{"id":21115,"date":"2020-05-20T14:22:49","date_gmt":"2020-05-20T14:22:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21115"},"modified":"2020-05-20T14:22:49","modified_gmt":"2020-05-20T14:22:49","slug":"njega-spomenika-u-njemackom-carstvu-spisi-i-rasprave-o-spomenicima-i-starim-gradovima-od-1900-do-1909-odabrao-i-priredio-marko-spikic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21115","title":{"rendered":"\u201cNjega spomenika u Njema\u010dkom Carstvu. Spisi i rasprave o spomenicima i starim gradovima od 1900. do 1909.\u201c (odabrao i priredio Marko \u0160piki\u0107)"},"content":{"rendered":"

Ova antologija donosi klju\u010dne tekstove iz teorije konzervatorskoga djelovanja u Njema\u010dkoj s po\u010detka 20. stolje\u0107a. Odabrani su tekstovi najglasovitijih pisaca o konzervatorskim problemima u njema\u010dkom govornom podru\u010dju u to doba. Njihova glasovitost je prije 1914. godine pre\u0161la granice Njema\u010dkoga Carstva jer se zasnivala na inovativnosti, \u0161irini razmatranja i rje\u0161enjima koje su ponudili. Iako nije rije\u010d o spisima koji na eksplicitan na\u010din problematiziraju politi\u010dku zbilju te dr\u017eave, odabrane rasprave o arhitekturi, sudbini starih gradova i njezi spomenika podrazumijevale su uklju\u010divanje sve ve\u0107ega broja gra\u0111anstva pa se ne mogu razmatrati isklju\u010divo unutar prou\u010davanja estetike starih ambijenata i povijesti umjetnosti. Rije\u010d je o arhitektima, povjesni\u010darima umjetnosti, stilskim restauratorima i konzervatorima, urbanistima, teoreti\u010darima gradogradnje i upraviteljima gradova poput Paula Tornowa, Corneliusa Gurlitta, Georga Dehia, Hermanna Muthesiusa, Josefa St\u00fcbbena, Georga Hagera, Paula Clemena, Konrada Langea i Charlesa Bulsa. Rasprave koje su objavili i stajali\u0161ta koja su ponudili na zajedni\u010dkim stru\u010dnim okupljanjima, takozvanim Danima njege spomenika, promijenili su temeljne postavke njema\u010dkog, a postupno i europskog konzerviranja kulturne ba\u0161tine. Jedan od tekstova, Gurlittovo \u201eOsnivanje gradova\u201c, zasniva se na predavanju koje je taj glasoviti u\u010denjak odr\u017eao u Zagrebu. \u010citatelj imaju prigodu upoznati se s jednim od izvori\u0161ta modernog konzervatorskog pokreta, kojem je tok dolazio iz srednjoeuropskog konteksta, to\u010dnije njema\u010dkog govornog podru\u010dja. Od polemike sa stilskim restauratorima, rasprave o novoj paradigmi njegovanja spomenika umjesto njihove restauratorske preobrazbe, o\u010duvanja ambijenata starih ulica i trgova te slika gradova sve do tuma\u010denja odnosa o\u010duvanja i novog projektiranja, ova knjiga upoznat \u0107e \u010ditatelja sa stajali\u0161tima koji su u Njema\u010dkoj nakon pada Berlinskog zida nanovo dobili na dru\u0161tvenoj va\u017enosti i stru\u010dnoj aktualnosti. Ve\u0107ina ovih tekstova bila je aktualna i relevantna za spomenuti nara\u0161taj hrvatskih stru\u010dnjaka na po\u010detku 20. stolje\u0107a (osobito oni o osloba\u0111anju crkava i o\u010duvanju splitske Dioklecijanove pala\u010de). Povjesni\u010darka umjetnosti Libu\u0161e Jirsak svojim izvrsnim prijevodima dana\u0161njim \u010ditateljima daje prigodu da se uvjere u zanimljivost, aktualnost pa i svje\u017einu bitnih stajali\u0161ta aktera iz ove knjige. Uredni\u010dke intervencije Marka \u0160piki\u0107a dodatno aktualiziraju ta stajali\u0161ta i postavljaju u \u0161iri kulturni, politi\u010dki i profesionalni kontekst. Ako su nanovo postali aktualni u suvremenoj Njema\u010dkoj, tekstovi \u0107e, uz napomene i uredni\u010dke komentare, to postati i za studente povijesti umjetnosti, arhitekture, konzerviranja i restauriranja ali i afirmirane stru\u010dnjake u za\u0161titi kulturne ba\u0161tine, projektante, urbaniste u na\u0161oj zemlji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izdava\u010d: UPI-2M plus, Zagreb<\/p>\n

