{"id":21176,"date":"2020-05-22T13:47:27","date_gmt":"2020-05-22T13:47:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21176"},"modified":"2020-05-22T13:47:27","modified_gmt":"2020-05-22T13:47:27","slug":"mariana-mazzucato-drzava-poduzetnica-razotkrivanje-mitova-o-javnome-nasuprot-privatnom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21176","title":{"rendered":"Mariana Mazzucato, \u201cDr\u017eava poduzetnica \u2013 Razotkrivanje mitova o javnome nasuprot privatnom\u201d"},"content":{"rendered":"

Autorica je \u201cDr\u017eavu poduzetnicu \u2013 Razotkrivanje mitova o javnome nasuprot privatnom\u201d napisala 2013. godine kako bi se obra\u010dunala s mi\u0161ljenjem da je za obnovu gospodarskog rasta nakon financijske krize iz 2008. trebalo samo smanjiti prora\u010dunski deficit rezanjem dr\u017eavne potro\u0161nje. Osim \u0161to je \u017eeljela podsjetiti da je krizu izazvala privatna zadu\u017eenost, a ne dr\u017eavna, dokazivala je da je zemljama uzaludno pomi\u0161ljati kako do rasta mogu do\u0107i \u201erezanjem\u201d kad je poznato da su glavni pokreta\u010di gospodarskog rasta upravo ulaganja u podru\u010dja kao \u0161to su obrazovanje, istra\u017eivanja i tehnolo\u0161ko unapre\u0111ivanje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kod zadu\u017eenosti je va\u017ena kvaliteta duga, a ne veli\u010dina jer kvaliteta mo\u017ee utjecati na dugoro\u010dne prilike za rast. Zato je nu\u017eno dublje razumijevanje dinamike javnih ulaganja koja su dovela do interneta, inovacija u zdravstvu te onih koja danas omogu\u0107uju proboj zelene revolucije. U svim tim primjerima javna su sredstva osiguravala strpljiv rad i dugoro\u010dnu strategiju \u0161to je poslije potaknulo na ulaganje i privatni sektor manje spreman na rizik. Problem pritom nije u suprotstavljanju javnoga i privatnoga, nego u tome kako raspravu o ulozi dr\u017eave u gospodarstvu odvojiti od ideologije i usmjeriti je prema prakti\u010dnom razmi\u0161ljanju koje ekonomiju mo\u017ee usmjeriti tako da odgovori na dru\u0161tvene i tehnolo\u0161ke izazove koji su pred njom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prvo je izdanje autorica dopunila i objavila 2018., a \u0160kolska knjiga prevela ga i objavila kao da je prvo izdanje. U ovom izdanju autorica isti\u010de da se na po\u010detku 2018. godine ponovno zahuktava rasprava me\u0111u ekonomistima, duga cijelo desetlje\u0107e, te se name\u0107e pitanje poma\u017ee li gospodarskom rastu politika \u0161tednje i rezanja potro\u0161nje ili mu \u0161teti. Pojednostavnjeno govore\u0107i, sudionici rasprave mogu se podijeliti u dvije skupine: na konzervativce koji se zala\u017eu za ograni\u010davanje javne potro\u0161nje, pa tako i manju dr\u017eavu, i progresivce koji se zala\u017eu za ve\u0107a ulaganja u javna dobra i usluge poput infrastrukture, obrazovanja i zdravstvene za\u0161tite.<\/p>\n

 <\/p>\n

U takvoj je intelektualnoj klimi politi\u010darima postalo mnogo lak\u0161e pozivati se na smanjivanje uloge javnog sektora nego braniti prihva\u0107anje njegova rizika. U tom procesu oni ne napadaju samo veli\u010dinu prora\u010duna javnog sektora nego i njegovu organizacijsku strukturu. Zato nas ne treba \u010duditi \u0161to je ameri\u010dki predsjednik Donald Trump nasrnuo na Agenciju za napredna istra\u017eivanja u energetici (US Advanced Research Project Agency \u2013 Energy \u2013 ARPA-E), glavnu inovacijsku agenciju Ministarstva energetike (Department of Energy \u2013 DoE), sestrinsku organizaciju \u2013 Agenciju za napredna istra\u017eivanja (Defence Advanced Research Projects Agency \u2013 DARPA), Ministarstvo obrane (Department of Defense \u2013 DoD), a kongresmeni iz Republikanske stranke rutinski su prijetili javnoj televiziji PBS. U Ujedinjenom Kraljevstvu ni presti\u017eni BBC nije bio po\u0161te\u0111en silovitih napada tijekom godina.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eU svojoj briljantnoj knjizi Mariana Mazzucato dokazuje da nije privatni sektor onaj koji najhrabrije ulazi u rizike i dolazi do najve\u0107ih otkri\u0107a, nego je to dr\u017eava koja \u010desto trpi nepravedne kritike i u osnovi je u pravu. Propust da se dr\u017eavi prizna va\u017ena uloga u pokretanju inovacija mogao bi biti najve\u0107om prijetnjom za pove\u0107anje blagostanja.\u201d<\/p>\n

– Martin Wolf, Financial Times<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201e… knjigu Mariane Mazzucato trebali biste pro\u010ditati. Potaknut \u0107e vas da preispitate svoja stajali\u0161ta.\u201d<\/p>\n

– Forbes<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eKnjiga je izazvala naj\u0161iru raspravu o ulozi dr\u017eave u stvaranju inovacija… i mnogima je osigurala upori\u0161nu to\u010dku za okupljanje, ne samo onima na ljevici.\u201d<\/p>\n

– Guardian<\/p>\n

 <\/p>\n

DOBITNICA NAGRADE LEONTIEF ZA 2018. GODINU ZA POMICANJE GRANICA EKONOMSKE MISLI.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izdava\u010d: \u0160kolska knjiga<\/p>\n

Broj stranica: 336<\/p>\n

Godina izdanja: 2020<\/p>\n

 <\/p>\n

Prelistaj izdanje:<\/strong><\/p>\n

https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/drzava-poduzetnica-uz-10-popusta-do-5-lipnja.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21177,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-21176","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/drzava-poduzetnica.jpg?fit=652%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":21176,"position":0},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53406,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53406","url_meta":{"origin":21176,"position":1},"title":"INPUT: Digitalna historija (podcast) \u2013 Ep. 1, AI u historiografiji","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva epizoda novog podcasta INPUT: Digitalna historija, portala Historiografija.hr, donosi razgovor o veoma aktualnoj i sveprisutnoj temi koja neizbje\u017eno utje\u010de i na povjesni\u010dare \u2013 kako historiografski (posebno istra\u017eiva\u010dki) koristiti umjetnu inteligenciju? \u0160to pojava AI-a zna\u010di dugoro\u010dno za razvoj historiografije i je li sa sobom donijela vi\u0161e pozitivnih pomaka (ali i\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":21176,"position":2},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":21176,"position":3},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":21176,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":21176,"position":5},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21176","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21176"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21176\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21178,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21176\/revisions\/21178"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21177"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21176"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21176"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21176"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}