{"id":21456,"date":"2020-06-16T08:56:11","date_gmt":"2020-06-16T08:56:11","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21456"},"modified":"2020-06-16T09:47:51","modified_gmt":"2020-06-16T09:47:51","slug":"natasa-matausic-reagiranje-na-tekst","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21456","title":{"rendered":"Nata\u0161a Matau\u0161i\u0107 – reagiranje na tekst Tomislava Vukovi\u0107a \u201eBrojni historiografski upitnici uz ‘Dnevnik Diane Budisavljevi\u0107’. Je li ‘Dnevnik’ izmasakrirani izvornik?\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Historiografija je znanost, a historiografski upitnici rje\u0161avaju se mukotrpnim znanstveno istra\u017eiva\u010dkim radom temeljenim na dostupnim izvorima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na internetskoj stranici Glasa koncila <\/a><\/em>20. kolovoza 2019. godine objavljen je tekst Tomislava Vukovi\u0107a pod naslovom: \u201eBrojni historiografski upitnici uz ‘Dnevnik Diane Budisavljevi\u0107’. Je li ‘Dnevnik’ izmasakrirani izvornik?\u201c Nisam redovita \u010ditateljica Glasa koncila,<\/em> te sam tek nedavno tra\u017ee\u0107i ne\u0161to sasvim drugo naletjela na ovaj novinarski uradak koji se \u017eeli baviti historiografijom ne po\u0161tuju\u0107i metode historiografskog istra\u017eivanja. Kada ve\u0107 pi\u0161e o Dnevniku, Vukovi\u0107 ga je trebao i pro\u010ditati.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 sam pisala o \u00a0tome je li Akcija Diane Budisavljevi\u0107 mogla biti izvedena bez odobrenja i potpore dr\u017eavnih vlasti NDH, pa samo mogu ponovno istaknuti da je Diana bila legalist. Iako bez imalo sumnje nije po\u0161tovala usta\u0161ku dr\u017eavu i usta\u0161ku vlast, uvijek je nastojala djelovati u granicama legalnog i dopu\u0161tenog. U skladu s time, danima je \u010dekala na dozvolu za slanje hrane i odje\u0107e u logor Loborgrad za tamo zato\u010dene Srpkinje s djecom o kojima se nitko nije brinuo, pa ni Hrvatski crveni kri\u017e. Nakon opetovanih zamolbi dozvolu joj je potpisao Vilko K\u00fchnel, predstojnik \u017didovskog odjela Ravnateljstva usta\u0161kog redarstva upozoravaju\u0107i je da njegovu dozvolu ne\u0107e i ne moraju po\u0161tovati drugi organi usta\u0161kih vlasti. Oslanjaju\u0107i se na tu dozvolu ona zapo\u010dinje svoj humanitarni rad koji \u0107e prerasti u jednu od najve\u0107ih akcija spa\u0161avanja djece, ne samo na teritoriju NDH ve\u0107 i cijele okupirane Europe. Novinar Vukovi\u0107, kao uostalom ni mnogi njegovi istomi\u0161ljenici, nije se zapitao za\u0161to je Diani Budisavljevi\u0107 koja nije bila dobrovoljna sestra HCK, niti njegova \u010dlanica, niti djelatnica Ministarstva udru\u017ebe bilo dopu\u0161teno odlaziti u logore i pru\u017eati pomo\u0107 kod preuzimanja djece?<\/p>\n\n\n\n

Vukovi\u0107 konstatira: \u201eDa ne bude zabune, nije rije\u010d o djeci logorskim zato\u010denicima, koje bi Diana Budisavljevi\u0107 sa suradnicima spa\u0161avala od pogubljenja\u2026 nego o zarobljenim izbjegli\u010dkim kolonama stanovni\u0161tva sjeverozapadne Bosne u kojima je bio i velik broj djece, dovedene nakon vojnih operacija u lipnju i srpnju 1942. na planinama Kozare i Prosare.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Jesu li se te zarobljene izbjegli\u010dke kolone u kojima je bio i veliki broj djece mogle slobodno kretati, slobodno napu\u0161tati mjesta u koja su bile dopremljene? \u00a0Naravno da nisu. Iako nisu bili u \u017eici bili su zarobljenici, odnosno zato\u010denici usta\u0161kih vlasti. Autor koristi eufemizam kako bi uljep\u0161ao stvarno stanje, ali je usprkos tomu zna\u010denje ostalo isto. Zato\u010denici = zarobljenici. O tome da su djeca bili zato\u010denici govori i Dianina zabilje\u0161ka u Dnevniku. Dana 4. kolovoza 1942. godine, nakon preuzimanja djece iz sabirnog logora u Mlaki, \u00a0slijedio je njihov transport selja\u010dkim kolima kroz podru\u010dje logora Jasenovac. Bio je to naime jedini put, uz rijeku Savu koji je u to vrijeme vodio od sela Mlake do \u017eeljezni\u010dke stanice u Jasenovcu. Diana opisuje: \u201e\u2026 U logoru Jasenovac je jedan usta\u0161a zaustavio jedna kola koja su bila ispred mene. Tri dje\u010daka su se morala iskrcati i usta\u0161e su ih zadr\u017eale. Budu\u0107i da su u kolima bila samo ve\u0107a djeca, koju nije pratila sestra, kasnije nismo mogli ustanoviti za\u0161to su dje\u010daci uhi\u0107eni. Kada su moja kola prolazila kraj usta\u0161e, htjela sam pregovarati o dje\u010dacima. Doviknuo mi je, me\u0111utim, da se moram voziti dalje.\u201c (str. 86) \u00a0Njeni napori da po povratku u Zagreb sazna bilo kakvu informaciju o sudbini dje\u010daka ostali su bez uspjeha.<\/p>\n\n\n\n