Godina izdanja: 2019<\/p>\n

Broj stranica: 284<\/p>\n

Prijevod s njema\u010dkoga: Libu\u0161e Jirsak<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.hocuknjigu.hr\/proizvodi\/knjige\/publicistika\/umjetnost\/njega-spomenika-u-njemackom-carstvu<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21116,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-21115","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/Njega-spomenika.jpg?fit=240%2C380&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55214,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55214","url_meta":{"origin":21115,"position":0},"title":"Komentari slu\u010daja ka\u017enjavanja etnomuzikologinje i pjeva\u010dice Svetlane Spaji\u0107 zbog videa izvo\u0111enja tradicijske pjesme “Oj Krajino, moja mila mati”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Slu\u010daj ka\u017enjavanja etnomuzikologinje i pjeva\u010dice Svetlane Spaji\u0107 u Zadru zbog videa izvo\u0111enja tradicijske pjesme \"Oj Krajino, moja mila mati\" prethodno objavljenog na dru\u0161tvenim mre\u017eama izazvao je brojne kriti\u010dke i polemi\u010dke komentare, me\u0111u njima i povjesni\u010dara i drugih autora. Iz medija: https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/pjevacicu-kaznili-zbog-rijeci-krajina-povjesnicar-ta-rijec-je-na-bascanskoj-ploci\/2825843.aspx https:\/\/ideje.hr\/presuda-svetlani-spajic-kako-smo-prognali-vlastitu-rijec-krajina https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/dvostruke-konotacije-postoje-samo-kad-je-u-pitanju-ustasovanje-kod-krajine-i-sajkace-ih-nema-15741356 https:\/\/misao.hr\/zabranimo-pjesmu-i-sve-smo-probleme-u-drustvu-rijesili-slucaj-svetlane-spajic\/ https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/hocemo-li-uskoro-opet-imati-i-verbalni-delikt-1993647 https:\/\/ravnododna.com\/sudenje-svetlani-spajic-sram-nas-bilo https:\/\/www.portalnovosti.com\/krajina-para-sudske-usi https:\/\/www.portalnovosti.com\/oj-krajino-jebem-li-ti-mati https:\/\/www.popodnevnik.hr\/blog\/vlahovic-ideja-velike-srbije-stara-je-barem-200-godina-to-je-kontekst-pjesme-oj-krajino\/581 https:\/\/p-portal.net\/svetlana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55850,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55850","url_meta":{"origin":21115,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu” u Zapre\u0161i\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"15.10. \u2013 13.11.2026. \/ Izlo\u017eba Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu \/ Galerija Razvid Slu\u017ebeno otvorenje: 15.10.2026. u 19:00 sati Autor izlo\u017ebe: povjesni\u010dar Boris Kuki\u0107 Organizatori: Muzej Brdovec i Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zapre\u0161i\u0107 Kustosica izlo\u017ebe: Silvija Limani Dizajn\u00a0izlo\u017ebe:\u00a0Paula Bu\u010dar \u010cast nam je pozvati\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54683,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54683","url_meta":{"origin":21115,"position":2},"title":"Dani Kule 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dani Kule 2026. odr\u017eat \u0107e se 24.7.-26.7.2026. u Kuli Jankovi\u0107a u Islamu Gr\u010dkom. Program zapo\u010dinje u petak \u0161ahovskim turnirom za mlade Kralj, dama, Kula! posve\u0107enim fizi\u010daru dr. sc. Uro\u0161u Desnici. Turnir i ove godine ima nagradni fond za najuspje\u0161nije \u0161ahiste, a natjecati se mogu svi mla\u0111i od 20 godina koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55853,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55853","url_meta":{"origin":21115,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “MIROGOJ: 150 godina sje\u0107anja”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Zagreba, 19. \u2013\u00a029. listopada 2026.Mirogoj, 31. listopada \u2013\u00a06. studenoga 2026.Park Zrinjevac, 8. \u2013 22. studenoga 2026. Autorica: Ana Vrani\u0107 Rob, povjesni\u010darka umjetnosti, voditeljice Odjela za dokumentaciju i prezentaciju kulturne ba\u0161tine Gradskog ureda za kulturnu ba\u0161tinu i prirodu U povodu 150. obljetnice otvorenja zagreba\u010dkoga gradskog groblja Mirogoj, Grad Zagreb,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":26186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26186","url_meta":{"origin":21115,"position":4},"title":"Kliofest 2021: Konferencija \u201cPROTIV historijskog revizionizma, ZA reviziju povijesnih spoznaja\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. svibnja 2021.","format":false,"excerpt":"PROTIV historijskog revizionizma, ZA reviziju povijesnih spoznaja naslov je konferencije planirane ove godine u okviru festivala Kliofest (odr\u017eat \u0107e se 12. svibnja izme\u0111u 11 i 14 sati), u sklopu projekta Histoire pour la libert\u00e9, koji financira Europska komisija iz programa \u201eEuropa za gra\u0111ane\u201c. Njezina je temeljna ideja upravo poticanje rasprave\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55668,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55668","url_meta":{"origin":21115,"position":5},"title":"Zagreb jo\u0161 \u010deka ulice Lelje Dobroni\u0107 i Emilija Laszowskog! \u2013 Inicijativa za imenovanje javnih povr\u0161ina u njihovu \u010dast","author":"Filip \u0160imunjak","date":"7. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Pitanje kome u \u010dast i zbog kojih zasluga imenujemo ulice, trgove i druge javne povr\u0161ine usko je povezano s na\u0161im odnosom prema pro\u0161losti i vrijednostima koje kao zajednica \u017eelimo istaknuti. Odabirom imena grad odaje priznanje pojedincima i \u010duva uspomenu na njihov doprinos, pa ne \u010dudi \u0161to odluke o imenovanju, a\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21115","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21115"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21115\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21117,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21115\/revisions\/21117"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21116"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21115"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21115"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21115"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}