{"id":21118,"date":"2020-05-20T14:38:50","date_gmt":"2020-05-20T14:38:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21118"},"modified":"2020-07-11T22:29:28","modified_gmt":"2020-07-11T22:29:28","slug":"knjiga-ceski-hrvati-hrvatski-tragovi-u-ceskoj-dostupna-online","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21118","title":{"rendered":"Knjiga ‘\u010ce\u0161ki Hrvati \u2013 hrvatski tragovi u \u010ce\u0161koj’ dostupna online"},"content":{"rendered":"

Od 19. svibnja na internetskoj stranici Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva javnosti je bez naknade dostupno elektroni\u010dko izdanje knjige ‘\u010ce\u0161ki Hrvati \u2013 hrvatski tragovi u \u010ce\u0161koj’, autora Marijana Lipovca i Franje Vondra\u010deka.<\/p>\n

 <\/p>\n

U knjizi se po prvi put cjelovito obra\u0111uje oko stotinu osoba iz Hrvatske koje su \u017eivjele i djelovale u \u010ce\u0161koj, odnosno \u017eive i djeluju i danas, a prikazani su i ostali tragovi hrvatske nazo\u010dnosti i identiteta diljem \u010ce\u0161ke, poput toponima s hrvatskim imenom, spomen-obilje\u017eja hrvatskim velikanima, gra\u0111evina vezanih uz Hrvate ili ulica i trgova s hrvatskim nazivima. Obra\u0111ena je i tema Bijelih Hrvata, kao i moravskih Hrvata. Knjigu su krajem 2018. u tiskanom izdanju objavili \u010ce\u0161ka beseda Zagreba\u010dke \u017eupanije i Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo, no tiskanog izdanja vi\u0161e nema na raspolaganju pa je knjiga, zbog velikog interesa za teme koje obra\u0111uje, ponovno objavljena na internetu u grafi\u010dki pobolj\u0161anoj verziji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Najve\u0107i dio knjige odnosi se na Prag gdje su od istaknutih Hrvata du\u017ee vrijeme \u017eivjeli i djelovali Faust Vran\u010di\u0107, Josip Filipovi\u0107, Vlaho Bukovac, Bo\u017eo Lovri\u0107, Fridrih Rukavina i Zvonimir Rogoz, a Amelija Jurkovi\u0107 bila je izme\u0111u dva svjetska rata prva dama Praga. Josip Juraj Strossmayer bio je izabran po\u010dasnim gra\u0111aninom te je u Pragu dobio i svoj trg sa spomen-plo\u010dom. Svoje ulice imaju i Nikola Tesla i Stjepan Radi\u0107, a postoje i Hrvatska, Zagreba\u010dka i Dubrova\u010dka ulica. Uz Vlaha Bukovca koji je u Pragu djelovao kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, svoja spomen-obilje\u017eja u Pragu imaju i pra\u0161ki studenti Nikola Tesla, Vladimir Prelog, Stjepan Radi\u0107, Andrija Mohorovi\u010di\u0107 i August \u0160enoa. U knjizi su op\u0161irno prikazani i drugi istaknuti Hrvati koji su studirali u Pragu (Vatroslav Lisinski, Matija Mesi\u0107, Tadija Smi\u010diklas, Vjenceslav Novak, Mirko Ra\u010dki, Ivan Ribar, Bo\u017eidar Ad\u017eija, Josip Andri\u0107, Milovan Gavazzi, Ante \u0160ercer, Antun Dobroni\u0107, Josip Slavenski, Krsto Odak, Frano Kr\u0161ini\u0107, Milivoj Uzelac, Marijan Trep\u0161e, Vilko Gecan, Ljudevit Jonke, Zvonimir Bajsi\u0107, Predrag Jirsak\u2026). Sna\u017ean hrvatski pe\u010dat u Pragu imaju samostan Emaus, sagra\u0111en u 14. stolje\u0107u za hrvatske glagolja\u0161e, i Ku\u0107a koja ple\u0161e kojoj je suautor najzna\u010dajniji \u017eivu\u0107i \u010de\u0161ki Hrvat arhitekt Vlado Miluni\u0107. Hrvatske tragove nalazimo i u katedrali svetog Vida, samostanu Loreta i u pivnici U Fleku gdje je donesena odluka o osnutku Nogometnog kluba Hajduk.<\/p>\n

