{"id":21111,"date":"2020-05-19T16:41:02","date_gmt":"2020-05-19T16:41:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21111"},"modified":"2020-05-19T16:41:02","modified_gmt":"2020-05-19T16:41:02","slug":"cesko-ruski-spor-o-povijesti-i-kolektivnom-pamcenju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21111","title":{"rendered":"\u010ce\u0161ko-ruski spor o povijesti i kolektivnom pam\u0107enju"},"content":{"rendered":"

O \u010de\u0161ko-ruskom sporu povodom uklanjanja spomenika sovjetskom mar\u0161alu Konjevu u Pragu pisala je detaljnije na portalu Ideje.hr Sofija Kordi\u0107, a na virtualnom Kliofestu govorio povjesni\u010dar Ond\u0159ej Vojt\u011bchovsk\u00fd te izvje\u0161tavali mnogi mediji.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

—<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Ka\u017eete partizani i usta\u0161e prepreka. Pogledajte bizarni spor \u010ce\u0161ke i Rusije, usred pandemije. A \u010ce\u0161ka ipak uspje\u0161na<\/strong><\/p>\n

Sofija Kordi\u0107 \/ 13. svibnja 2020. Ideje.hr<\/em><\/p>\n

Sovjetska vojska je oslobodila \u010cehoslova\u010dku. Postoji neki sporazum Rusije i \u010ce\u0161ke o za\u0161titi grobova vojnika. Uklanjanje spomenika mar\u0161alu Konjevu u Pragu izazvalo je tenzije, ali i sve sitne i krupnije politi\u010dare da iskoriste priliku i sudjeluju u prepucavanju. Raspravlja se o protjerivanju dijela osoblja ruskog veleposlanstva, pod optu\u017ebom da su \u0161pijuni, vije\u0107nici koji su izglasali uklanjanje spomenika boje se putovanja izvan zemlje jer bi Rusi mogli tra\u017eiti njihovo uhi\u0107enje, pi\u0161e se o ruskom agentu koji je naoru\u017ean otrovom stigao u \u010ce\u0161ku<\/strong><\/p>\n

Osim pandemijom korona virusa, \u010de\u0161ki se mediji svakodnevno bave situacijom nastalom nakon odluke jednog pra\u0161kog okruga da se sa Trga me\u0111unarodnih brigada ukloni bron\u010dana statua sovjetskog mar\u0161ala Ivana Stepanovi\u010da Konjeva zbog njegove negativne uloge u povijesnim doga\u0111ajima nakon Drugog svjetskog rata.\u00a0 Odlu\u010deno je da spomenik mar\u0161alu u\u0111e u trajni postav budu\u0107eg Memorijalnog muzeja 20. stolje\u0107a. \u00a0Umjesto njega na trgu \u0107e stajati spomenik osloboditeljima Praga u Drugom svjetskom ratu.<\/p>\n

Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n

http:\/\/ideje.hr\/kazete-partizani-i-ustase-prepreka-pogledajte-bizarni-spor-ceske-i-rusije-usred-pandemije-a-ceska-ipak-uspjesna\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Kliofest 2020.<\/strong><\/p>\n

Razgovaramo o povijesti \u2013 Magdalena Najbar-Agi\u010di\u0107 i Ond\u0159ej Vojt\u011bchovsk\u00fd o kontroverzama suvremene \u010de\u0161ke povijesti<\/p>\n

https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=KAWm9_uT82Q&feature=youtu.be<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija:<\/strong><\/p>\n

http:\/\/hr.n1info.com\/Svijet\/a497257\/Prag-uklonio-kip-sovjetskog-marsala-iz-2.-svjetskog-rata.html<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/cesi-uklonili-spomenik-konjevu-ali-ga-nisu-rastalili-ni-minirali-jer-na-njemu-planiraju-zaradivati-20200403<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.glasistre.hr\/svijet\/prag-uklonio-kip-kontroverznog-marsala-iz-2-svjetskog-rata-633677<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/prag-uklonio-spomenik-sovjetskom-marsalu-unatoc-prosvjedima-iz-moskve\/2171909.aspx<\/a><\/p>\n

https:\/\/euractiv.jutarnji.hr\/PiD\/zemlje-clanice\/gradonacelnik-praga-pod-policijskom-zastitom-lociran-ruski-agent-s-otrovom-ricinom-koji-je-sletio-u-glavni-grad-ceske\/10254136\/<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.dw.com\/sr\/ruske-pretnje-gradona%C4%8Delniku-praga\/a-53273695<\/a><\/p>\n

https:\/\/direktno.hr\/eu-i-svijet\/eu\/a-sad-adio-prag-uklonio-kip-sovjetskog-marsala-simbola-komunisticke-represije-moskva-ogorcena-189231\/<\/a><\/p>\n

http:\/\/www.srp.hr\/uklanjanje-spomenika-marsalu-konjevu-u-pragu\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21112,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-21111","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/spomenik.jpg?fit=940%2C529&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":21111,"position":0},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":21111,"position":1},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d – poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":21111,"position":2},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom “Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53702,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53702","url_meta":{"origin":21111,"position":3},"title":"Predavanje Mire Kova\u010da: Hrvatski izazovi u ovakvoj Europi i svijetu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Utorak, 26. svibnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Miro Kova\u010d, povjesni\u010dar, biv\u0161i ministar vanjskih i europskih poslova Uru\u0161avanje Sovjetskog saveza i drugih komunisti\u010dkih dr\u017eava u Europi potkraj 1980-ih doveo je do\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":21111,"position":4},"title":"Martyn Rady, “Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":21111,"position":5},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21111","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21111"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21111\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21113,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21111\/revisions\/21113"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21112"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21111"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21111"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21111"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}