{"id":21213,"date":"2020-05-25T14:16:53","date_gmt":"2020-05-25T14:16:53","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21213"},"modified":"2020-05-25T14:16:53","modified_gmt":"2020-05-25T14:16:53","slug":"oswald-spengler-covjek-i-tehnika-i-godine-odluke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21213","title":{"rendered":"Oswald Spengler, \u201c\u010covjek i tehnika\u201d i \u201cGodine odluke\u201d"},"content":{"rendered":"

Nakon hrvatskog izdanja \u201cPropasti Zapada: obrisi jedne morfologije svjetske povijesti\u201d (1998-2000) i novog izdanja \u201c\u010covjeka i tehnike\u201d (1991, 2019), objavljene su 2019. “Godine odluke”, jo\u0161 jedno djelo Oswalda Spenglera u prijevodu.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Godine odluke<\/strong><\/p>\n

Oswald Spengler<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga je kompilacija triju tekstova Oswalda Spenglera: 1. Jahre der Entscheidung. Deutschland und die weltgeschichtliche Entwicklung\/Godine odluke. Njema\u010dka i svjetskopovijesni razvoj, 2. \u201eDas Doppelantlitz Russlands und die deutschen Ostprobleme\/Dvostruko lice Rusije i njema\u010dki isto\u010dni problemi\u201c i 3. \u201eIst Weltfriede m\u00f6glich?\/Je li svjetski mir mogu\u0107?\u201c. Odabrani radovi ulaze u red njegovih najpoznatijih politi\u010dkih tekstova, za koje je Theodor W. Adorno ustvrdio da su nastali nakon \u201eSpenglerove propasti\u201c, aludiraju\u0107i pritom na autorovo kapitalno djelo Propast Zapada. Odbacuju\u0107i linearno shva\u0107anje povijesti, Spengler iznosi tvrdnju da je u ljudskoj povijesti, koja nema kontinuitet, postojalo osam kultura izme\u0111u kojih nema stvarnoga pro\u017eimanja jer je svaka jedinstvena i neponovljiva u svojim izra\u017eajnim mogu\u0107nostima. Kulture shva\u0107ene kao organizmi imaju svoj vijek trajanja i predvidljive faze razvoja te se mogu uspore\u0111ivati.<\/p>\n

Slu\u017ee\u0107i se morfolo\u0161kom metodom, koju je ba\u0161tinio od Johanna W. Goethea, i povijesnim analogijama Spengler se upustio u \u201epredvi\u0111anje\u201c budu\u0107ih povijesnih procesa, tj. onoga \u0161to se treba dogoditi. Godine odluke odmah nakon objavljivanja postaju veliki nakladni\u010dki uspjeh u Njema\u010dkoj, ali i izvan nje. Knjiga je prevedena na brojne svjetske jezike (engleski, francuski, talijanski, \u0161panjolski i dr.).<\/p>\n

 <\/p>\n

broj stranica: 240<\/p>\n

godina izdanja: 2019<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.agm.hr\/hr\/shop\/godine-odluke,169.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u010covjek i tehnika<\/strong><\/p>\n

Oswald Spengler<\/p>\n

 <\/p>\n

Kako je do\u0161lo do podjele na stvarala\u010dke i “nestvarala\u010dke” ljude, mogli bismo se zapitati u knjizi njema\u010dkog filozofa Oswalda Spenglera \u010covjek i tehnika, koju je upravo u prijevodu Vere Moskovi\u0107 objavio AGM. Naime Spengler je \u010dovje\u010danstvo podijelio na dvije vrste ljudi \u2013 stvarala\u010dke i \u2018nestvarala\u010dke\u2019 \u2013 na umjetnike i one koji su sa\u010dinjavali masu, a upozorava na opasnosti koje tehnologija i industrijalizacija donose kulturi. Posebno upozorava na tendenciju \u0161irenja zapadnja\u010dke tehnologije me\u0111u neprijateljskim obojenim rasama koje je mogu iskoristiti kao oru\u017eje protiv Europe.<\/p>\n

Autor Propasti Zapada, odbacuju\u0107i linearno shva\u0107anje povijesti, dr\u017ei da je u ljudskoj povijesti postojalo osam kultura. Me\u0111u njima nema stvarnoga pro\u017eimanja jer je svaka u svojim izra\u017eajnim mogu\u0107nostima jedinstvena i neponovljiva. Kulture shva\u0107ene kao organizmi imaju svoj \u017eivotni vijek i predvidljive faze razvoja te se mogu uspore\u0111ivati.<\/p>\n

Spengler se slu\u017eio povijesnim analogijama i morfolo\u0161kom metodom koja omogu\u0107uje \u201edinami\u010dko\u201c razumijevanje i isti\u010de aktivnu ulogu organiziranosti percepcije, tj. preglednost ili jasno\u0107u. Takvo je razumijevanje pregledni prikaz (sinopsis) fenomena, mo\u0107 sa\u017eimanja kompleksnoga u jednostavan simbol. Spengler vidi formalne, strukturne srodnosti izme\u0111u razli\u010ditih podru\u010dja kulture te u tom svjetlu treba tuma\u010diti njegove morfolo\u0161ke termine; \u201esudbina\u201c, \u201edu\u0161a\u201c, \u201eduh\u201c, \u201erasa\u201c, \u201erang\u201c, \u201ekultura\u201c, \u201ecivilizacija\u201c\u2026<\/p>\n

Oswald Spengler (1880.-1936.), njema\u010dki filozof, povjesni\u010dar kultura i politi\u010dki mislilac, \u010dlan Njema\u010dke akademije (Goethe institut), studirao je matematiku i prirodne znanosti na sveu\u010dili\u0161tu u Halleu. Studij je zavr\u0161io obranom doktorske disertacije iz filozofije (Heraklit).<\/p>\n

 <\/p>\n

broj stranica: 84<\/p>\n

godina izdanja: 2019<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.agm.hr\/hr\/shop\/covjek-i-tehnika,168.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21214,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-21213","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/Oswald-Spengler-_GODINE-ODLUKE.jpg?fit=287%2C431&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":21213,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":21213,"position":1},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":21213,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":21213,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":21213,"position":4},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":21213,"position":5},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21213","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21213"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21213\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21215,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21213\/revisions\/21215"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21214"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21213"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21213"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}