{"id":21161,"date":"2020-05-22T13:31:39","date_gmt":"2020-05-22T13:31:39","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21161"},"modified":"2020-05-22T13:31:39","modified_gmt":"2020-05-22T13:31:39","slug":"danijela-lugaric-vukas-izleti-u-drugo-rasprave-o-ruskoj-knjizevnosti-filmu-i-popularnoj-kulturi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21161","title":{"rendered":"Danijela Lugari\u0107 Vukas, \u201cIzleti u Drugo (rasprave o ruskoj knji\u017eevnosti, filmu i popularnoj kulturi)\u201d"},"content":{"rendered":"

\u201cPosebna su vrijednost analize koje kontekstualno uokviruju kulturne tekstove u zbivanjima koja se opiru jezi\u010dnoj simbolizaciji (Drugi svjetski rat, Gulag), osvjetljuju\u0107i u njima lokalne (mitske, klasne i rodne) specifi\u010dnosti, ali i neke op\u0107e (globalne) tendencije. Kao \u0161to se isti\u010de i u nacrtu Uvoda, knjiga pokazuje da se ruska i sovjetska kulturna povijest, promatrana iz zacrtanih vizura, nipo\u0161to ne mo\u017ee promatrati kroz linearnu, uzro\u010dno-posljedi\u010dnu logiku razvoja. Logika ruskog i sovjetskog prije je logika amalgama: niz prekida, procjepa, nedosljednosti i \u201cslu\u010dajnosti\u201d, \u0161to aktualizira poznato obja\u0161njenje logike povijesnoga razvoja ruskog formalista Jurija Tynjanova u formi \u201ckonji\u0107eva skoka\u201d.\u201d<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

—<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

IZLETI U DRUGO: (rasprave o ruskoj knji\u017eevnosti, filmu i popularnoj kulturi)<\/strong><\/p>\n

Autorica:<\/strong> Danijela Lugari\u0107 Vukas<\/p>\n

ISBN<\/strong>: 978-953-175-694-5<\/p>\n

Izdava\u010d<\/strong>: Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada, Filozofski fakultet<\/p>\n

Godina izdavanja<\/strong>: 2019<\/p>\n

Op\u0107e informacije<\/strong>: Meki uvez, 233 str.<\/p>\n

 <\/p>\n

IZLETI U DRUGO <\/strong>Danijele Lugari\u0107 Vukas (234 str) bavi se razli\u010ditim tekstovima ruske i sovjetske kulture (pod pojmom \u00abtekst\u00bb autorica podrazumijeva i visokoumjetni\u010dke, ali i popularno-kulturne pojave), od kojih dio promatra samostalno, a dio u poredbenoj perspektivi (poglavlja o \u00abprozi u trapericama\u00bb i Gulagu). Tekstovima o kulturi pristupa se kroz intrigantne i u suvremenoj doma\u0107oj humanistici podzastupljene kategorije mita, klase i roda, koji se ne promatraju kao odvojene kategorije znanja i svijesti, nego u me\u0111uovisnosti. Gotovo sve analize, kako se navodi i u nacrtu Uvoda, pokazuju da su klasne artikulacije zna\u010denja ovisne o rodnim, a neke i da mitsko kapilarno premre\u017euje klasno i rodno polje ruske i (post)sovjetske kulture. Tuma\u010denja kulture u knjizi Izleti u Drugo: mit, klasa i rod (rasprave o ruskoj knji\u017eevnosti, filmu i popularnoj kulturi)<\/em> svje\u017e je, nov i aktualan (uskla\u0111en sa strujanjima u suvremenoj humanistici i dru\u0161tvenim znanostima) uvid u rusku i sovjetsku kulturnu proizvodnju.<\/p>\n

