{"id":21273,"date":"2020-05-29T09:38:54","date_gmt":"2020-05-29T09:38:54","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21273"},"modified":"2020-05-29T09:50:46","modified_gmt":"2020-05-29T09:50:46","slug":"nedim-zahirovic-o-moci-kompilatora-i-plagijatora-u-korumpiranim-akademskim-zajednicama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21273","title":{"rendered":"Nedim Zahirovi\u0107 – O mo\u0107i kompilatora i plagijatora u korumpiranim akademskim zajednicama"},"content":{"rendered":"

O mo\u0107i kompilatora i plagijatora u korumpiranim akademskim zajednicama<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Na ovome portalu je 13. velja\u010de objavljen prilog u kojem sam pisao o slu\u010daju plagiranja tu\u0111eg znanstvenog rada kojeg je po\u010dinio Senaid Had\u017ei\u0107, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Tuzli.[1]<\/a> Poslije toga priloga razvila se \u017eiva rasprava. Prvo se oglasio Andrej Rodinis, koji je ukazao na kompilacije i plagijate Azema Ko\u017eara i Izeta \u0160aboti\u0107a, biv\u0161eg i sada\u0161njeg profesora na ovome odsjeku.[2]<\/a> Potom su se oglasili Ko\u017ear i \u0160aboti\u0107. Obojica su stavili naglasak na kompentencije i zapravo tako osmislili cijelu obranu plagiranja. Po njima, samo oni koji su zavr\u0161ili osnovni studij povijesti mogu ukazivati na plagijate povjesni\u010dara, dok svi ostali nisu kompetentni za to.[3]<\/a> Rasprava je dobila i na \u017eestini. Najdalje je u tome pogledu oti\u0161ao Ko\u017ear, postavljaju\u0107i psihijatrijske dijagnoze i bave\u0107i se tjelesnim osobinama svoga oponenta. Ko\u017ear je o\u010dito izgubio osje\u0107aj za mjeru i ne mo\u017ee vidjeti granice koje se ne smiju prije\u0107i kada se vodi bilo kakva javna polemika.<\/p>\n

Rodinis je u naslovu svoga priloga od 28. o\u017eujka postavio pitanje da li na Sveu\u010dili\u0161tu u Tuzli, odnosno na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta toga sveu\u010dili\u0161ta, postoji \u201cVisoka plagijatorska \u0161kola\u201d. Predo\u010div\u0161i u prilogu stvarne razmjere plagiranja, Rodinis je zapravo dao potvrdan odgovor na pitanje koje je sam sebi postavio. Budu\u0107i da sam poslije otkrivanja Had\u017ei\u0107evog plagijata prelistao jo\u0161 neke druge radove profesora, koji su predavali ili danas predaju na tome odsjeku, mogu bez ikakve zadr\u0161ke potvrditi Rodinisovo gledi\u0161te i ustvrditi da se u Tuzli zaista razvila prava kompilatorsko-plagijatorska historiografska \u0161kola. Njezinim rodona\u010delnikom mo\u017eemo smatrati Azema Ko\u017eara, a najistaknutijim pripadnicima \u0160aboti\u0107a i Had\u017ei\u0107a. U metodolo\u0161kom pogledu oni se najvi\u0161e slu\u017ee indirektnim plagiranjem i kompiliranjem tu\u0111ih znanstvenih radova ili kombiniranjem ova dva postupka. Najma\u0161tovijtiji plagijator ostaje dakako Had\u017ei\u0107. On je objavljeni rad koji je plagirao proglasio neobjavljenim rukopisom, a zatim ga prisvojio.<\/p>\n

Tek uzgred je tijekom ove rasprave spomenut aspekt akademske korupcije u Bosni i Hercegovini, koja stvara ozra\u010dje u kojem kompilatori i plagijatori mogu stvarati kompilacije i plagijate i istovremeno zadr\u017eati svoja mjesta na sveu\u010dili\u0161tima. Neki pojavni oblici te korupcije mogu se zapaziti golim okom upravo na primjeru rodona\u010delnika tuzlanske kompilatorsko-plagijatorske historiografske \u0161kole Azema Ko\u017eara. Naime, dostatno je uo\u010diti da je Ko\u017ear tijekom svoje karijere postao predava\u010dem povijesti i pomo\u0107nih povijesnih disciplina na pet sveu\u010dili\u0161ta (\u010detiri sveu\u010dili\u0161ta u Bosni i Hercegovini i jedno sveu\u010dili\u0161te u Republici Hrvatskoj)[4]<\/a> i upitati se da li se radi o znanstvenom geniju ili o osobi nagla\u0161enih sklonosti k koruptivnim radnjama, koje su joj omogu\u0107ile da se dokopa ovolikog broja mjesta na sveu\u010dilistima. Ako se pro\u010ditaju dva ili tri rada, koje Ko\u017ear kao autor potpisuje, neminovno se dolazi do zaklju\u010dka da se mo\u017ee raditi samo o drugoj mogu\u0107nosti. Me\u0111utim, koliko god Ko\u017ear imao razvijene sposobnosti za osvajanje mjesta na sveu\u010dili\u0161tima, mora se imati na umu da je iza njega morala stajati mo\u0107na korumpirana klika kojoj i sam pripada i koja mu je davala potporu pri njegovom osvaja\u010dkom pohodu. Suvi\u0161no je kazati da je akademska \u010destitost pripadnicima takvih klika strana kategorija i da oni uop\u0107e ne mare za to da li se mjesta i zvanja u akademskoj zajednici posti\u017eu \u010destitim radom ili kompiliranjem, odnosno kra\u0111om tu\u0111ih znanstvenih radova.<\/p>\n

