{"id":21219,"date":"2020-05-26T13:33:13","date_gmt":"2020-05-26T13:33:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21219"},"modified":"2020-05-26T14:04:42","modified_gmt":"2020-05-26T14:04:42","slug":"azem-kozar-od-frustracija-preko-mrznje-do-cistog-prijezira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21219","title":{"rendered":"Azem Ko\u017ear – Od frustracija preko mr\u017enje do \u201e\u010distog prijezira\u201c"},"content":{"rendered":"

OD FRUSTRACIJA PREKO MR\u017dNJE DO \u201e\u010cISTOG PRIJEZIRA\u201c<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Na posljednje gnjava\u017ee<\/strong> Andreja Rodinisa objavljene na ovom poratlu 18. 05. 2020. pod naslovom \u201ePlagijatorov jezik uvreda \u2013 inteligencije\u201c,\u00a0 koji zaklju\u010duje sa \u201eSrda\u010dno iz Nizozemske\u201c, nemam namjeru odgovarati jer one samo ignoriranje <\/strong>zaslu\u017euju. Ipak, bilo bi isuvi\u0161e zbunjuju\u0107e<\/strong> za \u010ditaoce ne osvrnuti se bar na neke njegove konstatacije, kako bi se sprije\u010dilo da \u201cdvaput izgovorena la\u017e postane istina\u201c <\/strong>te time zaklju\u010diti ovu kvazi polemiku.<\/p>\n

Iako je sasvim jasno da njegovo \u201eSrda\u010dno iz Nizozemske\u201c nije meni namijenjeno, jer od njega nisam dobio ni\u0161ta \u201enormalno\u201c<\/strong> a kamoli \u201esrda\u010dno\u201c,<\/strong> odgovorio bih sa \u201eDovi\u0111enja Holandez, priberi se bolan i spoznaj da bolje zemlje i boljih ljudi od Bosne nema\u201c! (Ovdje znam da rizikujem plagiranje \u0161to Rodinisu mo\u017ee biti dodatan razlog za \u201epodizanje adrenalina\u201c \u2013 a to ne mo\u017ee po mene pro\u0107i ‘bez belaja’!).<\/p>\n

U svom najnovijem pamfletu Rodinis poku\u0161ava dokazati da njegov \u201epolemi\u010dki\u201c jezik nije jezik mr\u017enje<\/strong>, odnosno da je moj jezik \u2013 jezik uvreda inteligencije \u010ditatelja<\/strong>. Nastoji da uporno \u201edoka\u017ee\u201c i jednu i drugu tezu. Iako svoju mr\u017enju poku\u0161ava umotati u oblande nekih vi\u0161ih ciljeva i interesa njegovih pisanija, on to \u010dini tako prozirno da su ta nastojanja zaista o\u010dita i otuda neargumentirana, pa i kada su deklarativno implicite nazna\u010dena. Naime, Rodinis na jednom mjestu konstatira \u201eniti namjeravam njega konfrotirati sa strukom, niti mu braniti ponos na doprinose, niti ga mrzim\u201c. Da se radi samo o \u010disto deklarativnom nijekanju mr\u017enje<\/strong> (na\u017ealost, bilo bi mi drago da tako i misli a posebno da se tako i pona\u0161a), dokaza ima na pretek. Izme\u0111u ostaloga u cijelom pamfletu se koristi istom terminologijom<\/strong>, pa mu je \u010dak i smije\u0161no \u0161to neke termine smatram neprimjerenim (blebetanje, trabunjanje) izbjegavaju\u0107i da se u tom kontekstu ogradi od nekih zaista te\u0161kih termina mr\u017enje. \u010cudi se mojem pozivu na raspravljanje a ne vrije\u0111anje, jer kako \u0107u ja, zaboga, raspravljati kad sam tako osjetljiv i tako\u00a0 nesnala\u017eljiv u ulozi \u201enau\u010dnika\u201c? Istina, ja jesam iznena\u0111en, ta\u010dnije prenera\u017een<\/strong>, Rodinisovim jezikom mr\u017enje, mogu\u0107e je i da se zbog toga \u201ene snalazim\u201c u minuloj nazovimo je polemici, ali sam siguran u konstataciji da on smisleno, makijavelisti\u010dki,<\/strong> koristi tu nazovi polemiku za vrije\u0111anje i diskriminiranje moje li\u010dnosti, kako moga autorskog rada tako i mi\u0161ljenja kompetentnih histori\u010dara i arhivista. Kada mu odgovaraju takva mi\u0161ljenja, poput polemike S. Jalimama, onda ih itekako koristi i hiperbolizira, dok drugim kolegama osporava pravo na pozitivno mi\u0161ljenje<\/strong>. Ako je mislio iznositi svoj stav, onda je sasvim jasno da ni jedne ni druge nije trebao pominjati. Tako bi i taj Zbornik radova<\/em>, koji mu je o\u010dito kost u grlu<\/strong>, ostao van doma\u0161aja na\u0161e kvazi polemike.<\/p>\n

