{"id":21213,"date":"2020-05-25T14:16:53","date_gmt":"2020-05-25T14:16:53","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21213"},"modified":"2020-05-25T14:16:53","modified_gmt":"2020-05-25T14:16:53","slug":"oswald-spengler-covjek-i-tehnika-i-godine-odluke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21213","title":{"rendered":"Oswald Spengler, \u201c\u010covjek i tehnika\u201d i \u201cGodine odluke\u201d"},"content":{"rendered":"

Nakon hrvatskog izdanja \u201cPropasti Zapada: obrisi jedne morfologije svjetske povijesti\u201d (1998-2000) i novog izdanja \u201c\u010covjeka i tehnike\u201d (1991, 2019), objavljene su 2019. “Godine odluke”, jo\u0161 jedno djelo Oswalda Spenglera u prijevodu.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Godine odluke<\/strong><\/p>\n

Oswald Spengler<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga je kompilacija triju tekstova Oswalda Spenglera: 1. Jahre der Entscheidung. Deutschland und die weltgeschichtliche Entwicklung\/Godine odluke. Njema\u010dka i svjetskopovijesni razvoj, 2. \u201eDas Doppelantlitz Russlands und die deutschen Ostprobleme\/Dvostruko lice Rusije i njema\u010dki isto\u010dni problemi\u201c i 3. \u201eIst Weltfriede m\u00f6glich?\/Je li svjetski mir mogu\u0107?\u201c. Odabrani radovi ulaze u red njegovih najpoznatijih politi\u010dkih tekstova, za koje je Theodor W. Adorno ustvrdio da su nastali nakon \u201eSpenglerove propasti\u201c, aludiraju\u0107i pritom na autorovo kapitalno djelo Propast Zapada. Odbacuju\u0107i linearno shva\u0107anje povijesti, Spengler iznosi tvrdnju da je u ljudskoj povijesti, koja nema kontinuitet, postojalo osam kultura izme\u0111u kojih nema stvarnoga pro\u017eimanja jer je svaka jedinstvena i neponovljiva u svojim izra\u017eajnim mogu\u0107nostima. Kulture shva\u0107ene kao organizmi imaju svoj vijek trajanja i predvidljive faze razvoja te se mogu uspore\u0111ivati.<\/p>\n

Slu\u017ee\u0107i se morfolo\u0161kom metodom, koju je ba\u0161tinio od Johanna W. Goethea, i povijesnim analogijama Spengler se upustio u \u201epredvi\u0111anje\u201c budu\u0107ih povijesnih procesa, tj. onoga \u0161to se treba dogoditi. Godine odluke odmah nakon objavljivanja postaju veliki nakladni\u010dki uspjeh u Njema\u010dkoj, ali i izvan nje. Knjiga je prevedena na brojne svjetske jezike (engleski, francuski, talijanski, \u0161panjolski i dr.).<\/p>\n

 <\/p>\n

broj stranica: 240<\/p>\n

godina izdanja: 2019<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.agm.hr\/hr\/shop\/godine-odluke,169.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u010covjek i tehnika<\/strong><\/p>\n

Oswald Spengler<\/p>\n

 <\/p>\n

Kako je do\u0161lo do podjele na stvarala\u010dke i “nestvarala\u010dke” ljude, mogli bismo se zapitati u knjizi njema\u010dkog filozofa Oswalda Spenglera \u010covjek i tehnika, koju je upravo u prijevodu Vere Moskovi\u0107 objavio AGM. Naime Spengler je \u010dovje\u010danstvo podijelio na dvije vrste ljudi \u2013 stvarala\u010dke i \u2018nestvarala\u010dke\u2019 \u2013 na umjetnike i one koji su sa\u010dinjavali masu, a upozorava na opasnosti koje tehnologija i industrijalizacija donose kulturi. Posebno upozorava na tendenciju \u0161irenja zapadnja\u010dke tehnologije me\u0111u neprijateljskim obojenim rasama koje je mogu iskoristiti kao oru\u017eje protiv Europe.<\/p>\n

Autor Propasti Zapada, odbacuju\u0107i linearno shva\u0107anje povijesti, dr\u017ei da je u ljudskoj povijesti postojalo osam kultura. Me\u0111u njima nema stvarnoga pro\u017eimanja jer je svaka u svojim izra\u017eajnim mogu\u0107nostima jedinstvena i neponovljiva. Kulture shva\u0107ene kao organizmi imaju svoj \u017eivotni vijek i predvidljive faze razvoja te se mogu uspore\u0111ivati.<\/p>\n

Spengler se slu\u017eio povijesnim analogijama i morfolo\u0161kom metodom koja omogu\u0107uje \u201edinami\u010dko\u201c razumijevanje i isti\u010de aktivnu ulogu organiziranosti percepcije, tj. preglednost ili jasno\u0107u. Takvo je razumijevanje pregledni prikaz (sinopsis) fenomena, mo\u0107 sa\u017eimanja kompleksnoga u jednostavan simbol. Spengler vidi formalne, strukturne srodnosti izme\u0111u razli\u010ditih podru\u010dja kulture te u tom svjetlu treba tuma\u010diti njegove morfolo\u0161ke termine; \u201esudbina\u201c, \u201edu\u0161a\u201c, \u201eduh\u201c, \u201erasa\u201c, \u201erang\u201c, \u201ekultura\u201c, \u201ecivilizacija\u201c\u2026<\/p>\n

Oswald Spengler (1880.-1936.), njema\u010dki filozof, povjesni\u010dar kultura i politi\u010dki mislilac, \u010dlan Njema\u010dke akademije (Goethe institut), studirao je matematiku i prirodne znanosti na sveu\u010dili\u0161tu u Halleu. Studij je zavr\u0161io obranom doktorske disertacije iz filozofije (Heraklit).<\/p>\n

 <\/p>\n

broj stranica: 84<\/p>\n

godina izdanja: 2019<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.agm.hr\/hr\/shop\/covjek-i-tehnika,168.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21214,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-21213","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/Oswald-Spengler-_GODINE-ODLUKE.jpg?fit=287%2C431&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":21213,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":21213,"position":1},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":21213,"position":2},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":21213,"position":3},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, “Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53924","url_meta":{"origin":21213,"position":4},"title":"Odr\u017ean deseti History Fest","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Sarajevu je od 2. do 6. juna 2026. godine odr\u017ean deseti po redu History Fest, koji je zami\u0161ljen kao vi\u0161ednevni susret histori\u010dara iz Bosne i Hercegovine, ostalih postjugoslavenskih i zemalja Jugoisto\u010dne Evrope, kao i mnogih evropskih zemalja, Kanade i SAD. Tokom ovog malog jubilarnog izdanja Festivala je kroz panel\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52979,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52979","url_meta":{"origin":21213,"position":5},"title":"\u0160ime Tome Peri\u010di\u0107, “Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine\" koja \u0107e biti predstavljena na Festivalu povijesti Kliofest 2026. Knjiga \"Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine\", \u010diji je autor povjesni\u010dar dr. sc. \u0160ime Tome Peri\u010di\u0107, predstavlja temeljitu znanstvenu analizu ekonomskih prilika trogirskog kraja od kraja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pericic.jpg?fit=420%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21213","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21213"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21213\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21215,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21213\/revisions\/21215"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21214"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21213"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21213"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}