{"id":21094,"date":"2020-05-19T13:26:45","date_gmt":"2020-05-19T13:26:45","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21094"},"modified":"2020-05-19T13:28:10","modified_gmt":"2020-05-19T13:28:10","slug":"darko-perisa-historiografija-kroz-teleskop-opservatorijskog-arheologa-i-mikroskop-numizmatickog-kapitalca-tomislava-bilica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21094","title":{"rendered":"Darko Peri\u0161a – Historiografija kroz teleskop opservatorijskog arheologa i mikroskop numizmati\u010dkog kapitalca Tomislava Bili\u0107a"},"content":{"rendered":"

Historiografija kroz teleskop opservatorijskog arheologa i mikroskop numizmati\u010dkog kapitalca Tomislava Bili\u0107a<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Ta\u0161tina, narcisoidnost i egomanija neupitno su bolesti, kojima su podlo\u017eeni svi ljudi, a one se mogu suzbijati i lije\u010diti isklju\u010divo dijalogom s neistomi\u0161ljenicima, trpljenjem ili uva\u017eavanjem tu\u0111e kritike i ponajvi\u0161e razvijanjem samokritike. U tom je pogledu jedan Tomislav Bili\u0107 poseban slu\u010daj. Objavljuju\u0107i svoju numizmati\u010dku, samo opsegom knjigu, a zapravo informati\u010dki katalog o ostavi novca iz Bukove kod Virovitice s malim tekstom niske znanstvene razine,[1]<\/a> on je o\u010dito o\u010dekivao hvalospjeve u stru\u010dnoj i znanstvenoj javnosti, dok je na moju znanstvenu recenziju te knjige[2]<\/a> reagirao s tekstom u kojem se nevje\u0161to bavio isklju\u010divo sa mnom,[3]<\/a> a ne s onim \u0161to sam iznio kao o\u010digledne pogre\u0161ke i nedostatke u njegovoj knjizi. Kada sam mu odgovorio i to na svaki njegov zlobni komentar, ukazuju\u0107i na njegovu logiku i metodologiju,[4]<\/a> nije mu vi\u0161e preostalo ni\u0161ta drugo nego da me u internetskoj javnosti na portalu Historiografija.hr<\/em> diskreditira ne kao svoga neistomi\u0161ljenika nego kao (ne)humano bi\u0107e i to na na\u010din da stvaraju\u0107i i izmi\u0161ljaju\u0107i svoju pri\u010du o meni u njoj navodi moje (ne)cjelovite re\u010denice izva\u0111ene iz konteksta.[5]<\/a><\/p>\n

Bili\u0107 se najprije kao nekakva uvrije\u0111ena mlada \u017eali da mu uredni\u0161tvo \u010dasopisa Starohrvatska prosvjeta<\/em>, u kojem je do\u0161lo do rasprave oko njegove knjige, nije htjelo objaviti njegovu drugu reakciju, ali ne precizira je li u pitanju tekst u kojem se bavi mojom recenzijom, dakle temom njegove knjige, ili je u pitanju pamflet kojim se opet bavi sa mnom. Ako je bilo u pitanju ono prvo, prava je \u0161teta \u0161to mu je uredni\u0161tvo uskratilo objavu da vidimo argumente u prilog njegovoj knjizi i protiv moje recenzije. Ako je, ipak, u pitanju tekst objavljen na internetu, onda je o\u010dito da uredni\u0161tvo nije \u017eeljelo praviti trakavicu s raspravom koja je izmakla kontroli, usput paze\u0107i na ugled i tro\u0161ak tiskanog \u010dasopisa i izbjegavaju\u0107i mogu\u0107nost da podignem krivi\u010dnu prijavu za klevetu. Sigurno je to da objavljeni Bili\u0107ev pamflet nema nikakve veze sa sadr\u017eajem tog \u010dasopisa, a jo\u0161 manje s temom oko koje je krenula rasprava. Ovo sada ima veze samo s Bili\u0107em i intelektualnim i mentalnim krugom u kojem se on kre\u0107e, zatim s internetskim portalom Historiografija.hr<\/em> koji je objavio njegov tekst, i na kraju s lakovjernim Bili\u0107evim \u010ditateljima.<\/p>\n

