{"id":21493,"date":"2020-06-18T11:25:30","date_gmt":"2020-06-18T11:25:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21493"},"modified":"2020-06-18T11:27:53","modified_gmt":"2020-06-18T11:27:53","slug":"ana-rajkovic-prikaz-knjige-vinko-tadic-pukovnik-s-violinom-svijet-miodraga-bjelica-1920-2017-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21493","title":{"rendered":"Ana Rajkovi\u0107 – prikaz knjige – Vinko Tadi\u0107, “Pukovnik s violinom. Svijet Miodraga Bjeli\u0107a (1920. – 2017.)”, 2019."},"content":{"rendered":"\n

Vinko Tadi\u0107, Pukovnik s violinom. Svijet Miodraga Bjeli\u0107a<\/em> (1920. – 2017.)<\/em>, Povijesno dru\u0161tvo Po\u017eega, Po\u017eega 2019., 103 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

John Tosh sa Seanom Langom navodi da pisanje biografija za povjesni\u010dara \u010desto predstavlja zamku narativnog simplificiranja i linearnog prikazivanja doga\u0111aja. Ovo je vje\u0161to izbjegao  povjesni\u010dar Vinko Tadi\u0107 u prikazivanju \u017eivota i djela istaknutog kulturnog i politi\u010dkog radnika po\u017ee\u0161kog kraja te umirovljenog pukovnika Jugoslavenske narodne armije (dalje: JNA) Miodraga Bjeli\u0107a. U knjizi slikovitog naslova Pukovnik s violinom. Svijet Miodraga Bjeli\u0107a<\/em> (1920. \u2013 2017.)<\/em> Tadi\u0107 ne samo da izbjegava simplificiranje i linearno prikazivanje, nego i \u0161iri narativ obuhva\u0107aju\u0107i razli\u010dite aspekte \u017eivota po\u017ee\u0161kih sela od obi\u010daja, vjerskog \u017eivota i crkvenih prilika do razvoja Narodnooslobodila\u010dke borbe na ovom podru\u010dju. Na temelju iscrpnih razgovora, koje je autor vodio s Miodragom Bjeli\u0107em tijekom 2013. i 2015. godine, nastao je vrijedan izvor za prou\u010davanje niza elemenata kako civilnog \u017eivota biv\u0161ih oficira JNA-e tako i njihovih politi\u010dkih uvjerenja tijekom raspada Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

U uvodnim poglavljima ove knjige Vinko Tadi\u0107 prikazuje probleme s kojima se kao istra\u017eiva\u010d susretao prilikom pisanja kao i teorijske te metodolo\u0161ke postavke u okviru kojih je pristupio istra\u017eivanju, odnosno, kako on to naziva, prikazu transformacije dje\u010daka iz siroma\u0161nog psunjskog sela do pukovnika JNA, uglednog gra\u0111anina, istra\u017eiva\u010da i publicista. Tadi\u0107 ukazuje na kompleksan Bjeli\u0107ev identitet koji se sastoji u njegovim razli\u010ditim pripadnostima i identifikacijama: partizanski pokret, Srbi u Hrvatskoj, socijalizam, hrvatska kultura i sl. (str. 13.).  Na tom tragu definira ga kao \u010dovjeka obilje\u017eenoga borbom protiv fa\u0161izma, uspostavom socijalisti\u010dkog dru\u0161tvenog ure\u0111enja itd. (str. 89.).<\/p>\n\n\n\n