Nadalje Vukovi\u0107 pi\u0161e: \u201e\u010cesto isticanje nekih ‘povjesni\u010dara’ da se svaki put kada bi odlazila u akciju spa\u0161avanja djece nalazila u ‘smrtnoj pogibelji’, ‘\u017eivotnoj opasnosti’ i tomu sli\u010dno je plod ideolo\u0161ke zadrtosti, a ne znanstveno utemeljenih \u010dinjenica.\u201c<\/p>\n\n\n\n

\u0160to – umjesto nekih povjesni\u010dara  – o tome pi\u0161e Diana u Dnevniku?<\/p>\n\n\n\n

10. srpanj 1942. \u201e\u2026 Prijepodne je bio do\u0161ao i Luburi\u0107\u2026 Onda nam je opet prijetio da samo o njegovoj dobroj volji ovisi ho\u0107e li nas pustiti iz logora. Ima mogu\u0107nosti sakriti nas tako da nas nitko ne mo\u017ee na\u0107i. Mo\u017ee nas tra\u017eiti i za nas pitati tko god \u017eeli. \u0160to ministri odlu\u010de, to se njega uop\u0107e ne ti\u010de. Pobrinut \u0107e se da i ministri do\u0111u u logor. I kad ih bude tamo imao, onda \u0107e samo on odlu\u010divati \u0161to \u0107e se desiti. U logoru jedino on ima vlast.\u201c (str. 73)<\/p>\n\n\n\n

30. srpanj 1942.\u00a0 \u201e\u2026 U Jasenovcu su gostione ve\u0107 bile zatvorene, tako da sestre nisu imale mogu\u0107nosti ne\u0161to pojesti. Za djecu smo imali samo ono \u0161to su nam dale \u017eene u Jasenovcu. \u010cinile su to u velikom strahu. Nalazili smo se u bastionu usta\u0161a i nije se znalo ho\u0107e li takav postupak niti ka\u017enjen. …\u201c (str. 84)<\/p>\n\n\n\n

4. kolovoz 1942.\u00a0 \u201e\u2026 O onome \u0161to usta\u0161e rade u logoru mora se \u0161utjeti i ni u kom slu\u010daju se ne smije prigovarati. Tako sam sada morala i\u0107i sama i put kroz koncentracijski logor mi je bio vrlo neprijatan. Nitko o meni ne bi ni\u0161ta saznao da su me tamo zadr\u017eali.\u201c (str. 86-87)<\/p>\n\n\n\n

Vukovi\u0107 nadalje insinuira da je prije objavljivanja Dnevnika bilo \u201enaknadnih intervencija ‘sa strane’\u201c, odnosno da se \u201eto dogodilo u hrvatskom prijevodu ‘Dnevnika’. Kao primjer navodi Dianinu zabilje\u0161ku o njenom sastanku s nadbiskupom zagreba\u010dkim Alojzijem Stepincem 28. svibnja 1942. i komentar naveden u zagradi \u201eAli se nisu ostvarila\u201c koji pripisuje naknadnoj intervenciji nekoga \u201esa strane\u201c a \u201ekoji je imao va\u017enog udjela i utjecaja na objavljivanje ‘Dnevnika’.\u201c Za tu intervenciju optu\u017euje JUSP Jasenovac, odnosno \u201ekrivotvoriteljski rad Goldstein&Goldstein.\u201c te pretpostavlja da je \u201e1945. me\u0111u oduzetom Dianinom dokumentacijom bio i njezin dnevnik, koji joj je onda ipak vra\u0107en nakon korekcije i izbacivanja pojedinih za komunisti\u010dke vlasti nepo\u017eeljnih stranica.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Ove re\u010denice upu\u0107uju na totalno neznanje o na\u010dinu pronalaska Dnevnika, njegovom objavljivanju i krugu ljudi koji su bili uklju\u010deni u njegovo objavljivanje. A sve je te podatke mogao na\u0107i u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu, na stranicama Dnevnika i mojim objavljenim tekstovima o Diani Budisavljevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Prema Silviji Szabo, tekst koji je urednik Josip Kolanovi\u0107, tada\u0161nji ravnatelj Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva nazvao \u201dDnevnikom\u201c, pisan austrijskom varijantom njema\u010dkog jezika, Diana je sastavila 1945. godine prema gotovo svakodnevno vo\u0111enim bilje\u0161kama i nazvala ga Izvje\u0161taj o radu Akcije Diana Budisavljevi\u0107<\/em>. \u00a0Zbog toga \u010ditatelja, pa tako i Vukovi\u0107a zbunjuju ocjene nekih doga\u0111aja za koje se vidi da su dane naknadno, odnosno poslije datuma o kojem se govori. U objavljenom Dnevniku <\/em>izostavljeni su, sasvim opravdano, pojedini dijelovi koji govore o porodi\u010dnom \u017eivotu i nesporazumima s nekim od sudionika Akcije<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Na omotnici s – nazovimo ga kao i urednik Kolanovi\u0107 \u00a0– \u201eDnevnikom\u201c koju je njena unuka Silvija Szabo sasvim slu\u010dajno prona\u0161la pi\u0161e: \u201eTaetigkeitsbericht der Aktion Diana Budisavljevi\u0107 gearbeitet wurde ab 27.X.1941 bis zur Wegnahme der Kartothek am 28.V.1945. Zusamenstellung aus Aufzeichnungen, damit begonnen am 4. Mai 1945\u201c (\u201eIzvje\u0161taj o radu Akcije Diana Budisavljevi\u0107 – radilo se od 27. listopada 1941. do uzimanja Kartoteke 28. svibnja 1945. Sastavljeno prema bilje\u0161kama. Pisanje zapo\u010deto 5. svibnja 1945.\u201c). Diani nitko nije oduzeo njene stenografske dnevni\u010dke zabilje\u0161ke niti imao prilike na njima raditi naknadne intervencije jer ih je Silvija Szabo prona\u0161la puno kasnije od 28. svibnja 1945. kada su Diani oduzeti albumi s fotografijama i kartoteka djece.<\/p>\n\n\n\n

