{"id":21377,"date":"2020-06-05T19:29:08","date_gmt":"2020-06-05T19:29:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21377"},"modified":"2020-06-05T19:29:08","modified_gmt":"2020-06-05T19:29:08","slug":"daniel-mendelsohn-izgubljeni-potraga-za-sestero-od-sest-milijuna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21377","title":{"rendered":"Daniel Mendelsohn, \u201cIzgubljeni. Potraga za \u0161estero od \u0161est milijuna\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Daniel Mendelsohn, cijenjeni ameri\u010dki publicist, kriti\u010dar i esejist, u ovoj intrigantnoj pripovijesti \u2013 u kojoj se ispreple\u0107u memoarska proza i biblijska egzegeza, povijest i psihologija sje\u0107anja, putopis i reporta\u017ea \u2013 istra\u017euje tragi\u010dnu pro\u0161lost nestalih \u010dlanova svoje obitelji u Drugom svjetskom ratu.<\/p>\n<p>Hvaljeno i nagra\u0111ivano djelo <em>Izgubljeni<\/em> po\u010dinje kao pri\u010da o dje\u010daku koji je 1960-ih odrastao na Long Islandu u \u017eidovskoj obitelji koju je trajno obilje\u017eio nestanak \u0161estero ro\u0111aka tijekom Holokausta. Vi\u0161e desetlje\u0107a poslije, potaknut otkri\u0107em pisama koja je njegov djed primio 1939. od svojega brata koji je \u017eivio u Poljskoj, autor kre\u0107e u potragu za preostalim svjedocima koji poznaju sudbinu njegovih ro\u0111aka. Pritom je posjetio desetak zemalja na \u010detiri kontinenta, a na kraju ga tragovi ponovno dovode i do (danas) ukrajinskoga gradi\u0107a \u2013 u kojem je i zapo\u010dela pri\u010da njegove obitelji \u2013 gdje \u0107e odgonetnuti dugogodi\u0161nju zagonetku.<\/p>\n<p>Pronicljivo povezuju\u0107i vlastite uspomene iz djetinjstva s odisejom izgubljene generacije useljenika \u017eidovskih korijena u SAD-u, kao i njihovih europskih ro\u0111aka, Mendelsohn pri\u010du o jednoj obitelji pretvara u duboko promi\u0161ljanje o tome koliko je krhko na\u0161e sje\u0107anje, odnosno poimanje pro\u0161losti i povijesti op\u0107enito.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201c<em>Izgubljeni<\/em> se ne ispu\u0161taju iz ruku. Oni su pouka o tome kako treba pisati povijest, ali i teolo\u0161ka rasprava. Ve\u0107 na samom po\u010detku \u010ditatelju postaje jasno da takvu knjigu nikada nije \u010ditao.\u201d \u2013 Salon.com<\/p>\n<p>\u201cKnjiga koja obuzima&#8230; Emotivna i dirljiva&#8230; Knjiga koja se pamti i pru\u017ea nam novi i druga\u010diji uvid u tragiku gubitka, da bi nam na kraju, zalogom upornosti, darovala ljepotu prona\u0111enog.\u201d \u2013 <em>USA Today<\/em><\/p>\n<p>\u201cDaniel Mendelsohn o\u017eivljava izgubljeni svijet predratne Poljske, ali i svijet vlastitog djetinjstva.\u201d \u2013 William Grimes, <em>New York Times<\/em><\/p>\n<p>\u201c<em>Izgubljeni<\/em> su iznimno napeta, fascinantna istinita pri\u010da kakvu odavno nisam \u010ditao&#8230; O\u010daravaju\u0107a&#8230; Vrlo dirljiva i predivno napisana.\u201d \u2013 Charles Simic, <em>The New York Review of Books<\/em><\/p>\n<p>\u201cVrlo ambiciozna i izazovna knjiga. Misterij koji postupno i sve ja\u010de hvata zamah&#8230; Mendelsohn nas uvodi u iskustvo jedne goleme katastrofe na na\u010din kakav nismo znali da je mogu\u0107&#8230; Ovo je potpuno novi i druga\u010diji, do sada nepoznat pristup kazivanju pri\u010da.\u201d \u2013 Ron Rosenbaum, <em>The New York Times Book Review<\/em><\/p>\n<p>\u201cSpektakularan niz otkri\u0107a, razo\u010daranja i nevjerojatnih slu\u010dajnosti&#8230; Mendelsohn vje\u0161to gradi koncentri\u010dne krugove naracije&#8230; Takva tehnika pokazuje koliko Holokaust utje\u010de na ljude iako ga nisu neposredno do\u017eivjeli.\u201d \u2013 <em>The New Yorker<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Jezik izvornika: engleski <\/strong><\/li>\n<li><strong>Prijevod: Vuk Peri\u0161i\u0107 <\/strong><\/li>\n<li><strong>Broj stranica: 585 <\/strong><\/li>\n<li><strong>Datum izdanja: svibanj 2020. <\/strong><\/li>\n<li><strong>ISBN: 978-953358212-2 <\/strong><\/li>\n<li><strong>Naslov izvornika: The Lost <\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/izgubljeni.html\">https:\/\/fraktura.hr\/izgubljeni.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21378,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-21377","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/06\/izgubljeni.jpg?fit=409%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":21377,"position":0},"title":"Nelio Biedermann, &#8220;L\u00e1z\u00e1r&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54303,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54303","url_meta":{"origin":21377,"position":1},"title":"Film \u201eZrinski\u201c (2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. godini iza\u0161ao je film Zrinski redatelja Alena Matu\u0161ine. Film prati jednog od najutjecajnijih hrvatskih velika\u0161a u 17. stolje\u0107u Nikolu VII. Zrinskog, \u010dija je iznenadna smrt i danas predmet povijesnih rasprava. U fokusu filma je kinematografski dosad zapostavljen pripadnik jedne od najva\u017enijih dinastija u Hrvatskoj, Nikola VII. Zrinski, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54626,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54626","url_meta":{"origin":21377,"position":2},"title":"Olga Supek, &#8220;A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku objavljena je 2026. godine e-knjiga A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village autorice Olge Supek. Ova e-knjiga njezina je doktorska disertacija koju je obranila 1982. godine na Sveu\u010dili\u0161tu Michigan u Ann Arboru u Sjedinjenim\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":21377,"position":3},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":21377,"position":4},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, &#8220;Noin sin&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55937,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55937","url_meta":{"origin":21377,"position":5},"title":"Objavljen 27. broj \u010dasopisa \u201eCRIS: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci\u201c za 2025. godinu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U 27. broju \u010dasopisa \u201eCris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci\u201c obavljeno je osam \u010dlanaka, dva nekrologa, jedan prikaz knjige te jedan izvje\u0161taj o radu Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci u mandatu od 2021. do 2025. godine.\u00a0 Sadr\u017eaj \u010dasopisa: Zdenko Balog - \u201eMajurec u 18. i 19. stolje\u0107u: veli\u010dina obitelji \u2013 tip obitelji \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21377","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21377"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21377\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21379,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21377\/revisions\/21379"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21378"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}