U metodolo\u0161kom je smislu Tadi\u0107 svoje istra\u017eivanje razvio u okvirima teorijskih postavki usmene povijesti i biografije. Ovdje se oslanjao na teze Johna Tosha sa Seanom Langom, to\u010dnije na tekst objavljen u njihovoj knjizi U traganju za istorijom. Ciljevi, metodi i novi pravci u prou\u010davanju savremene istorije<\/em> unutar kojega se usmena povijest predstavlja kao sirovi materijal dru\u0161tvenog pam\u0107enja ili pak kao odraz aktivnog odnosa izme\u0111u uspomena pojedinca i javne tradicije. Stoga Tadi\u0107 vrlo jasno razdvaja Bjeli\u0107eve interpretacije od javne tradicije. Navodi da je u nekoliko navrata jasno iskazao svoje neslaganje s Bjeli\u0107evim vi\u0111enjem niza situacija. Bjeli\u0107 to nije prihva\u0107ao, ali je tolerirao kao druga\u010dije mi\u0161ljenje, navode\u0107i, kako autor citira: \u201ePa dobro, ne moramo se u svemu slagati\u201c (str. 82.). Isto tako autor navodi da su Bjeli\u0107evi stavovi, pod utjecajem \u017eivotnih iskustava, ponekad bili \u00a0jednozna\u010dni (str. 89.).<\/p>\n\n\n\n

Pozivaju\u0107i se na tekst \u201eProblem biografije\u201c, iz spomenute knjige Johna Tosha sa Seanom Langom, Tadi\u0107 navodi mogu\u0107e pote\u0161ko\u0107e s kojima se autori biografija susre\u0107u, ponajprije one vezane uz te\u017enju prikazivanja privatnih i javnih aspekata osobe o kojoj se pi\u0161e. Stoga biografi ukoliko \u017eele do\u0107i do ispravnih zaklju\u010daka podjednako trebaju razmotriti, prema navedenom tekstu, osobni, \u201eunutra\u0161nji \u017eivot svojih li\u010dnosti kao i njihove javne karijere\u201c te sagledavati \u017eivot osobe od djetinjstva do zrele dobi. Ovaj metodolo\u0161ki okvir Tadi\u0107 primjenjuje u svojoj knjizi. Bjeli\u0107a prikazuje u privatnom \u017eivotu, pi\u0161u\u0107i o njegovom bavljenju izradom i sviranjem glazbenih \u017ei\u010danih instrumenata poput violina i gitara, fotografijom i crtanjem. Ipak, autor iskazuje svijest o ograni\u010denosti te\u017enje za cjelovitim prikazom neke osobe, pa tako navodi kako nije mogu\u0107e prikazati \u201esve boje i nijanse\u201c jer neke, a mo\u017eda i mnoge, ostaju trajno skrivene i nepoznate (str. 18.).<\/p>\n\n\n\n

Tadi\u0107 u okvirima mikrohistorijskog prikaza otvara mogu\u0107nosti kreiranja \u0161ireg historiografskog pristupa pa tako, pi\u0161u\u0107i o Bjeli\u0107evom gra\u0111anskom \u017eivotu, ukazuje na mogu\u0107nost novog istra\u017eiva\u010dkog problema vezanog uz prou\u010davanje \u017eivotnih navika i slobodnog vremena vi\u0161ih oficira JNA-e. Naime, autor navodi da svakodnevica vi\u0161ih oficira JNA \u010dini posebno istra\u017eiva\u010dko pitanje na koje povijesna znanost tek mora odgovoriti sustavnim istra\u017eivanjem (str. 58.). Ukazuju\u0107i na va\u017enost ovog problema, Tadi\u0107 isti\u010de kako bi trebalo komparativnom analizom usporediti svakodnevne navike oficira s drugim dru\u0161tvenim grupama (str. 58.).<\/p>\n\n\n\n

