{"id":21377,"date":"2020-06-05T19:29:08","date_gmt":"2020-06-05T19:29:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21377"},"modified":"2020-06-05T19:29:08","modified_gmt":"2020-06-05T19:29:08","slug":"daniel-mendelsohn-izgubljeni-potraga-za-sestero-od-sest-milijuna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21377","title":{"rendered":"Daniel Mendelsohn, \u201cIzgubljeni. Potraga za \u0161estero od \u0161est milijuna\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Daniel Mendelsohn, cijenjeni ameri\u010dki publicist, kriti\u010dar i esejist, u ovoj intrigantnoj pripovijesti \u2013 u kojoj se ispreple\u0107u memoarska proza i biblijska egzegeza, povijest i psihologija sje\u0107anja, putopis i reporta\u017ea \u2013 istra\u017euje tragi\u010dnu pro\u0161lost nestalih \u010dlanova svoje obitelji u Drugom svjetskom ratu.<\/p>\n<p>Hvaljeno i nagra\u0111ivano djelo <em>Izgubljeni<\/em> po\u010dinje kao pri\u010da o dje\u010daku koji je 1960-ih odrastao na Long Islandu u \u017eidovskoj obitelji koju je trajno obilje\u017eio nestanak \u0161estero ro\u0111aka tijekom Holokausta. Vi\u0161e desetlje\u0107a poslije, potaknut otkri\u0107em pisama koja je njegov djed primio 1939. od svojega brata koji je \u017eivio u Poljskoj, autor kre\u0107e u potragu za preostalim svjedocima koji poznaju sudbinu njegovih ro\u0111aka. Pritom je posjetio desetak zemalja na \u010detiri kontinenta, a na kraju ga tragovi ponovno dovode i do (danas) ukrajinskoga gradi\u0107a \u2013 u kojem je i zapo\u010dela pri\u010da njegove obitelji \u2013 gdje \u0107e odgonetnuti dugogodi\u0161nju zagonetku.<\/p>\n<p>Pronicljivo povezuju\u0107i vlastite uspomene iz djetinjstva s odisejom izgubljene generacije useljenika \u017eidovskih korijena u SAD-u, kao i njihovih europskih ro\u0111aka, Mendelsohn pri\u010du o jednoj obitelji pretvara u duboko promi\u0161ljanje o tome koliko je krhko na\u0161e sje\u0107anje, odnosno poimanje pro\u0161losti i povijesti op\u0107enito.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201c<em>Izgubljeni<\/em> se ne ispu\u0161taju iz ruku. Oni su pouka o tome kako treba pisati povijest, ali i teolo\u0161ka rasprava. Ve\u0107 na samom po\u010detku \u010ditatelju postaje jasno da takvu knjigu nikada nije \u010ditao.\u201d \u2013 Salon.com<\/p>\n<p>\u201cKnjiga koja obuzima&#8230; Emotivna i dirljiva&#8230; Knjiga koja se pamti i pru\u017ea nam novi i druga\u010diji uvid u tragiku gubitka, da bi nam na kraju, zalogom upornosti, darovala ljepotu prona\u0111enog.\u201d \u2013 <em>USA Today<\/em><\/p>\n<p>\u201cDaniel Mendelsohn o\u017eivljava izgubljeni svijet predratne Poljske, ali i svijet vlastitog djetinjstva.\u201d \u2013 William Grimes, <em>New York Times<\/em><\/p>\n<p>\u201c<em>Izgubljeni<\/em> su iznimno napeta, fascinantna istinita pri\u010da kakvu odavno nisam \u010ditao&#8230; O\u010daravaju\u0107a&#8230; Vrlo dirljiva i predivno napisana.\u201d \u2013 Charles Simic, <em>The New York Review of Books<\/em><\/p>\n<p>\u201cVrlo ambiciozna i izazovna knjiga. Misterij koji postupno i sve ja\u010de hvata zamah&#8230; Mendelsohn nas uvodi u iskustvo jedne goleme katastrofe na na\u010din kakav nismo znali da je mogu\u0107&#8230; Ovo je potpuno novi i druga\u010diji, do sada nepoznat pristup kazivanju pri\u010da.\u201d \u2013 Ron Rosenbaum, <em>The New York Times Book Review<\/em><\/p>\n<p>\u201cSpektakularan niz otkri\u0107a, razo\u010daranja i nevjerojatnih slu\u010dajnosti&#8230; Mendelsohn vje\u0161to gradi koncentri\u010dne krugove naracije&#8230; Takva tehnika pokazuje koliko Holokaust utje\u010de na ljude iako ga nisu neposredno do\u017eivjeli.\u201d \u2013 <em>The New Yorker<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Jezik izvornika: engleski <\/strong><\/li>\n<li><strong>Prijevod: Vuk Peri\u0161i\u0107 <\/strong><\/li>\n<li><strong>Broj stranica: 585 <\/strong><\/li>\n<li><strong>Datum izdanja: svibanj 2020. <\/strong><\/li>\n<li><strong>ISBN: 978-953358212-2 <\/strong><\/li>\n<li><strong>Naslov izvornika: The Lost <\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/izgubljeni.html\">https:\/\/fraktura.hr\/izgubljeni.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21378,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-21377","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/06\/izgubljeni.jpg?fit=409%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":21377,"position":0},"title":"Nelio Biedermann, &#8220;L\u00e1z\u00e1r&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54303,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54303","url_meta":{"origin":21377,"position":1},"title":"Film \u201eZrinski\u201c (2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. godini iza\u0161ao je film Zrinski redatelja Alena Matu\u0161ine. Film prati jednog od najutjecajnijih hrvatskih velika\u0161a u 17. stolje\u0107u Nikolu VII. Zrinskog, \u010dija je iznenadna smrt i danas predmet povijesnih rasprava. U fokusu filma je kinematografski dosad zapostavljen pripadnik jedne od najva\u017enijih dinastija u Hrvatskoj, Nikola VII. Zrinski, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54626,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54626","url_meta":{"origin":21377,"position":2},"title":"Olga Supek, &#8220;A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku objavljena je 2026. godine e-knjiga A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village autorice Olge Supek. Ova e-knjiga njezina je doktorska disertacija koju je obranila 1982. godine na Sveu\u010dili\u0161tu Michigan u Ann Arboru u Sjedinjenim\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":21377,"position":3},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":21377,"position":4},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, &#8220;Noin sin&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54134,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54134","url_meta":{"origin":21377,"position":5},"title":"Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe (2026): Rad o Franji Jela\u010di\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0najnovijem broju godi\u0161njaka SOG18 (Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe)\u00a0Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe\u00a0(Vol. 9, 2026), koji izdaje Odsjek za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, objavljen je - uz ostale vrijedne priloge - i rad Filipa Katani\u0107a iz Zagreba o vojni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Volume-9.jpg?fit=504%2C712&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21377","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21377"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21377\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21379,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21377\/revisions\/21379"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21378"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}