{"id":21247,"date":"2020-05-27T22:10:01","date_gmt":"2020-05-27T22:10:01","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21247"},"modified":"2020-05-27T22:55:39","modified_gmt":"2020-05-27T22:55:39","slug":"historiografija-ba-dan-sjecanja-na-ubijenu-djecu-sarajeva-u-kantonu-sarajevo-i-tri-sjecanja-na-kapiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21247","title":{"rendered":"Historiografija.ba: \u201cDan sje\u0107anja na ubijenu djecu Sarajeva u Kantonu Sarajevo\u201d i \u201cTri sje\u0107anja na Kapiju\u201d"},"content":{"rendered":"

Portal Historiografija.ba objavio je priloge Zilhe Mastali\u0107 Ko\u0161uta \u201cDan sje\u0107anja na ubijenu djecu Sarajeva u Kantonu Sarajevo\u201d i Dine \u0160akanovi\u0107a \u201cTri sje\u0107anja na Kapiju\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Zilha Mastali\u0107 Ko\u0161uta<\/span><\/p>\n

Dan sje\u0107anja na ubijenu djecu Sarajeva u Kantonu Sarajevo<\/strong><\/p>\n

Dan sje\u0107anja na ubijenu djecu Sarajeva u Kantonu Sarajevo obilje\u017eavan je svakog 9. maja. Uz Dan pobjede nad fa\u0161izmom, Kanton Sarajevo je od 9. maja 2009. do 9. maja 2019. obilje\u017eavao i sje\u0107anje na ubijenu djecu Sarajeva u dijelu koji se nalazio pod opsadom u periodu 1992-1995. Dana 9. maja 2009. godine otvoreno je Spomen-obilje\u017eje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995. a tada\u0161nji gradona\u010delnik Alija Behmen je ovo otvaranje obe\u0107ao na Dan pobjede nad fa\u0161izmom.<\/p>\n

Ove 2020. godine Dan sje\u0107anja na ubijenu djecu Sarajeva je obilje\u017een 5. maja. Od ove godine odlu\u010deno je da Dan sje\u0107anja ne bude vi\u0161e 9. maj i zamijenjen je 5. majem. Ovu promjenu je donijela Vlada Kantona Sarajevo. Za razlog ove promjene stoji obja\u0161njenje kako je potrebno za Dan sje\u0107anja na ubijenu djecu Sarajeva odrediti poseban dan, s obzirom da 9. maj u Kantonu Sarajevu ima mnogo doga\u0111aja i aktivnosti a posebno oko obilje\u017eavanja Dana pobjede nad fa\u0161izmom. Predstavnici Vlade KS su pozvali Udru\u017eenje roditelja ubijene djece Sarajeva 92-95. da se o\u010dituju o promjeni Dana ponudiv\u0161i im dane izme\u0111u 2. i 9. maja, kada se obilje\u017eavaju Dani Kantona Sarajevo. Udru\u017eenje je od ponu\u0111enih dana odredilo da taj dan bude 5. maj.<\/p>\n

Osim pobjede nad fa\u0161izmom, 9. maj nema posebnu specifi\u010dnost koja bi asocirala na ubijenu djecu Sarajeva u periodu 1992-1995. Ako historijski pogledamo zlo\u010dine nad djecom u tom periodu niti Peti niti Deveti maj nisu izabrani sa odre\u0111enom karakteristikom podsje\u0107anja upravo na ono \u0161to se tim Danom i obilje\u017eava, tj. na ubijenu djecu Sarajeva. Istra\u017eivanjem doga\u0111aja i ubistava djece Sarajeva postoje po\u010dinjena dva ubistva djece 9. maja 1992. – u ulici Skenderija 56, op\u0107ina Centar, u igri je ubijena djevoj\u010dica Nina Dedovi\u0107 a vi\u0161e djece je ranjeno. Istog dana, u ulici Kamenica 61h ubijena je djevoj\u010dica Zuhra Lingo. Obje su ubijene granatom. Dana 5. maja nema zabilje\u017eenih ubistava djece.<\/p>\n

Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/strong><\/em><\/p>\n

https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=137<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Dino \u0160akanovi\u0107<\/p>\n

Tri sje\u0107anja na Kapiju<\/strong><\/p>\n

Prostor poznat kao tuzlanska Kapija zapravo je mali trg u centru \u0161etali\u0161ta Korzo. Na ovome trgu susre\u0107e se 9 manjih ulica. Prostor Kapije bio je tradicionalno mjesto okupljanja mladih i bio je prepun 25. maja 1995. godine. Tome je pridonijelo i izuzetno ki\u0161ovito vrijeme tokom maja 1995. godine. Tek 25. maja vrijeme se popravilo i mno\u0161tvo mladih ljudi iskoristilo je priliku da iza\u0111e u grad.<\/p>\n

Komandant Takti\u010dke grupe Ozren Vojske Republike Srpske, Novak \u0110uki\u0107, naredio je svojim jedinicama na Cerovom brdu na Ozrenu da ga\u0111aju Kapiju 25. maja 1995. godine. Projektil je pogodio Kapiju u 20 i 55. Smrtno je stradala 71 uglavnom mlada osoba. Prosje\u010dna starost ubijenih i ranjenih iznosila je 23 godine, a najmla\u0111i ubijeni Sandro Kalesi\u0107 bio je star 2 godine.<\/p>\n

Nekoliko dana nakon stradanja na Kapiji radikalne bo\u0161nja\u010dke nacionalisti\u010dke snage u Tuzli su poku\u0161ale iskoristiti masakr u politi\u010dke i propagande svrhe. Nedaleko od Kapije pojavio se grafit \u201eSrbe na vrbe\u201c, uz jo\u0161 nekoliko grafita sli\u010dnog sadr\u017eaja \u0161irom grada. U uvjetima nakon masakra poput Kapije, usred rata, grafiti ovog tipa bili su direktan poziv na progone i nasilje prema gra\u0111anima srpske nacionalnosti.<\/p>\n

Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/strong><\/em><\/p>\n

https:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=143<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21248,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-21247","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/Historiografija.ba_Dan-sjecanja.jpg?fit=554%2C392&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":21247,"position":0},"title":"Promocija knjige “Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":21247,"position":1},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53323","url_meta":{"origin":21247,"position":2},"title":"Razgovor \u201cSarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi povjerenje?\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na javni razgovor o gradnji povjerenja u srijedu, 20. svibnja 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobra\u017eenska 4), koji se odr\u017eava u sklopu izlo\u017ebe fotografija Maria Boccie Sarajevo 1992\u20131996 \u2013 Najdu\u017ea opsada. Tema razgovora je Sarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52415,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52415","url_meta":{"origin":21247,"position":3},"title":"\u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akcija za ljudska prava iz Podgorice objavila je 2025. godine knjigu \u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201c, koja je dostupna u pdf-formatu na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/06\/sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992\/ https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/08\/promovisana-antiratna-knjiga-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi\/ Iz medija: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/hrvatska-i-svijet\/u-podgorici-promocija-antiratne-knjige-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi-u-njoj-su-i-svjedocanstva-s-obje-strane-1523590 https:\/\/dulist.hr\/rat-je-apsurd-u-podgorici-predstavljena-antiratna-knjiga-o-opsadi-dubrovnika\/989915 https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjiga-na-dobrom-putu https:\/\/www.pobjeda.me\/clanak\/glasovi-koji-razbijaju-tisinu Dodatne obavijesti: https:\/\/historiografija.hr\/?p=51637","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Sjecanja-na-rat.png?fit=480%2C681&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":21247,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":21247,"position":5},"title":"“Kali Sara”: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21247","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21247"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21247\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21252,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21247\/revisions\/21252"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21248"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21247"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21247"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21247"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}