Posebna su vrijednost analize koje kontekstualno uokviruju kulturne tekstove u zbivanjima koja se opiru jezi\u010dnoj simbolizaciji (Drugi svjetski rat, Gulag), osvjetljuju\u0107i u njima lokalne (mitske, klasne i rodne) specifi\u010dnosti, ali i neke op\u0107e (globalne) tendencije. Kao \u0161to se isti\u010de i u nacrtu Uvoda, knjiga pokazuje da se ruska i sovjetska kulturna povijest, promatrana iz zacrtanih vizura, nipo\u0161to ne mo\u017ee promatrati kroz linearnu, uzro\u010dno-posljedi\u010dnu logiku razvoja. Logika ruskog i sovjetskog prije je logika amalgama: niz prekida, procjepa, nedosljednosti i \u201cslu\u010dajnosti\u201d, \u0161to aktualizira poznato obja\u0161njenje logike povijesnoga razvoja ruskog formalista Jurija Tynjanova u formi \u201ckonji\u0107eva skoka\u201d.<\/p>\n

Unato\u010d tomu \u0161to nakana knjige nije bila prikazati sve tendencije u ruskoj i sovjetskoj knji\u017eevnosti, filmu i popularnoj kulturi, nego upravo one njihove kriti\u010dne momente u kojima su pukotine, prijelomi, liminalnost, prijelaznost i \u201cslu\u010dajnosti\u201d najvidljiviji, analize su ipak uspjele pokazati \u2013 odabirom dobrih primjera \u2013 gotovo sva klju\u010dna strujanja u umjetnosti i popularnoj kulturi ruske i sovjetske novije kulture.<\/p>\n

Knjiga \u0107e biti zanimljiva svima koji se bave sovjetskom \/ ruskom kulturom, (post)socijalizmom; rodnim studijima; mitopoetikom; materijalnim uvjetima knji\u017eevnih i kulturnih praksi. Osim filolozima, knjiga mo\u017ee biti zanimljiva i zainteresiranima za interdisciplinarni pristup kulturi, povjesni\u010darima, filozofima, politolozima, sociolozima, kulturnim antropolozima i etnolozima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.hsn.hr\/product\/451\/izleti-u-drugo-rasprave-o-ruskoj-knjizevnosti-filmu-i-popularnoj-kulturi<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

FF Open Press – izdanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu u otvorenom pristupu<\/strong><\/p>\n

Izleti u Drugo: mit, klasa i rod (rasprave o ruskoj knji\u017eevnosti, filmu i popularnoj kulturi)<\/p>\n

https:\/\/openbooks.ffzg.unizg.hr\/index.php\/FFpress\/catalog\/book\/48<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21162,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-21161","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/Izleti-u-Drugo.jpg?fit=616%2C700&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":21161,"position":0},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":21161,"position":1},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54093,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54093","url_meta":{"origin":21161,"position":2},"title":"Srednja.hr: Razgovor sa Snje\u017eanom Koren o nastavi povijesti i povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Iz brojnih,\u00a0uglavnom politi\u010dki motiviranih razloga, povijest je predmet koji je oduvijek izazovno podu\u010davati. Potvr\u0111uje to i Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (...) U tom kontekstu prisje\u0107a se posljednjeg slu\u010daja povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti za 4. razred gimnazije potkraj 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Kao formalni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53479,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53479","url_meta":{"origin":21161,"position":3},"title":"Odr\u017eana tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 19. 5. 2026. u 19 sati, u organizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici odr\u017eana je prva tribina ciklusa \u201cOd knji\u017eevnosti do teorije\u201d, posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu. Razgovor, potaknut nedavno objavljenim prijevodima knjiga Svjetska knji\u017eevna republika Pascale Casanova i Sociologija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53386","url_meta":{"origin":21161,"position":4},"title":"Tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva tribina u ciklusu Od\u00a0knji\u017eevnosti do teorije bit \u0107e posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu, potaknuta nedavno objavljenim prijevodima dviju utjecajnih studija iz ovog interdisciplinarnog podru\u010dja: Svjetske knji\u017eevne republike Pascale Casanova (1999; prev. Vanda Mik\u0161i\u0107, MeandarMedia, 2024) i Sociologije knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro (2014; prev.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52961,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52961","url_meta":{"origin":21161,"position":5},"title":"Predstavljanje prvoga sveska knjige \u201cIzvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju\u201d na Kliofestu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Izvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju. Svezak I odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 18 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a (Preradovi\u0107eva 5, Zagreb). Knjigu \u0107e pored autora, dr. sc. Ivana Basi\u0107a (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu) predstaviti recenzent\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21161","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21161"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21161\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21163,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21161\/revisions\/21163"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21162"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21161"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21161"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21161"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}