{"id":21105,"date":"2020-05-19T15:32:48","date_gmt":"2020-05-19T15:32:48","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21105"},"modified":"2020-05-19T16:17:05","modified_gmt":"2020-05-19T16:17:05","slug":"novi-prilozi-povodom-zakona-o-slobodi-vjeroispovijesti-u-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21105","title":{"rendered":"Novi prilozi povodom zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"<p>Po\u010detkom godine prenijeli smo obavijesti o apelima intelektualaca, povjesni\u010dara i akademske zajednice povodom zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, a sada prenosimo informacije o tekstovima povjesni\u010dara Stipe Kljai\u0107a \u201cNemirni duhovi Crne Gore\u201d I. i II. dio (koji je nedavno pisao i o knjizi Dragutina Papovi\u0107a \u201cIntelektualci i vlast u Crnoj Gori 1945-1990\u201d) i Fynn-Mortena Heckerta \u201cProtests against the Law on Religious Freedom in Montenegro. A Challenge to the \u201c\u0110ukanovi\u0107-System\u201d?\u201d te komentar Klausa Buchenaua.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p><em>\u00a0<\/em><\/p>\n<p><em>Vijenac<\/em>, 23. travnja 2020.<\/p>\n<p>Ne smiruju se napetosti nakon dono\u0161enja Zakona o slobodi vjeroispovijesti<br \/>\nili uvjerenja i pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica u Crnoj Gori<\/p>\n<p>STIPE KLJAI\u0106<\/p>\n<p><strong>Nemirni duhovi Crne Gore<\/strong><\/p>\n<p>Najnovija crnogorska zbivanja posvjedo\u010dila su jo\u0161 jedanput da raspad Jugoslavije nije bio doga\u0111aj jednoga povijesnog trenutka. Nedvojbeno je u pitanju dugotrajni povijesni proces kojem se jo\u0161 ne nazire ni skori kraj ni kona\u010dni ishod<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/682\/nemirni-duhovi-crne-gore-30275\/\">http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/682\/nemirni-duhovi-crne-gore-30275\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Vijenac<\/em>, 7. svibnja 2020.<\/p>\n<p><strong>Nemirni duhovi Crne Gore, II. dio<\/strong><\/p>\n<p><strong>STIPE KLJAI\u0106<\/strong><\/p>\n<p>Potvrda crnogorske neovisnosti ili nova srpska revolucija<\/p>\n<p>Zakon o slobodi vjerskih zajednica poku\u0161aj je da se kona\u010dno zaokru\u017ei crnogorska neovisnost. U protivnom slijedi nova srpska revolucija u Crnoj Gori prema uzoru na onu iz 1918.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/683\/potvrda-crnogorske-neovisnosti-ili-nova-srpska-revolucija-30372\/\">http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/683\/potvrda-crnogorske-neovisnosti-ili-nova-srpska-revolucija-30372\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>\u010casopis za suvremenu povijest<\/em>, Vol. 52 No. 1, 2020.<\/p>\n<p><strong>Stipe Kljai\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Dragutin Papovi\u0107, Intelektualci i vlast u Crnoj Gori 1945-1990 (Podgorica: Matica crnogorska, 2015), 509 str.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/236519\">https:\/\/hrcak.srce.hr\/236519<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Contemporary Southeastern Europe <\/em>2020,\u00a07(1),\u00a011-24.<\/p>\n<p><strong>Protests against the Law on Religious Freedom in Montenegro. A Challenge to the \u201c\u0110ukanovi\u0107-System\u201d?<\/strong><\/p>\n<p>By:\u00a0Fynn-Morten Heckert<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>On 27 December 2019 the parliament of Montenegro passed a new Law on Religious Freedom. This law replaces an older law regarding the same topic from 1977. There is a broad consensus that the old law is outdated and needs to be revised. However, the new one is (among other aspects) mainly criticized for its articles 62-64, which refer to the ownership of holy assets. It declares that all religious sites and land currently possessed by religious communities and built from common funds of the citizens before 1918 on the territory of present- day Montenegro, shall pass into the ownership of the Montenegrin state, if religious communities cannot give evidence that they were the legal owners of the assets within one year from the promulgation of the Law. This legal norm is highly contested by the oppositional pro-Serbian Democratic Front (DF), the Serbian Orthodox Church (SOC), and its supporters, who claim that this law would take away holy places from the SOC and would be discriminatory against the Serbs in Montenegro, which manifests in regular demonstrations, blockades, and even threats of bloodshed in Montenegro if the law is implemented. There was also an incident inside the parliament where MPs of the DF rushed to the parliament speaker and stated that they would be ready to die for their church. After this, police intervened and arrested 18 MPs of the DF. Additionally, the opposition leader Andrija Mandi\u0107 stated that the government would have to \u201ccount on the worst,\u201d if the parliament would adopt that law and that he would \u201cinvite all [his] war friends from 1991 to 1999.