Rodinis navodi da je \u201esmatrati<\/strong>\u201c u polemici legitimno oru\u017eje a ne insinuacija (ta\u010dno, ako se podastiru dokazi), a kada mu osporavam nastojanja diskreditacije prava stava autora priloga iz Zbornika radova<\/em> iz 2011, onda ja \u201eopet drobim i drobim\u201c, pravim \u201eegzibicije ‘polemi\u010darskim’ \u0161atrom\u201c, imam \u201epravo pogre\u0161no zaklju\u010diti\u201c itd. Ka\u017ee da pojam \u201eapologetski prikaz\u201c nije njegov ve\u0107 \u201eiz pera Saliha Jalimama (kojega Ko\u017ear i dalje bez ikakve osnove naziva\u00a0 mojim uzorom i u\u010diteljem\u201c), da su mu neslaganja oko Arhivskoga vije\u0107a BiH bila samo povod za osporavanje nekih mojih stajali\u0161ta, i da ne o\u010dekuje polemiku o tome ve\u0107 o svemu \u201e\u0161to izbija iz njegove (tj. moje) tiskovnice\u201c. Razglaba pitanje podmetanja i izvla\u010denja iz konteksta <\/strong>navoda \u201enadbiskupija, mitropolija\u201c, okrivljuje me \u0161to nisam odmah rekao \u201eda je rije\u010d o pukom lapsusu\u201c,<\/strong> kao i da su iste ispravljene \u201eu kupusari\u201c, \u201enego nas tim akrobacijama \u2013 ako ih je uop\u0107e bilo \u2013upozori tek u sljede\u0107em\u201c tekstu da bi mu navodno za to pripisao \u201epodmetanje\u201c, i zaklju\u010duje da \u201eprofesor ddr. Ko\u017ear ina\u010de, u svom privatnom i profesionalnom \u017eivotu zna \u0161to je mitropolija a \u0161to nadbiskupija<\/strong>, u ud\u017ebeniku za voljene studente omaklo mu se da ih pobrka…\u201c. Da je iz navoda cijelog pasusa jasno da se radi o lapsusu, koji je ispravljen, i da on isti nastoji glorificirati<\/strong> izvla\u010denjem sredi\u0161nje re\u010denice iz pasusa, bjelodano je jasno. Naravno, u ispravke on ima pravo da sumnja, ali to je njegov problem, sti\u010de se dojam da on sumnja i u to da uop\u0107e postoji neki Andrej Rodinis a kamoli u to da knjige postoje i da u njima ne\u0161to pi\u0161e.<\/p>\n