Bili\u0107 u startu zaklju\u010duje: \u201fDarko Peri\u0161a je povijesni revizionist<\/strong> i negator holokausta<\/strong>, \u0161to su historiografske manifestacije njegovog ekstremnog nacionalizma<\/strong> i neskrivenog vjerskog \u0161ovinizma<\/strong>. Do ovih kvalifikacija do\u0161ao sam isklju\u010divo kroz \u010ditanje njegovih objavljenih radova. Kako ne bi sve ostalo na mojoj interpretaciji, u nastavku teksta citirat \u0107u upravo njegove rije\u010di, uz najkra\u0107i mogu\u0107i komentar, koji prvenstveno do\u010darava kontekst citata i njihovu neskrivenu ideolo\u0161ku pozadinu. Tako \u0107e \u010ditatelj sam mo\u0107i zaklju\u010diti jesu li moje kvalifikacije odraz Peri\u0161inih rije\u010di.<\/em>\u201d (podebljao D. P.). Dakle, uzro\u010dno-posljedi\u010dna veza je sljede\u0107a: ja napi\u0161em i objavim negativnu recenziju Bili\u0107eve numizmati\u010dke knjige, a zatim i odgovor na Bili\u0107evu reakciju u kojoj se on bavio isklju\u010divo sa mnom, i odmah sam povijesni revizionist, ekstremni nacionalist, neskriveni vjerski \u0161ovinist i \u010dak negator holokausta, iako se ne sje\u0107am da sam potonju rije\u010d ikad napisao, a kamo li negirao tu pojavu. Da je Bili\u0107 svoj tekst objavio u bilo kojoj dr\u017eavi zapadne Europe netko bi krivi\u010dno i kazneno odgovarao \u2013 ja ako je sve to \u0161to Bili\u0107 navodi istina ili on zbog te\u0161ke klevete.<\/strong> Ali, naravno to se ne mo\u017ee dogoditi u Hrvatskoj u kojoj Drugi svjetski rat jo\u0161 uvijek nije zavr\u0161en. To najbolje potvr\u0111uje osobno Bili\u0107 kada se u ovom razdoblju kada Hrvatska dijeli sudbinu cijelog svijeta zbog pandemije korona-virusa i kada je Zagreb pogodio te\u017eak potres u kojem je o\u0161te\u0107en Arheolo\u0161ki muzej u kojem je on zaposlen kao numizmati\u010dar, bavi \u201fstarom provjerenom temom\u201d \u2013 (anti)fa\u0161izmom i to preko mene. S obzirom na to da me ni jedan odvjetnik ne mo\u017ee tako kvalitetno i financijski jeftino braniti od Bili\u0107evih optu\u017ebi i osuda pred hrvatskim sudovima \u2013 ni onima koji predstavljaju spore dr\u017eavne institucije ni onima koje \u010dini brza internetska javnost \u2013 kao \u0161to to mogu ja sam sebe, preostaje mi da to i u\u010dinim.<\/p>\n

Bili\u0107 je ve\u0107 na po\u010detku obe\u0107ao \u010ditateljima da \u201fCitati iz Peri\u0161inih radova navedeni dalje u tekstu dopu\u0161taju mi ustvrditi da je Peri\u0161in nacionalisti\u010dki i vjerski \u0161ovinizam \u2013 uz nerazumijevanje i posljedi\u010dno frustrirano odbacivanje standardne znanstvene metodologije \u2013 glavna motivacija njegovoga napada<\/strong>. To postaje jasno kada se \u2013 razotkriv\u0161i se u potpunosti \u2013 u svojem posljednjem uratku obru\u0161ava na moju navodnu \u201ejugonostalgiju\u201c<\/em>.\u201d (podebljao D. P.). Glavna motivacija moga napada na koga? Naravno, na Bili\u0107a! \u0160to bi narod rekao, ne laje i ne zavija pas sela radi nego sebe. \u0160to se ti\u010de ne\u010dijeg \u201fnerazumijevanja i posljedi\u010dno frustriranog odbacivanja standardne znanstvene metodologije\u201d mogu samo kao primjer navesti da su Bili\u0107evi citati mojih pojedina\u010dnih re\u010denica ne samo izva\u0111eni iz konteksta nego ih je Bili\u0107 jo\u0161 i cezurirao. Re\u010denice naj\u010de\u0161\u0107e potje\u010du iz mojih recenzija dviju knjiga iz serije Historija bosanske duhovnosti<\/em> od Muhameda Filipovi\u0107a (i moje reakcije na kritike koje je izazvala moja recenzija),[6]<\/a> ali Bili\u0107 te moje recenzije u svojim prate\u0107im bilje\u0161kama citira bez stavljanja Filipovi\u0107evog imena tako da ispada da sam zapravo ja autor Filipovi\u0107evih knjiga s navedenim naslovom! Neke pak re\u010denice potje\u010du iz moje studije o identitetu Hrvata u Livnu, Duvnu, Glamo\u010du i Kupresu.[7]<\/a><\/p>\n

Bili\u0107 zatim nastavlja: \u201fU Peri\u0161inom manihejskom vi\u0111enju svijeta ja ne pripadam njegovom \u201ehrvatskom katoli\u010dkom narodu\u201c (njegov termin, vidi dalje u tekstu) te se preko mene obra\u010dunava sa svojim \u2013 stvarnim ili nestvarnim \u2013 ideolo\u0161kim protivnicima (potpuno je nebitno pripadam li ja uistinu tom korpusu \u201eneprijatelja\u201c)<\/em>.\u201d U mome (neo)manihejskom vi\u0111enju svijeta nebitno je pripada li Bili\u0107 istome narodu kao i ja (njegova pripadnost istoj vjeri mi je upitna, jer nije mogao odoljeti da svoj pamflet objavi, mo\u017eda i napi\u0161e, u katoli\u010dkoj korizmi), nego je bitno samo to je li znanstveno kvalitetna knjiga koju je napisao, to\u010dnije najve\u0107im dijelom sastavio na kompjuterskom numizmati\u010dkom programu; knjiga koju mu je taj isti hrvatski (na popisu deklarirano preko 80% katoli\u010dki) narod kroz dr\u017eavne poreze objavio, a koju sam mu ja poslije objave besplatno recenzirao. Dakle, umjesto da \u010ditateljima objasni \u0161to je to u mojoj recenziji njegove knjige, a zatim u mome odgovoru na njegovu reakciju, sporno ili nije istinito, Bili\u0107 se slu\u017ei starim i jeftinim trikom izjedna\u010davaju\u0107i sebe kao ugro\u017eenu jedinku s kolektivom kojem pripada ili \u010dak kolektivima kojima uop\u0107e ne pripada, \u0161to se posebno vidi u nastavku njegovog teksta.<\/p>\n

