Nakladni\u010dka ku\u0107a Fraktura objavila je 2020. godine novo izdanje knjige Slavka Goldsteina \u201c1941. Godina koja se vra\u0107a\u201d, prvi put objavljene 2007. godine. Englesko izdanje “1941: The Year That Keeps Returning\u201d objavljeno je 2013. godine, a njema\u010dko \u201c1941 \u2013 Das Jahr, das nicht vergeht. Die Saat des Hasses auf dem Balkan\u201d 2018. godine.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
\u00a0<\/strong><\/p>\n Slavko Goldstein<\/p>\n 1941. Godina koja se vra\u0107a<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Slavko Goldstein bio je iznimna osoba koja je zadu\u017eila hrvatsko dru\u0161tvo na mnogo razina kao nakladnik, publicist, scenarist, neustra\u0161ivi intelektualac, pisac… Kruna njegove karijere bila je 1941. \u2013 Godina koja se vra\u0107a<\/em>, jedna od najva\u017enijih knjiga o na\u0161oj povijesti.<\/p>\n Pisana iz osobne perspektive, kao sje\u0107anje, no jo\u0161 vi\u0161e kao intelektualni uvid u moralno i humano potonu\u0107e koje se dogodilo dolaskom usta\u0161a na vlast, ovo je knjiga koja najdublje razmatra zlo i njegove trajne posljedice. Slavko Goldstein beskompromisno razotkriva svoje traume jednako kao i veselja, spremno priznaje da se svega ne sje\u0107a te zato pomno istra\u017euje gra\u0111u kako bi dao cjelovitu, jasnu sliku vremena i prostora. 1941. \u2013 Godina koja se vra\u0107a<\/em> knjiga je o uzrocima sukoba u Drugom svjetskom ratu, ali jo\u0161 vi\u0161e knjiga o naslje\u0111u tog vremena i njegovu utjecaju na na\u0161e \u017eivote do dana\u0161njih dana. Goldstein analizira \u0161to se doga\u0111a kada se o pro\u0161losti ne govori jasno, i kada se traume skrivaju pod tepihom.<\/p>\n 1941. \u2013 Godina koja se vra\u0107a<\/em> kapitalno je djelo na\u0161e povijesne publicistike, knjiga bez koje nije mogu\u0107e razumjeti ni na\u0161u opsjednutost pro\u0161lo\u0161\u0107u, ni animozitete izme\u0111u Hrvata i Srba, ni sudbinu \u017eidovske zajednice u Hrvatskoj, no iznad svega ona je iskren i otvoren zagovor za humanije i bolje sutra.<\/p>\n <\/p>\n \u201cKona\u010dno postoji memoarska knjiga \u010diji autor spremno priznaje da njegova sje\u0107anja iz djetinjstva nisu nu\u017eno kristalno \u010dista, no koja su nadopunjena marljivim istra\u017eivanjem i brojnim intervjuima, \u0161to je svrstava me\u0111u najbolje tekstove o vje\u0161ti\u010djem kotlu kakva je bila Hitlerova Europa 1941. Ona se fokusira na Hrvatsku, gdje su, pod zapovjedni\u0161tvom sotonskih usta\u0161kih fa\u0161ista, susjedi prijavljivali, plja\u010dkali i ubijali susjede. 1941.<\/em> Slavka Goldsteina mo\u017ee se odnositi na svaku zemlju gdje su rat i strana okupacija pretvorili dotad bezazlene ljude u razbojnike.\u201d \u2013 Istv\u00e1n De\u00e1k<\/p>\n <\/p>\n \u201cOvoj savr\u0161eno uspje\u0161noj kombinaciji sje\u0107anja iz djetinjstva i povijesne analize nema ravne u europskoj knji\u017eevnosti o Drugom svjetskom ratu. Svi koji je pro\u010ditaju pro\u0161irit \u0107e svoje znanje o kontinentu kroz Goldsteinov u\u010den prikaz Jugoslavije, a njihova savjest bit \u0107e nahranjena zbog njegova humanog razumijevanja isku\u0161ane okrutnosti.\u201d \u2013 Timothy Snyder<\/p>\n <\/p>\n \u201cSusreo sam se s ovom izvanrednom knjigom dok sam nedavno pisao o ratovima u biv\u0161oj Jugoslaviji 1990-ih. Ona zaslu\u017euje pa\u017enju jer, mo\u017eda bolje nego bilo koja druga knjiga koju poznajem, obja\u0161njava kako su razli\u010dite etni\u010dke grupe, koje su stolje\u0107ima \u017eivjele jedna do druge u miru, natjerane da se okrenu jedna protiv druge i postanu me\u0111usobni krvnici u toj nesretnoj zemlji.