{"id":2133,"date":"2016-04-20T22:00:05","date_gmt":"2016-04-20T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2133"},"modified":"2016-04-20T22:00:05","modified_gmt":"2016-04-20T22:00:05","slug":"izlozba-zagrebacka-dzamija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2133","title":{"rendered":"Izlo\u017eba ”Zagreba\u010dka d\u017eamija”"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Izlo\u017eba: Zoran Filipovi\u0107 \u2013 ZAGREBA\u010cKA D\u017dAMIJA <\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.hdlu.hr\/2016\/04\/izlozba-zoran-filipovic-zagrebacka-dzamija\/<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

ZAGREBA\u010cKA D\u017dAMIJA<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zoran Filipovi\u0107<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Galerija PM<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

20.4. \u2013 8.5.2016.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Povodom obilje\u017eavanja 100. godi\u0161njice zakonskog priznanja<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

islamske vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sve\u010dano otvorenje izlo\u017ebe odr\u017eat \u0107e se 20.4.2016. u 19.00h<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Grad Zagreb, kao upravno i politi\u010dko sredi\u0161te Republike Hrvatske, svojim zemljopisnim i geopoliti\u010dkim polo\u017eajem predstavlja prometno \u010dvori\u0161te putova izme\u0111u srednje i jugoisto\u010dne Europe te Jadranskog mora. Takav smje\u0161taj i povijesni razvitak u\u010dinili su grad i svojevrsnom poveznicom izme\u0111u katoli\u010dke srednje Europe i jugoisto\u010dnog dijela europskog kontinenta u kojem je autohtoni islam jedna od tradicionalnih vjerskih i kulturno-civilizacijskih ba\u0161tina. Zagreba\u010dka d\u017eamija je jedna od prepoznatljivih gradskih veduta, biljeg muslimanskog vjerskog i kulturnog identiteta u Republici Hrvatskoj, te simbol trajne nazo\u010dnosti jedne od najstarijih muslimanskih zajednica u srednjoj Europi (\u2026)<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