Rodinis i dalje tvrdoglavo tvrdi da sam dezinformirao \u010ditatelje<\/strong> kada sam napisao da je u ud\u017ebeniku \u201ePomo\u0107ne historijske znanosti i Arhivistika\u201c iz 2004. Arhivistika obra\u0111ena PRVI PUT. Tvrdi da \u0107e on stalno ponavljati da nije prvi put, i osporava moje obja\u0161njenje i poziv \u010ditaocima da o tome sude prema ‘izvornom sadr\u017eaju\u201c.<\/strong>To pitanje sam objasnio u prethodnom tekstu i nema potrebe da to ponavljam Rodinisove tvrdoglavosti radi. Jer, iako je sve jasno napisano u Predgovoru<\/em> knjige, pa na ovom portalu dodatno poja\u0161njeno, osporavanja i negiranja se nastavljaju, sa osnovnim ciljem da se ne\u0161to problematizira<\/strong>, da se osporavaju \u010dinjenice. I to je, opet, samo njegov problem.<\/p>\n

Poput povratka ubice na mjesto zlo\u010dina, Rodinis se na kraju ovog pamfleta vra\u0107a<\/strong> (obru\u0161ava) na skriptu <\/strong>Uvod u historiju, <\/em>nazivaju\u0107i je ud\u017ebenikom koji ja, navodno, \u201enajgr\u010devitije branim\u201c. U silnim nastojanjima da doka\u017ee autenti\u010dnost i autornost nekih rukopisa studenata, koje je do sada nazivao skriptom S. \u0106irkovi\u0107a,\u00a0 sapli\u0107e se u razumijevanju osnovnih arhivisti\u010dkih i historijskih shvatanja autenti\u010dnosti i vjerodostojnosti,<\/strong>\u00a0 konstatiraju\u0107i na kraju \u201ekako god taj materijal nazivali i makar nam Ko\u017ear branio da se na isti pozivamo, opet ostaje \u010dinjenica da je on taj materijal u cjelosti plagirao\u201c. Dakle, vi\u0161e ga, po njemu, nisam djelomi\u010dno ve\u0107 u cjelosti plagirao. Zaklju\u010duje: kad osporava\u0161 autenti\u010dnost i auorstvo tom materijalu, ja \u0107u, iz inata,\u00a0 napisati da si ga u cjelosti plagirao. Onda se potrudio da pru\u017ei nove dokaze o tome da se radi o plagijatu,<\/strong> ovoga puta iz studije Mirjane Gross<\/strong> iz 1976. godine. Npr. to \u0161to u skripti ne pominjem Helanika iz Mitilene, Flavija Bionda i dr. \u00a0koje spominje Grossova, smatra plagiranjem. Apsurd! Pa i da sam koristio samo studiju Grossove o razvoju historiografije, ovu vrstu osporavanja zaista \u201enije lako razumjeti\u201c,<\/strong> naravno, cilj je samo da se ne\u0161to opstruira<\/strong>. Zatim, za njega je plagijat \u0161to navodim da je me\u0111u Tukiditovim<\/strong> nastavlja\u010dima Ksenofont<\/strong> \u201ei udaram to\u010dku\u201c, jer Grossova o njemu donosi vi\u0161e podataka. Zatim donosi usporedbe teksta o Polibiju, Mabillonu, Volteru i Rankeu<\/strong> (\u010dije bi komentiranje zahtijevalo vi\u0161e prostora i vremena) i njih smatra \u201eskromnom dopunom pri\u010di o plagiranju\u201c. Napominjem da je o ovoj materiji (historiji historiografije) kori\u0161teno vi\u0161e studija, enciklopedija i druge relevantne literature, \u010diji je spisak dat na kraju skripte. Da bi Rodinis utvrdio iz koje sam sve literature crpio podatke potrebno je da ih sve konsultira, pa \u0107e mu biti jasno da su Voltera npr. mnogi smatrali misliocem, ne samo filozofom i knji\u017eevnikom, \u010dije je djelo imalo uticaja i na razvoj historiografije. Sli\u010dno je i sa Rankeom. Ovim Grossovu naravno ne negiram, ali izvori podataka su jednostavno bar unekoliko razli\u010diti. Me\u0111utim, Rodinisovo uporno vra\u0107anje na skriptu<\/strong> je dokaz koliko mu je stalo da po svaku cijenu postigne svoj cilj, po sistemu ako ne\u0161to nije citirano onda je plagirano<\/strong>, iz \u010dega proizilazi zaklju\u010dak da on ne pravi nikakvu razliku izme\u0111u skripte i ud\u017ebenika, odnosno skripte i studije, \u0161to sam i ranije konstatirao i \u0161to opet ponavljam, itd. U skriptama i ud\u017ebenicima nema citata i fusnota, najva\u017enije je da je tekst reprezentitativan, da odra\u017eava stavove nauke obznanjene u odre\u0111enoj literaturi koja se obavezno navodi, \u0161to je u slu\u010daju skripte i drugih ovdje pominjanih ud\u017ebenika korektno u\u010dinjeno. Za lapsus iz Arhivistike sam se ispri\u010dao i objasnio o \u010demu se radi. Dakle, skripta i ud\u017ebenik \u010dine interpretaciju<\/strong> nau\u010dnog znanja op\u0107enito, a ne novo znanje, odnosno ne nu\u017eno i jedino autorovih znanja.<\/p>\n