\u201d Although after some violent conflicts with injuries on both sides, peaceful walks and protests were announced and organized by the SOC, the situation is tense and reaches international importance as well.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.contemporarysee.org\/en\/heckert\">http:\/\/www.contemporarysee.org\/en\/heckert<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Crna Gora i politi\u010dki koncept autokefalnosti<\/strong><\/p>\n<p>Zakonskim odredbama o crkvenoj imovini u Crnoj Gori vladaju\u0107e strukture poku\u0161avaju oja\u010dati Crnogorsku pravoslavnu crkvu i time identitet crnogorske nacije. Ali uz cijenu produbljivanja podjele dru\u0161tva.<\/p>\n<p>DW, 24.02.2020.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U sporu o novom zakonu o crkvenim zajednicama u Crnoj Gori u osnovi se stalno mije\u0161aju i isprepli\u0107u dvije razine: s jedne strane pitanje autokefalnosti\u00a0Crnogorske pravoslavne crkve, \u0161to je u osnovi tema koja se prije svega ti\u010de crkvenog prava, a s druge strane politi\u010dka dimenzija koja je prije svega povezana s pitanjem identiteta crnogorske dr\u017eave i nacije.<\/p>\n<p>Kratko nakon \u0161to se 1991. jugoslavenska federacija raspala uzdu\u017e tada\u0161njih republi\u010dkih granica, novo rukovodstvo u Crnoj Gori je &#8220;poku\u0161alo svoj legitimitet, te suverenost i stabilnost dr\u017eave oja\u010dati izme\u0111u ostaloga i time da se formira autokefalna crnogorska crkva, na koju bi se onda dr\u017eava mogla oslanjati&#8221;, ka\u017ee <strong>Klaus Buchenau<\/strong>, povjesni\u010dar sa Sveu\u010dili\u0161ta u Regensburgu i autor vi\u0161e publikacija o religijskim zajednicama na podru\u010dju nekada\u0161nje Jugoslavije. Utoliko se tu radi o &#8220;politi\u010dki motiviranom poku\u0161aju uspostavljanja autokefalnosti.&#8221;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.dw.com\/bs\/crna-gora-i-politi%C4%8Dki-koncept-autokefalnosti\/a-52487257\">https:\/\/www.dw.com\/bs\/crna-gora-i-politi%C4%8Dki-koncept-autokefalnosti\/a-52487257<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"YXSWuuBbFn\"><p><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18438\">Apeli intelektualaca, povjesni\u010dara i akademske zajednice povodom zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Apeli intelektualaca, povjesni\u010dara i akademske zajednice povodom zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18438&#038;embed=true#?secret=YXSWuuBbFn\" data-secret=\"YXSWuuBbFn\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":18439,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-21105","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/Crna-Gora.jpg?fit=780%2C462&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53567","url_meta":{"origin":21105,"position":0},"title":"Prikazivanje filma Ivana Salati\u0107a &#8220;Otapanje vladara&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 21. 05. 2026, u 19h, u Mikro-kinu MaMa u Zagrebu bit \u0107e prikazan igrani film redatelja Ivana Salati\u0107a Otapanje vladara. Film je nadahnut zavr\u0161nom dionicom \u017eivota Petra II Petrovi\u0107a Njego\u0161a, vladike, dr\u017eavnika i najve\u0107eg pjesnika Crne Gore, koji uz pomo\u0107 vjernog sluge u Italiji tra\u017ei lijek protiv smrtonosne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":21105,"position":1},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, &#8220;Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":21105,"position":2},"title":"Dokumentarni serijal &#8220;Titova Jugoslavija&#8221; Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":21105,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":21105,"position":4},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":21105,"position":5},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21105","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21105"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21105\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21110,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21105\/revisions\/21110"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18439"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21105"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21105"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21105"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}