Iako je Rodinisova lucidnost kod predstavljanja Ko\u017earovog i \u0160aboti\u0107evog kompiliranja i plagiranja neosporna, promaklo mu je da uka\u017ee na jedan va\u017ean aspekt, na demonstraciju njihove mo\u0107i kao kompilatora i plagijatora tu\u0111ih znanstvenih radova. Naime, u ve\u0107 spomenutom prilogu od 28. o\u017eujka Rodinis je opisao kako je bosanski povjesni\u010dar Salih Jalimam ud\u017ebenik Pomo\u0107ne historijske nauke<\/em>, Tuzla, 2003, \u010diji su autori Ko\u017ear i Ivan Balta, ocijenio kao kompilaciju, odnosno plagijat, i kako su Ko\u017ear i Balta ve\u0107 naredne, 2004. godine, ponovno tiskali ovaj plagijat, koji je u novome izdanju bio pro\u0161iren arhivistikom. Sumiraju\u0107i ovaj slu\u010daj plagiranja i polemiku koja se odigrala izme\u0111u Jalimama s jedne, i Ko\u017eara i Balte s druge strane, Rodinis pi\u0161e ovu re\u010denicu: “Surovi rezime: profesori plagiraju \u010ditave knjige; onoga tko ih u plagiranju razotkrije vrije\u0111aju kao osobu i progla\u0161avaju neznalicom, a zatim, kao u inat, tiskaju novo, i to novim plagiranjem pro\u0161ireno izdanje.” Me\u0111utim, sintagma “kao u inat” je preblaga, jer ovdje se u svakome slu\u010daju ne radi o inatu, nego o demonstraciji mo\u0107i kojom je Ko\u017ear \u017eelio staviti do znanja Jalimamu, a tako\u0111er i drugima, da je toliko mo\u0107an da mo\u017ee kompilirati i plagirati kako i koliko god \u017eeli, a da mu nitko ne mo\u017ee stati u kraj.<\/p>\n

Devet godina kasnije ovakav Ko\u017earov postupak ponovit \u0107e i \u0160aboti\u0107. Aladin Husi\u0107, znanstveni suradnik Orijentalnog instituta u Sarajevu, je 2012. godine ukazao na kra\u0111u teksta Ahmeda Ali\u010di\u0107a u publikaciji Sid\u017eil kadije kaze Novi Pazar od 1766. do 1768. godine<\/em>, Novi Pazar-Sarajevo, 2012. Kra\u0111u su po\u010dinili urednici te publikacije, a u njezinoj redakciji nalazio se i \u0160aboti\u0107. \u0160aboti\u0107 je ve\u0107 naredne, 2013. godine, u suradnji sa \u0160efkom Sulejmanovi\u0107em, sada\u0161njim ravnateljem Instituta za dru\u0161tvena i religijska istra\u017eivanja u Tuzli, plagirao jedan rad upravo Aladina Husi\u0107a.[5]<\/a> Opisuju\u0107i i ovaj slu\u010daj plagiranja, Rodinis je ponovno propustio da uka\u017ee na najva\u017eniju okolnost vezanu za njega. Naime, \u0160aboti\u0107 je u svoje ime, a tako\u0111er i u ime kompilatorsko-plagijatorske klike kojoj pripada, ovim plagijatom Husi\u0107a \u017eelio kazniti i pokazati mu da je toliko mo\u0107an da mo\u017ee plagirati, odnosno ukrasti i njegov rad, a da mu Husi\u0107 ne mo\u017ee ni\u0161ta u\u010diniti. \u0160aboti\u0107eva demonstracija mo\u0107i je bila vi\u0161e nego u\u010dinkovita. Husi\u0107, koji je odmah reagirao kada je pokraden Ali\u010di\u0107, ustuknuo je pred \u0160aboti\u0107em i nije se usudio oglasiti kada je njegov vlastiti rad plagiran, odnosno ukraden.<\/p>\n