Na kraju, iz cjelokupne korespodencije<\/strong> preko ovog portala (ovdje svjesno izbjegavam ranije izre\u010dene primjerenije kvalifikacije) nedvojbeno je da je Rodinis frustriran<\/strong> svojom \u201emisijom\u201c u Arhivu Bosne i Hercegovine, i\/ili u Bosni i Hercegovini, i da za to krivicu vidi u drugome<\/strong>, istina nije logi\u010dno za\u0161to ba\u0161 i u meni, jer mu ja, evidentno, nisam ni u \u010demu smetao, istina nisam pridavao poseban zna\u010daj njemu, njegovom radu i njegovoj ulozi u bh arhivistici. Mogu\u0107e da on to smatra nekom vrstom njegovog marginaliziranja i zapostavljanja, pa je animozitet<\/strong> prema meni po\u010deo iskazivati direktno ili indirektno, posebno od 2008\/09. kada zapo\u010dinje obznanjivati osporavanje nekih mojih arhivisti\u010dkih stajali\u0161ta (tipa etatizacija \u2013 demokratizacija i dr.). A prije nekoliko ve\u010deri, u jednoj TV dijalo\u0161koj emisiji o kulturnoj politici (na F TV), Ibrahim Spahi\u0107, kreator te Strategije kulturnog razvoja BiH<\/em> iz 2009. godine, otvoreno i kategori\u010dno je tvrdio da ni\u0161ta iz iste nije realizirano<\/strong> jer je na sceni otvorena etatizacija <\/strong>kulture umjesto proklamovane demokratizacije<\/strong>. Meni zaista nije drago \u0161to je to tako, ali je evidentno to prava dijagnoza stanja u kulturi ove zemlje. Za\u0161to se Rodinis nije sna\u0161ao u tom etatisti\u010dkom ozra\u010dju, tj. na svom terenu, nije jasno, a nije ni va\u017eno, osim \u0161to je nesporno da je to na njega djelovalo frustriraju\u0107e<\/strong>, \u0161to konstantno iskazuje jezikom mr\u017enje<\/strong> sve do u zadnjem tekstu nazna\u010denog \u201e\u010distog prijezira\u201c. <\/strong>I tu potpuno zastane razum: <\/strong>kao kad bi \u017eaba pticu prezirala<\/strong>, iako ona nema \u201ealata\u201c za to, mo\u017ee se \u201epr\u017eiti u svom sosu\u201c, valjati u svojoj baru\u0161tini, ali trajno ostaje u poziciji ‘\u017eablje perspektive’. Ove usporedbe treba razumjeti kao paradoksalne u poimanju imaginarnosti Rodinisova \u201e\u010distog prijezira\u201c, ko bi koga u na\u0161oj pri\u010di mogao prezirati. Ako zanemarimo rezultate u sferi stru\u010dnog i nau\u010dnog rada, a uzmemo u obzir neke fundamentalne \u010dinjenice kao npr. starosnu dob, radni doprinos i iskustvo, svakome razumnom bi postalo jasno ko je od nas dvojice bli\u017ei nekoj od nazna\u010denih suprotnosti. Ali, bez obzira na razlike, nikada i na nikoga nisam gledao sa \u201eprijezirom\u201c, kao \u0161to to radi Rodinis i to bez ikakvog pokri\u0107a<\/strong>. U \u0161ta je to on uobrazio: u ljepotu, inteligenciju, pamet, znanje, rezultate, doprinos op\u0107oj stvari… ? Koliko je, za 13 godina rada, konkrentno doprinio razvoju Arhiva Bosne iHercegovine, unapre\u0111enju Zakona i podzakonskih akata (dvije decenije se ni\u0161ta ne mijenja), radu na sukcesiji arhivske gra\u0111e iz eksjugoslavenskih arhiva (\u0161to i