Sredi\u0161nji dio knjige u poglavljima naslovljenima \u201eDje\u010dak sa Psunja\u201c, \u201eU potrazi za izlazom iz paklenoga ponora\u201c te \u201eSloboda je ipak otvorila nove mogu\u0107nosti\u201c predstavlja ujedno i najva\u017eniji dio Bjeli\u0107evog \u017eivota. U skladu s onim \u0161to je autor iznio, Bjeli\u0107a je zna\u010dajno obilje\u017eilo djetinjstvo. U tom okviru postavlja ga u \u0161iri kontekst hrvatsko-srpskih odnosa, oslanjaju\u0107i se pri tome na interpretacije Drage Roksandi\u0107a. Ovdje je vrlo zanimljivo istaknuti Bjeli\u0107evo svjedo\u010danstvo prema kojemu je i hrvatsko i srpsko stanovni\u0161tvo toga dijela Po\u017ee\u0161ke kotline bilo pogo\u0111eno atentatom na kralja Aleksandra (1934.), pa je tako vele\u010dasni Vjekoslav Tepe\u0161 napisao da mu prilikom posjeta Aleksandrovom grobu srca nije nikada ja\u010de kucalo od ganu\u0107a (str. 30.). Ovdje Tadi\u0107 otvara niz drugih pitanja poput utjecaja Samostalne demokratske stranke (dalje: SDS) i Hrvatske selja\u010dke stranke (dalje: HSS) na stanovnike Zlatne doline, \u0161to, kako navodi, ostavlja za budu\u0107a istra\u017eivanja (str. 32.).\u00a0<\/p>\n\n\n\n

U poglavlju \u201eU potrazi za izlazom iz paklenoga ponora\u201c autor navodi, pozivaju\u0107i se na Dragu Roksandi\u0107a, da je veliki dio Srba na podru\u010dju dana\u0161nje Hrvatske bio opozicijski orijentiran prema vlasti u Beogradu jo\u0161 od 1925. (str. 33.). Unato\u010d tome Srbi su na ovom podru\u010dju tijekom Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske bili \u017ertve genocida. Tako je 1942. godine u selu Slobo\u0161tini, nedaleko od Po\u017eege, ubijeno 1368 srpskih civila, a od toga je u seoske bunare ba\u010deno 1096 \u017eena i djece (str. 35.). Godinu dana ranije Bjeli\u0107 se pridru\u017eio partizanima i postao je predsjednik novoosnovane Narodnooslobodila\u010dke fronte u \u010ce\u010davcu. Imao je zna\u010dajnu ulogu u kona\u010dnom slomu vojnog djelovanja \u010detnika u zapadnom dijelu Slavonije 1943. godine. Zanimljivo je Bjeli\u0107evo svjedo\u010denje o svakodnevnom \u017eivotu tijekom ratnih godina, a koji je, me\u0111u ostalim, obuhva\u0107ao izvo\u0111enje recitacija, igrokaza, te\u010dajeva opismenjavanja i sl. Zbog svojih zasluga u ratu Bjeli\u0107 je bio nositelj brojnih odlikovanja me\u0111u kojima i Partizanske spomenice 1941. godine (str. 45.). Nakon rata zavr\u0161ava oficirsku \u0161kolu u Lenjingradu te vi\u0161u vojnu akademiju u Beogradu. Bio je zapovjednik tenkovske oficirske \u0161kole te oklopne brigade. Obna\u0161ao je visoke vojne du\u017enosti u Sarajevu, Osijeku, Beogradu i drugim mjestima (str. 57.).<\/p>\n\n\n\n

