{"id":21173,"date":"2020-05-22T13:43:27","date_gmt":"2020-05-22T13:43:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21173"},"modified":"2020-05-22T14:03:51","modified_gmt":"2020-05-22T14:03:51","slug":"lilijana-burcar-restauracija-kapitalizma-repatrijarhalizacija-drustva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21173","title":{"rendered":"Lilijana Burcar, \u201cRestauracija kapitalizma: repatrijarhalizacija dru\u0161tva\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Knjiga Lilijane Burcar predstavlja jedan od rje\u0111ih, sustavnijih i ozbiljnijih istra\u017eiva\u010dko-analiti\u010dkih poduhvata na prostoru biv\u0161e Jugoslavije koji se bavi problematikom odnosa kapitalizma i patrijarhata u biv\u0161em socijalisti\u010dkom sustavu i nakon njega. Ova studija nosi te\u017einu pionirskog socijalisti\u010dko-feministi\u010dkog istra\u017eiva\u010dkog podviga jer nam u velikoj mjeri poma\u017ee popuniti \u0161upljine u suvremenoj teku\u0107oj teorijskoj produkciji koja je tematski usmjerena na odnos politi\u010dke ekonomije socijalizma i emancipacije \u017eena unutar socijalisti\u010dkog sustava. Uz to, autorica svjesno kritizira liberalisti\u010dke narative koji impliciraju da je jugoslavenski socijalizam bio tek prolazni \u201eeksperiment\u201d, a ne va\u017ean historijski doga\u0111aj koji je implementirao klju\u010dne mehanizme emancipacije \u017eena. Rije\u010d je o istra\u017eivanju koje kombinira arhivski rad i problemsku interpretaciju locirane gra\u0111e \u010dime autorica donosi \u010ditavi niz novih znanstvenih spoznaja i epistemolo\u0161kih modela kojima prokazuje na\u010dine institucionalizacije i restauracije patrijarhata u kapitalizmu. Dodatni doprinos ove knjige sastoji se i u \u010dinjenici da prati suvremene svjetske teorijske doprinose u domeni radikalne dru\u0161tvene teorije i regenerira feministi\u010dku teoriju socijalne reprodukcije, napose u tzv. dvosistemskom klju\u010du, koji polaze\u0107i od me\u0111usobnog odnosa produktivnog i reproduktivnog rada skicira logiku kapitalisti\u010dkog na\u010dina proizvodnje i rodne podjele rada koja otuda slijedi.<\/p>\n<p>dr. sc. <strong>Ankica \u010cakardi\u0107\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Filozofski fakultet<\/p>\n<p>Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dru\u0161tveni interes za objavom djela je golem ne samo zbog toga \u0161to knjiga nudi originalno, teorijski i arhivski utemeljeno \u201erodno \u010ditanje\u201c kapitalizma (pa stoga posredno propituje ne samo \u0161to je rod i gdje se rodni odnosi sve manifestiraju nego i \u0161to je uop\u0107e kapitalizam), nego i zbog toga \u0161to tu slo\u017eenu problematiku smje\u0161ta u doma\u0107i, postjugoslavenski kontekst. Takva kontekstualizacija problematike, a s obzirom na socijalisti\u010dku pro\u0161lost u regiji, nudi niz doista zanimljivih intervencija u uobi\u010dajena sli\u010dna istra\u017eivanja odnosa rodnog i ekonomskog u kapitalizmu. Posebni je znanstveni doprinos knjige u tome \u0161to eksplicite upozorava na to da je, s obzirom na to da je za implementaciju kapitalizma nu\u017ena patrijarhalna subordinacija i rodno uvjetovana raspodjela mo\u0107i na tr\u017ei\u0161tu rada, tranzicija u kapitalisti\u010dki sustav razli\u010dito utjecala na \u017eene, odnosno mu\u0161karce. Stoga ona posredno propituje vjerodostojnost osovinske ideje kapitalizma kao naprednog, razvijenog, na individualnim i ravnopravno raspodijeljenim pravima utemeljenog sustava, i kao takvog \u2013 najprimjerenijeg zapadnja\u010dkim dru\u0161tvima u 21. stolje\u0107u.<\/p>\n<p>dr. sc. <strong>Danijela Lugari\u0107 Vukas\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Filozofski fakultet<\/p>\n<p>Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Autor: Lilijana Burcar<\/p>\n<p>Nakladnik: Institut za etnologiju i folkloristiku i Centar za \u017eenske studije<\/p>\n<p>Godina izdanja: 2020<\/p>\n<p>Cijena: 150,00 kn<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ief.hr\/novosti\/restauracija-kapitalizma-repatrijarhalizacija-drustva\/\">http:\/\/www.ief.hr\/novosti\/restauracija-kapitalizma-repatrijarhalizacija-drustva\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div id=\"publikacija-naslov-container\">\n<div class=\"field-publikacija-naslov\"><strong>Restavracija kapitalizma<\/strong><\/div>\n<div class=\"field-publikacija-podnaslov\"><strong>Repatriarhalizacija dru\u017ebe<\/strong><\/div>\n<\/div>\n<div id=\"publikacija-body-container\">\n<div class=\"field-publikacija-avtorji\">\n<div class=\"field-item\">Lilijana Burcar<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"field-publikacija-datum\"><span class=\"date-display-single\">2015<\/span><\/div>\n<\/div>\n<p><a href=\"http:\/\/www.zalozba-sophia.si\/katalog\/2015\/restavracija-kapitalizma\">http:\/\/www.zalozba-sophia.si\/katalog\/2015\/restavracija-kapitalizma<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21174,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-21173","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/Burcar-naslovnica.jpg?fit=1437%2C2048&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":21173,"position":0},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":21173,"position":1},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53924","url_meta":{"origin":21173,"position":2},"title":"Odr\u017ean deseti History Fest","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Sarajevu je od 2. do 6. juna 2026. godine odr\u017ean deseti po redu History Fest, koji je zami\u0161ljen kao vi\u0161ednevni susret histori\u010dara iz Bosne i Hercegovine, ostalih postjugoslavenskih i zemalja Jugoisto\u010dne Evrope, kao i mnogih evropskih zemalja, Kanade i SAD. Tokom ovog malog jubilarnog izdanja Festivala je kroz panel\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":21173,"position":3},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54137,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54137","url_meta":{"origin":21173,"position":4},"title":"Poziv za prijavu radova za znanstveno-knji\u017eevni skup Dana Marije Juri\u0107 Zagorke: Rod, rat i mir","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za \u017eenske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveu\u010dili\u0161ta Sjever objavljuje Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem: ROD, RAT I MIR koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, 27. i 28.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":21173,"position":5},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d &#8211; poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21173","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21173"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21173\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21179,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21173\/revisions\/21179"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21174"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21173"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21173"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21173"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}