kako rade slovenski i hrvatski arhivisti!), unapre\u0111enju brige (poput arhivista Republike Hrvatske) o arhivskoj gra\u0111i iz vremena agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (1992-1995), unapre\u0111enju statusa mati\u010dnosti, oblikovanju vizije razvoja arhivske djelatnosti za koju je najodgovorniji Arhiv Bosne i Hercegovine, itd. Sve su to sadr\u017eaji, bio on direktor, zamjenik, \u010dlan komisije za sukcesiju, arhivista i dr., na koje je Rodinis mogao i morao uticati. Koliko je poznato, nema se razloga gorditi i bilo koga prezirati, pogotovu ne one, me\u0111u kojima je i moja malenkost, koji su dali doprinos opstanku Arhiva Bosne i Hercegovine kao dr\u017eavne institucije, pa time i njemu omogu\u0107ili respektabilan radni anga\u017eman. Ima tu jo\u0161 puno pitanja za\u0161to i kako, ali se time ne\u0107emo baviti, ovo navodimo samo u funkciji obja\u0161njenja tog Rodinisovog praznog i ni\u010dim osnovanog \u201e\u010distog prijezira\u201c. Uostalom, pri\u010da o \u201e\u010distom prijeziru\u201c je pitanje odgoja<\/strong>, elementarne moralnosti \u010dovjeka kao razumnog bi\u0107a, to je pri\u010da o podcjenjivanju, odbacivanju i apsolutnom negiranju sagovornika, kolege, \u010dovjeka, ukratko, neki duh neofa\u0161izma<\/strong>. I pored njegovog \u201e\u010distog prijezira\u201c, ja ne \u017eelim i ne mogu nasjesti na njegove provokacije i uzvratiti mu istom mjerom, jer bi onda mogao dati povoda za onu narodnu \u201es kim si onakav si<\/strong>\u201c. Ja se stidim polemike sa ovom osobom i na ovaj na\u010din! Zbog svega toga jedino \u0161to mogu i ho\u0107u je da mu ovim putem po\u0161aljem poruku <\/strong>da on za mene vi\u0161e ne postoji kao ljudsko bi\u0107e kojem bi od sada mogao posvetiti bilo kakvu pa\u017enju. Dakle, aufwiedersehen<\/strong> Holan\u0111anin Rodinis, i ako Bog da da se vi\u0161e nikada ne sretnemo!<\/p>\n

 <\/p>\n

Azem Ko\u017ear<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-21219","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":21219,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":21219,"position":1},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":21219,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":21219,"position":3},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":21219,"position":4},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":21219,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21219","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21219"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21219\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21222,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21219\/revisions\/21222"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21219"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21219"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21219"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}