Dnevnik je trebao biti objavljen ve\u0107 1990. godine, ali je njegovo objavljivanje zbog ratnih prilika i neprilika bilo odgo\u0111eno za neka bolja vremena. A mi\u0161ljenje o njegovom objavljivanju nisu dali otac i sin Goldstein ve\u0107 tako\u0111er ugledni hrvatski autor, povjesni\u010dar Ivan Jeli\u0107 koji je, naravno, predlo\u017eio objavljivanje Dianinih dnevni\u010dkih zapisa. I svi se ti podaci nalaze u osobnom fondu Diane Budisavljevi\u0107 u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu. Za savjesnog istra\u017eiva\u010da i historiografa dan-dva savjesnog istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

Je li \u00a0pak \u201emisteriozna g\u0111a \u0160epi\u0107\u201c koju Diana sedam puta spominje u Dnevniku doista Julija \u0160epi\u0107, tabornica \u017denske loze usta\u0161kog pokreta u Sisku, kako pretpostavlja Vukovi\u0107 te\u0161ko je sa sigurno\u0161\u0107u utvrditi. Po mojem mi\u0161ljenju ne radi se o istoj osobi. G\u0111u. \u0160epi\u0107 Diana prvi put spominje 20. kolovoza 1942. U to je vrijeme poku\u0161avala usprkos protivljenju direktora Hrvatskog crvenog kri\u017ea Kurta H\u00fchna organizirati na Josipovcu skrb za djecu koja su tamo dopremljena iz usta\u0161kih logora. G\u0111u \u0160epi\u0107 poslala joj je glavna sestra HCK Dragica Habazin pa se mo\u017ee pretpostaviti, kao \u0161to su to u\u010dinile i autorice bilje\u017eaka objavljenog Dnevnika Josipa Paver i Slavica Ple\u0161e, \u00a0da se radi o dobrovoljnoj sestri HCK. Uostalom, Julija \u0160epi\u0107, tabornica imala je i previ\u0161e \u201eposla\u201c u Sisku da bi istovremeno mogla pomagati i Diani u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

Dnevnik<\/em> je izuzetan povijesni dokument o jednom kratkom, ali surovom razdoblju hrvatske povijesti pisan iz perspektive \u017eene koja je u izuzetno te\u0161kim ratnim uvjetima prona\u0161la snage i hrabrosti slobodno misliti, slobodno djelovati i pru\u017eati aktivan gra\u0111anski otpor usta\u0161kom re\u017eimu. Rije\u010dima punim empatije Diana opisuje dramati\u010dna zbivanja kojima je bila neposredna sudionica, odmjerenim i nedvosmislenim formulacijama spominje svoje suradnike, a suzdr\u017eanim sebe i \u010dlanove svoje obitelji. Njezin Dnevnik <\/em>jest prvorazredni povijesni izvor, ali nikako dovoljan da bi se razumjeli slo\u017eeni procesi njenog djelovanja, uloga i karakter pojedinih osoba koje spominje, kao uostalom i rezultati koja je postigla.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Nata\u0161a<\/em> Matau\u0161i\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-21456","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":21456,"position":0},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":21456,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":21456,"position":2},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":21456,"position":3},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":21456,"position":4},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":21456,"position":5},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21456","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21456"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21456\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21467,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21456\/revisions\/21467"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21456"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21456"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21456"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}