(\u2026) Povijesni izvori bilje\u017ee prve dodire Hrvata s Arapima kao nositeljima islama ve\u0107 u 7. stolje\u0107u kada se nakon arapskog osvajanja bizantske pokrajine Sirije u redovima arapske muslimanske vojske na\u0161lo i vi\u0161e tisu\u0107a bizantskih vojnika, zarobljenika i prebjega, me\u0111u njima i oni iz hrvatskih krajeva. Posebno poglavlje u hrvatsko-arapskim dodirima nastupilo je arapskim prodorom u Sredozemlje u 9. stolje\u0107u (Kreta, Sicilija, ju\u017ena Italija), kada se muslimanski Arapi susre\u0107u i u vodama isto\u010dnog Jadrana u kojem se vode pomorske bitke. Me\u0111u zarobljenicima i prebjezima na muslimansku stranu na\u0161ao se i velik broj Hrvata iz jadranskog priobalja i zale\u0111a o kojima govore i kr\u0161\u0107anski i muslimanski izvori. Dio Hrvata se preobratio na islam, a neki su kao kr\u0161\u0107ani u\u0161li u vojni\u010dku ili upravnu slu\u017ebu arapsko-muslimanskih dinastija i vladara od ju\u017ene Italije, preko sjeverne Afrike do \u0160panjolske (\u2026)<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Osim sredozemnih dodira Hrvata s arapsko-islamskim svijetom u srednjem vijeku, javljaju se i prvi tragovi islama u sjevernim hrvatskim zemljama (Slavonija i Srijem) u kojima je od 11. do 14. stolje\u0107a obitavala muslimanska zajednica koju kr\u0161\u0107anski izvori nazivaju Ismailitima, \u0161to je bila op\u0107enite oznake za muslimane razli\u010ditog etni\u010dkog podrijetla (\u2026)<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Klju\u010dni povijesni preokret koji je za posljedicu imao trajno religijsko i kulturno-civilizacijsko ukorjenjivanje islama u srednjoj i jugoisto\u010dnoj Europi za\u010det je pojavom Osmanskog carstva koje je od male regionalne maloazijske sile do 15. stolje\u0107a preraslo u svjetsku silu pod kojom su se na\u0161li dijelovi triju kontinenata, me\u0111u njima i najve\u0107i dio hrvatskih zemalja. Glavna posljedica pojave Osmanskog carstva, koja je i nad\u017eivjela kraj vi\u0161estoljetne osmanske vladavine, jest proces prihva\u0107anje islama od doma\u0107eg starosjedila\u010dkog autohtonog stanovni\u0161tva (Albanci, Bo\u0161njaci, Hrvati, Bugari, Makedonci i razli\u010dite turkofone skupine) preko kojih je islam postao sastavni dio europskoga kulturno-vjerskog mozaika\u2026 Bez obzira na svoju brojnosti i ukorijenjenost pod dvostoljetnom osmanskom vla\u0161\u0107u, islam i muslimani u hrvatskim krajevima nisu nad\u017eivjeli povla\u010denje i vojni poraz Osmanskog Carstva u ratovima s Habsbur\u0161kom monarhijom i Venecijom krajem 17. i u 18. stolje\u0107a, pa kao izbjeglice uto\u010di\u0161te pronalaze u Bosni u kojoj se osmanska vlast zadr\u017eala sve do kraja 19. stolje\u0107a. Obnova muslimanske nazo\u010dnosti na podru\u010dju dana\u0161nje Republike Hrvatske nastupila je nakon uspostave austro-ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini 1878. kojom je okon\u010dana vi\u0161estoljetna vladavina Osmanskog carstva. Ulazak Bosne i Hercegovine u sastav Austro-Ugarske Monarhije krajem 19. stolje\u0107a predstavljao je prekid vi\u0161estoljetnih dr\u017eavno-pravnih i kulturno-civilizacijskih i vojnih kr\u0161\u0107ansko-islamskih su\u010deljavanja u ovim krajevima, te je ozna\u010dio po\u010detak postupnog oblikovanja nove muslimanske zajednice u Hrvatskoj i njezinih ustanova.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Stalni porast broja muslimana potaknuo je Hrvatski sabor da 27. travnja 1916. usvoji Zakon o priznanju islamske vjeroispovijesti kojim je islam u Hrvatskoj uvr\u0161ten u red tradicionalnih religija koje u\u017eivaju dr\u017eavnu za\u0161titu. Na podlozi ovog zakona, koji predstavlja jedan od tri najstarija zakonska priznanja islama u Europi izvan podru\u010dja koja su se stolje\u0107ima nalazila u sastavu Osmanskog Carstva, u Hrvatskoj je utemeljen islamski vjerski \u017eivot i ustanove Islamske zajednice na \u010delu koje od 1919. stoji zagreba\u010dki muftija (\u2026)<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Obilje\u017eavanje stogodi\u0161njice zakonskog priznanja islama u Hrvatskoj 2016. neka podsjeti na va\u017enost i povijesnu ulogu male i tradicionalne muslimanske zajednice u Republici Hrvatskoj, najmla\u0111oj \u010dlanici Europske unije, zemlji u kojoj muslimani kao primjer drugima u su\u017eivotu i me\u0111usobnom po\u0161tovanju s kr\u0161\u0107anima i \u017eidovima svjedo\u010de o univerzalnom zna\u010daju islama kao poruke mira za sve ljude, narode, krajeve i civilizacije.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Zlatko Hasanbegovi\u0107<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u017divotopis umjetnika:<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Profesionalni fotograf i pisac ro\u0111en 1959. u Br\u010dkom (Bosna i Hercegovina), Zoran Filipovi\u0107 \u017eivi u Zagrebu od 1978. gdje se posljednjih godina sve vi\u0161e bavi grafi\u010dkim i produkt dizajnom. Kao fotograf, sura\u0111ivao je i objavljivao u vi\u0161e uglednih svjetskih revija i magazina, kao \u0161to su Paris Match, Life, Photo, Le Figaro Magazine, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Magazin, Vogue\/GQ i drugi. \u0160iroj svjetskoj fotografskoj javnosti poznatiji je pod pseudonimom ZORO kojim se je potpisivao tijekom suradnje s glasovitom agencijom Magnum Photos. Njegove brojne fotografije za vrijeme rata u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini (1991-1995), obi\u0161le su svijet i postale prave ikone ratne reporta\u017ene dotografije. Za svoj fotografski, knji\u017eevni i dizajnerski rad vi\u0161e je puta nagra\u0111ivan, uglavnom u inozemstvu. Izlagao u najuglednijim svjetskim galerijama i muzejima najve\u0107ih svjetskih metropola,  <\/span>kao \u0161to su New York, Frankfurt, Prag, Stockholm, Kopenhagen, Be\u010d, Bratislava, Valencija, Abu Dhabi, Kairo, Teheran, Mexico City ali i Sarajevo i Zagreb. Kao autor dosad je u zemlji i inozemstvu objavio \u0161esnaest knjiga, u kojima uspje\u0161no kombinira svoje fotografsko i knji\u017eevno umije\u0107e. Koautor je tako\u0111er vi\u0161e skupnih knjiga. Osim u Hrvatskoj knjige su mu objavljivane i u Austriji, Njema\u010dkoj, Francuskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. O njemu i njegovu radu snimljeno je u inozemstvu vi\u0161e dokumentarnih filmova.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Dom HDLU<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Trg \u017ertava fa\u0161izma 16<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

10000 Zagreb<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Radno vrijeme:<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>srijeda \u2013 petak 11 do 19h, subota i nedjelja 10 do 18h,<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>ponedjeljkom, utorkom i blagdanom zatvoreno.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>* 29. i 30.4. zatvoreno, 25. i 26.4. otvoreno<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Dodatne informacije:<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.min-kulture.hr\/<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.vecernji.hr\/vizualna-umjetnost\/ministar-hasanbegovic-otvorio-izlozbu-fotografija-z-filipovica-zagrebacka-dzamija-1078027<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.jutarnji.hr\/ministar-hasanbegovic-otvorio-izlozbu-fotografija-z–filipovica–quot-zagrebacka-dzamija-quot-\/1564289\/<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/kulturmiks\/425296\/Ministar-Hasanbegovic-otvorio-izlozbu-fotografija-Zagrebacka-dzamija.html


<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2133","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":2133,"position":0},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam – povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba “Slobodarski grad” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":2133,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":2133,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":2133,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Lica Sljemena”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":2133,"position":4},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53782,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53782","url_meta":{"origin":2133,"position":5},"title":"U sjedi\u0161tu UN-a postavljena izlo\u017eba “Croatian Scientists, Inventors and Inventions”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom nadolaze\u0107ega Dana dr\u017eavnosti u sjedi\u0161tu Ujedinjenih naroda u New Yorku postavljena je izlo\u017eba \"Croatian Scientists, Inventors and Inventions\", koju je za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske izradio Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea. Na vi\u0161e od dvadeset plakata predstavljeni su hrvatski znanstvenici i izumitelji \u010dija su dostignu\u0107a prepoznatljiva na\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2133","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2133"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2133\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2133"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2133"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2133"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}