 <\/p>\n

U knjizi su obra\u0111eni i oni hrvatski velikani koji su u Pragu bili samo gosti, ali o \u010dijim posjetima postoje vrijedni zapisi, poput Marije Ru\u017ei\u010dke Strozzi, Ivana Me\u0161trovi\u0107a, Ive Vojnovi\u0107a, Miroslava Krle\u017ee, Augusta Cesarca i Franje Tu\u0111mana. Donose se i opisi Praga i \u010ce\u0161ke u djelima hrvatskih knji\u017eevnika. U knjizi se govori i o \u010de\u0161kim Hrvatima danas, pa je predstavljeno desetak Hrvata koji su se afirmirali u Pragu, i nekoliko predstavnika moravskih Hrvata. Zna\u010dajan dio knjige posve\u0107en je i hrvatskim tragovima u ju\u017enoj \u010ce\u0161koj (spomen-plo\u010da Nikoli \u0160ubi\u0107u Zrinskom u Jind\u0159ichovom Hradecu gdje se vjen\u010dao Evom iz Ro\u017emberka), te u Brnu, Olomoucu i jo\u0161 nekim dijelovima Moravske, poput Napajedle gdje spomen-plo\u010du na mjestu vjen\u010danja sa Sofijom von Stockau ima Josip Jela\u010di\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Marijan Lipovac (1976.), povjesni\u010dar i bohemist, predsjednik je Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva, a Franjo Vondra\u010dek (1957.), politolog, predstavnik je \u010de\u0161ke nacionalne manjine u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji te osniva\u010d i prvi predsjednik \u010ce\u0161ke besede Zagreba\u010dke \u017eupanije. Zajedno su 2009. napisali knjigu \u010cesi Zagrebu \u2013 Zagreb \u010cesima. Lipovac je tako\u0111er autor ili suautor knjiga Biskup Duh, Biskup Josip Sala\u010d, \u010ce\u0161ki narodni dom u Zagrebu, Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo: Prvih 25 godina 2017. V\u00e1clav Havel. Politi\u010dka biografija te Ivan Me\u0161trovi\u0107 i \u010cesi, dok je Vondra\u010dek napisao knjige \u010ce\u0161ke povjesnice \u2013 dodiri s Hrvatima, Vodi\u010d grada Praga, Hrvati ju\u017ene Moravske, \u010cesi i Moravljani u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji, \u010ce\u0161ka kuharica, \u010ce\u0161ki sveci i \u010cesi kajkavci.<\/p>\n

 <\/p>\n

Elektroni\u010dko izdanje knjige ‘\u010ce\u0161ki Hrvati \u2013 hrvatski tragovi u \u010ce\u0161koj’ dostupno je na linku<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.hcdzg.hr\/PDF\/Ceski_Hrvati_hrvatski_tragovi_u_Ceskoj.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.hcdzg.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.culturenet.hr\/default.aspx?id=97665<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21119,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[19,3],"tags":[],"class_list":["post-21118","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-e-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/Ceski-Hrvati.jpg?fit=205%2C246&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":21118,"position":0},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":21118,"position":1},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":21118,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":21118,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":21118,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53978,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53978","url_meta":{"origin":21118,"position":5},"title":"Predstavljenje knjige \u201ePrvi hrvatski tiskar \u2013 Broz \u017eakan\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 10. lipnja 2026., u Knji\u017enici Augusta Cesarca u Zagrebu, s po\u010detkom u 18 sati, bit \u0107e predstavljena nova knjiga dr. sc. Ivana Mancea \u201ePrvi hrvatski tiskar \u2013 Broz \u017eakan\u201c. Kosinj, kao mjesto prve tiskare na hrvatskom tlu, s ponosom isti\u010de tiskanje Prvotiska, Misala po zakonu rimskoga dvora od\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21118","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21118"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21118\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21120,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21118\/revisions\/21120"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21119"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21118"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21118"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21118"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}