Mo\u0107 kompilatora i plagijatora tu\u0111ih znanstvenih radova u dru\u0161tvima koja su pogo\u0111ena korupcijom, odnosno u korumpiranim akademskim zajednicama, je realna i s njome treba ra\u010dunati. Kada je otkrio da je Velimir Rako\u010devi\u0107 s Pravnog fakulteta Sveu\u010dli\u0161ta Crne Gore plagirao njegove radove, odnosno jedan njegov ud\u017ebenik i jednu njegovu knjigu, \u00d0or\u0111e Ignjatovi\u0107, profesor na Pravnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Beogradu, je napisao kako se nalazio u dilemi “da li da nau\u010dnu i stru\u010dnu javnost obavestim o onome \u0161ta sam utvrdio ili da sa olimpijskom mirno\u0107om ostavim da ‘pokoljenja sude svijema’.” [6]<\/a> Ignjatovi\u0107 se odlu\u010dio za prvu opciju i detaljno opisao ovaj slu\u010daj plagiranja. Rako\u010devi\u0107 je i poslije ukazivanja na plagiranje zadr\u017eao svoje mjesto na fakultetu, odnosno nije snosio nikakve konzekvence zbog toga. Me\u0111utim, Ignjatovi\u0107ev trud nije bio uzaludan. Jer \u0161utnja naspram o\u010diglednog kompiliranja i plagiranja kompilatorima i plagijatorima samo mo\u017ee dati dodatnu mo\u0107, pa da se jo\u0161 ve\u0107im \u017earom posvete svojoj omiljenoj djelatnosti i tako nanesu jo\u0161 goru \u0161tetu ne samo znanosti, nego i zajednici u kojoj \u017eive i djeluju. Ukazivanje na kompilacije i plagijate je tako\u0111er svjedo\u010danstvo o nama i o vremenu u kojem \u017eivimo. Ako su kompilatori i plagijatori sami sebe ve\u0107 unizili tako \u0161to su se odali kompiliranju i plagiranju, ne treba im dopustiti da se osje\u0107aju toliko silnim, pa da smatraju da mogu bezbri\u017eno kompilirati i plagirati, i na taj na\u010din poni\u017eavati one koji dr\u017ee do ljudskog i akademskog integriteta i \u010destitosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nedim Zahirovi\u0107<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

[1]<\/a> https:\/\/historiografija.hr\/?p=19145<\/a><\/p>\n

[2]<\/a> https:\/\/historiografija.hr\/?p=19945<\/a><\/p>\n

[3]<\/a> https:\/\/historiografija.hr\/?p=19978<\/a>; https:\/\/historiografija.hr\/?p=20300<\/a><\/p>\n

[4]<\/a> https:\/\/eubd.edu.ba\/prof-dr-azem-kozar\/<\/a><\/p>\n

[5]<\/a> Husi\u0107ev rad pod naslovom \u201cDoprinos Adema Hand\u017ei\u0107a bosanskohercegova\u010dkoj osmanistici i historiografiji\u201d je objavljen u Godi\u0161njaku BZK Preporod, <\/em>godina VI, Sarajevo (2006), 153-159, a \u0160aboti\u0107ev i Sulejmanovi\u0107ev (pro\u0161ireni) plagijat je pod naslovom \u201cDoprinos Adema Hand\u017ei\u0107a razvoju historijske nauke u Bosni i Hercegovini\u201d objavljen u \u010dasopisu Arhivska praksa<\/em> 16 (2013), 351-381.<\/p>\n

[6]<\/a> \u00d0or\u0111e Ignjatovi\u0107, Nedozvoljeno posezanje za tu\u0111im u nauci \u2013 studija slu\u010daja, u: Anali Pravnog fakulteta u Beogradu<\/em> 57\/2 (2009), 289.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-21273","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54134,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54134","url_meta":{"origin":21273,"position":0},"title":"Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe (2026): Rad o Franji Jela\u010di\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0najnovijem broju godi\u0161njaka SOG18 (Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe)\u00a0Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe\u00a0(Vol. 9, 2026), koji izdaje Odsjek za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, objavljen je - uz ostale vrijedne priloge - i rad Filipa Katani\u0107a iz Zagreba o vojni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Volume-9.jpg?fit=504%2C712&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":21273,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52749","url_meta":{"origin":21273,"position":2},"title":"Okrugli stol “Rast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eRast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Zdenka\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":21273,"position":3},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":21273,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54012,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54012","url_meta":{"origin":21273,"position":5},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 15. lipnja 2026, u 18 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990.-1995.), objavljene u izdanju Udru\u017eenja gra\u0111ana iz Banje Luke \u201eO\u0161tra nula\u201c i izdava\u010dke ku\u0107e Akademska knjiga iz Novog Sada. Rije\u010d\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21273","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21273"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21273\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21276,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21273\/revisions\/21276"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21273"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21273"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21273"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}