stvarala\u0161tva u gradovima donjeg me\u0111urje\u010dja, potom razli\u010ditih dokumenata, u prvom redu Ilo\u010dkog statuta<\/em>, a autor se osvrnuo i na kaptolske \u0161kole u pojedinim gradovima. U ovom poglavlju izdvojen je i broj studenata iz prou\u010davanih gradova, objavljen u radu Stanka Andri\u0107a \u201eStudenti iz slavonsko-srijemskog me\u0111urje\u010dja na zapadnim sveu\u010dili\u0161tima u srednjem vijeku\u201c iz 1996. godine.<\/p>\n\n\n\n

            Sljede\u0107e poglavlje Gradovi kao centralna mjesta i urbana mre\u017ea <\/em>(157-163) opisuje sredi\u0161ta \u017eupanija te njihove administrativne, vjerske, gospodarske te kulturne funkcije, pri \u010demu autor promatra i distribuciju pojedinih urbanih centara po \u017eupanijama.<\/p>\n\n\n\n

            Zaklju\u010dno poglavlje (165-170) donosi najva\u017enije odlike istra\u017eivanja urbanizacije i gradova donjega me\u0111urje\u010dja u razdoblju srednjega vijeka. Autor je, na kraju, istaknuo klju\u010dne \u010dimbenike i odrednice razvoja pojedinih gradova, kao i odre\u0111ena pitanja koja valja istra\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n

            Monografija Gradovi donjeg me\u0111urje\u010dja Drave, Save i Dunava u srednjem vijeku <\/em>predstavlja jedan od najzna\u010dajnijih i najopse\u017enijih doprinosa istra\u017eivanju srednjega vijeka na podru\u010dju donjeg me\u0111urje\u010dja. Na temelju velikog broja literature i izvora donesen je pregled gradskih sredi\u0161ta u \u010detirima \u017eupanijama, a otvorena su i brojna istra\u017eiva\u010dka pitanja vezana kako uz urbani razvoj promatranih naselja, tako i na \u0161ire dru\u0161tveno-politi\u010dko-gospodarsko-kulturne fenomene u dugom povijesnom trajanju na ovom podru\u010dju. Zaklju\u010dno, ovu monografiju valja preporu\u010diti svima koji se bave srednjovjekovnom povije\u0161\u0107u donjeg me\u0111urje\u010dja, posebice mladim povjesni\u010darima i znanstvenicima srodnih disciplina, ali i svima onima koje zanima povijest srednjovjekovnih gradova na podru\u010dju dravsko-savsko-dunavskog me\u0111urje\u010dja.<\/p>\n\n\n\n

Petra Kolesari\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-21532","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52749","url_meta":{"origin":21532,"position":0},"title":"Okrugli stol “Rast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eRast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Zdenka\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":21532,"position":1},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":21532,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":21532,"position":3},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":21532,"position":4},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":21532,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21532","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21532"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21532\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21535,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21532\/revisions\/21535"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}