\u201d \u2013 Charles Simic<\/p>\n <\/p>\n \u201cPrekasno je za kona\u010dnu knjigu o 1941., onakvu kakvu je Jaspers za Nijemce po\u010deo ispisivati ve\u0107 1945, a Mann u Doktoru Faustusu<\/em> i koju godinu ranije, ali Slavko Goldstein dao je svoj veliki, hrabri i \u010destiti prilog toj nikada napisanoj hrvatskoj knjizi, ili katalogu hrvatske odgovornosti. Mali je utjecaj knjiga na stvarnost, ali vjerujem da bi, zahvaljuju\u0107i i Goldsteinu, 1941. jednom, i u na\u0161im du\u0161ama, ipak mogla postati godina koja je pro\u0161la.\u201d \u2013 Miljenko Jergovi\u0107<\/p>\n <\/p>\n \u201cU ovoj ambicioznoj kombinaciji povijesti i memoara Goldstein, hrvatski pisac, prou\u010dava Drugi svjetski rat i njegov utjecaj na svoj \u017eivot, obitelj i susjede\u2026 Goldstein u svom istra\u017eivanju obuhva\u0107a velik prostor, brutalni etni\u010dki rat izme\u0111u Srba i Hrvata od 1941. nadalje te razmatra kako je nacisti\u010dki pogrom dodatno utjecao na \u017eidovsku zajednicu u njegovoj zemlji\u2026 Goldsteinova knjiga rekonstruira osobno iskustvo te kroz brojne intervjue i povijesne dokumente pru\u017ea neprocjenjiv uvid u Hrvatsku tijekom Drugog svjetskog rata.\u201d \u2013 Publishers Weekly<\/em><\/p>\n <\/p>\n \u201cGoldsteina zanimaju mjesta na kojima banalno klizi u grozno, a ljudsko u neljudsko.\u201d \u2013 Norbert Mappes-Niediek<\/p>\n <\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Slavko Goldstein<\/strong><\/p>\n Slavko Goldstein (Sarajevo, 22. kolovoza 1928.\u2013Zagreb, 13. rujna 2017.), odrastao je u Karlovcu, a od 1947. do smrti \u017eivio je u Zagrebu. Od prolje\u0107a 1942. do 1945. bio je partizan, u terenskim i borbenim jedinicama NOV-a, i odlikovan je Ordenom za hrabrost. Godine 1952. postaje \u010dlan osniva\u010dke redakcije Vjesnika u srijedu<\/em> i odonda je neprekidno aktivan u novinarstvu, nakladni\u0161tvu i javnom \u017eivotu Hrvatske, a do 1990. i Jugoslavije. Bio je urednik kulturne rubrike Vjesnika u srijedu<\/em>, urednik i komentator Radio Zagreba i glavni urednik izdava\u010dkog poduze\u0107a Stvarnost. Osniva\u010d je i direktor Sveu\u010dili\u0161ne naklade Liber (1970.\u20131982.), urednik hrvatskih izdanja Cankarjeve zalo\u017ebe (1983.\u20131990.), osniva\u010d i urednik Novog Libera (1990.\u20132015.) i glavni urednik \u010dasopisa Erasmus<\/em> (1993.\u20131997.). Bio je predsjednik Izvr\u0161nog odbora Poslovne zajednice izdava\u010da i knji\u017eara Hrvatske (1978.\u20131982.), predsjednik \u017didovske op\u0107ine Zagreb (1986.\u20131990.), prvi predsjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke (1989.\u20131990.), predsjednik Kulturnog dru\u0161tva \u201cMiroslav \u0160alom Freiberger\u201d i predsjednik Savjeta Javne ustanove Spomen-podru\u010dje Jasenovac (2001.\u20132005.). Objavio je vi\u0161e od \u0161esto novinskih, publicisti\u010dkih i esejisti\u010dkih radova te predgovora i pogovora knjigama koje je ure\u0111ivao, pisao je scenarije za dokumentarne i za igrane filmove (Signali nad gradom<\/em>, Prometej s otoka Vi\u0161evice<\/em>, Akcija stadion<\/em> i dr.), suautor je knjiga Okrug Karlovac 1941<\/em>, Holokaust u Zagrebu<\/em> i Jasenovac i Bleiburg nisu isto<\/em> te autor knjiga Prijedlog 85<\/em>,\u00a01941 \u2013 Godina koja se<\/em> vra\u0107a\u00a0\u00a0<\/em>i\u00a0Jasenovac \u2013 tragika, mitomanija, istina<\/em>.\u00a0Primio je niz nagrada za novinarsku, publicisti\u010dku, nakladni\u010dku i filmsku djelatnost.<\/p>\n\n