Posebno su zanimljivi oni dijelovi knjige koje su vezani uz prikaz polo\u017eaja Srba u Po\u017ee\u0161koj kotlini te Bjeli\u0107eva razmi\u0161ljanja vezana uz doga\u0111anja nakon 1990. godine, kada je prema njegovim rije\u010dima \u201ezakletva vjernosti narodu i Titu preko no\u0107i poga\u017eena i ba\u010dena u sme\u0107e, a bratstvo i jedinstvo se istopilo kao u mjehuru od sapunice\u2026\u201c (str. 73.). Za ovakav su scenarij, prema Bjeli\u0107u, podjednako krive vo\u0111e pobunjenih Srba u Hrvatskoj kao i onda\u0161nje vodstvo Hrvatske demokratske zajednice (str. 80.). Bio je protiv promjena granica Republike Hrvatske. U poglavlju naslovljenom \u201eNije napustio svoj put\u201c Tadi\u0107 navodi Bjeli\u0107evu tezu prema kojoj je HDZ tijekom ratnih devedesetih imao prousta\u0161ki karakter (str. 81.), a vo\u0111e pobunjenih Srba podsje\u0107ali su ga na \u010detnike. U knjizi je ukazano na promjenu pam\u0107enja Drugog svjetskog rata nakon 1990. godine. Po\u017eeljna predod\u017eba pro\u0161losti nametnuta je iz novih sredi\u0161ta politi\u010dke mo\u0107i u okviru povijesnoga revizionizma, koji se o\u010dituje u dekonstrukciji prethodnih ideologiziranih narativa o Drugom svjetskom ratu i zajedni\u010dkom \u017eivotu u socijalisti\u010dkom dru\u0161tvenom ure\u0111enju (str. 85.). Na temelju ovoga Vinko Tadi\u0107 kriti\u010dki predstavlja Miodraga Bjeli\u0107a kao pojedinca koji je do kraja \u017eivota bio sna\u017eno identificiran s partizanima, Jugoslavijom, JNA-om i Srbima u Hrvatskoj te ne\u0161to manje s jugoslavenskim socijalisti\u010dkim sustavom (str. 88.).<\/p>\n\n\n\n

U zavr\u0161nim poglavljima svoje knjige autor Miodraga Bjeli\u0107a ozna\u010dava kao kulturnog i javnog radnika koji je zna\u010dajno utjecao na kulturni razvoj Zlatne doline. Naime, Bjeli\u0107 je bio jedan od osniva\u010da i potpredsjednika Matice hrvatske u Slavonskoj Po\u017eegi, \u010dlan Skup\u0161tine op\u0107ine Slavonska Po\u017eega te suradnik Historijskog instituta Slavonije i Baranje u Slavonskom Brodu itd. Tako\u0111er, iako nije bio profesionalni povjesni\u010dar, kao kroni\u010dar zavi\u010daja napisao je nekoliko zna\u010dajnih knjiga poput Po\u017ee\u0161ki NOP odred <\/em>(1981.)i Na ku\u0107nom pragu<\/em> (2011.). U skladu sa svim navedenim, autor je Miodraga Bjeli\u0107a odredio kao \u010dovjeka koji je sudjelovao u stvaranju povijesti na lokalnoj razini.<\/p>\n\n\n\n

I na kraju mo\u017eemo zaklju\u010diti kako je Vinko Tadi\u0107 uspio neutralizirati osobni odnos prema osobi o kojoj je pisao te je isto tako dao doprinos razvoju mikrohistorijskog pristupa u hrvatskoj historiografiji. Na tom tragu lokalni narativ je vje\u0161to ukomponirao u dio \u0161ire pri\u010de o polo\u017eaju Srba u Hrvatskoj kao i pone\u0161to druga\u010diju analizu ne tako davne hrvatske povijesti. Isto tako autor je ukazao na niz novih istra\u017eiva\u010dkih problema (utjecaj HSS-a i SDS-a u Po\u017ee\u0161koj kotlini, civilni \u017eivot jugoslavenskih oficira) \u010dime je pridonio tematskoj dinami\u010dnosti doma\u0107e historiografije.<\/p>\n\n\n\n

Ana Rajkovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-21493","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":21493,"position":0},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52692","url_meta":{"origin":21493,"position":1},"title":"Florian Bieber \u201eHvar in the Modern Age: Identity and Change in Southeast Europe\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Description\u00a0 In this open-access book, Florian Bieber traces the history of the Adriatic island of Hvar over half a millennium, from the advent of Venetian rule in the 15th century to the end of Yugoslavia in the late 20th century. The history of Hvar tells a larger story about modernity,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":21493,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":21493,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":21493,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":21493,"position":5},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe “Hrvati na So\u010danskom frontu” i predavanje “So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21493","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21493"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21493\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21496,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21493\/revisions\/21496"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21493"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21493"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21493"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}