Odmah na po\u010detku Bili\u0107 u igru uvodi Aleksandra Stip\u010devi\u0107 i Dubravka Lovrenovi\u0107a za koje sam davno prokomentirao \u0161to ih je optere\u0107ivalo u pristajanju uz neke pogre\u0161ne znanstvene teorije koje su slijedili ili zastupali. Koje su to to\u010dno teorije, Bili\u0107 naravno ne navodi. Ni Stip\u010devi\u0107 ni Lovrenovi\u0107 mi nisu nikad odgovorili, a u me\u0111uvremenu su umrli u i\u0161\u010dekivanju da ih netko drugi, u ovom slu\u010daju Bili\u0107, obrani.<\/p>\n

Pod Bili\u0107evim mikroskopom, \u010dak nije mojih \u201frasnih kriterija u znanstvenim opservacijama<\/em>\u201d po\u0161te\u0111en jedan izumrli srednjovjekovni narod na prostoru na kojem \u017eivimo, preciznije Vlasi, jer sam napisao da su se oni \u2013 u Bili\u0107evoj cezuri preneseno \u2013 kao nomadski sto\u010dari s velikim stadima, najamni ratnici i karavanski prijevoznici obogatili u novoj sredini \u0161to je i dovelo do pojave snobovskog mentaliteta<\/em>… Na osnovi moje djelomi\u010dno navedene re\u010denice ina\u010de izva\u0111ene iz ve\u0107eg odlomka, Bili\u0107 hitro zaklju\u010duje: \u201fTo je znanstvena opservacija jedino prema rasnim kriterijima<\/strong> \u0106ira Truhelke, Ive Pilara i Filipa Lukasa (kao i Jovana Cviji\u0107a, s malo druga\u010dijim naglaskom), \u010diji je Peri\u0161a vjerni sljedbenik i istomi\u0161ljenik, a koji su svoje puno ostvarenje do\u017eivjeli u prvoj polovici 1940-ih<\/em>.\u201d (podebljao D. P.). Na Bili\u0107evu \u017ealost ja nisam nikakav \u201fvjerni sljedbenik i istomi\u0161ljenik\u201d znanstvenika koje je nabrojao iz jednostavnog razloga \u0161to su njihove teorije rezultat njihovog davno pro\u0161log vremena, a od tada su znanstvene spoznaje uznapredovale. Pretpostavljam da ni Bili\u0107 ne bi volio da ga danas netko lije\u010di prema znanju iz knjiga objavljenih po\u010detkom pro\u0161log stolje\u0107a. Moje re\u010denice o srednjovjekovnim balkanskim Vlasima i njihovim migracijama, predstavljaju reducirani sa\u017eetak sa\u017eetoga o toj temi. O tome je objavljena opse\u017ena znanstvena literatura[8]<\/a> s kojom se Bili\u0107 o\u010dito jo\u0161 uvijek nije ni iz daleka upoznao. Ostavljaju\u0107i po strani Bili\u0107evo (ne)znanje, osvrnuo bih se na dana\u0161nju percepciju naziva Vlah. Vlah je Srbima u Srbiji op\u0107i i pogrdni naziv za nacionalnu manjinu blisku Rumunjima; bosanskim i hercegova\u010dkim Hrvatima pogrdni naziv za Srbina gor\u0161taka i sto\u010dara; Bo\u0161njacima-muslimanima pogrdni naziv za nemuslimana bez obzira je li Srbin ili Hrvat; Spli\u0107anima pogrdni naziv za Hrvata ve\u0107 u neposrednom zale\u0111u dok je oto\u010danima pogrdni naziv za sve na obali po\u010dev\u0161i od Splita. O\u010dito je Bili\u0107u kao Zagrep\u010daninu Vlah tako\u0111er pogrdan naziv dok u mojoj isje\u010denoj re\u010denici o Vlasima vidi \u201fznanstvene opservacije jedino prema rasnim kriterijima\u201d. Pri tome mu ne smeta da u njegovom rodnom gradu (ne znam je li to i rodni grad njegovih predaka) i danas postoje Vla\u0161ka ulica i predio (V)La\u0161\u0107ina kao toponimijski relikti iz srednjeg vijeka kada su se tu bili naselili Talijani. U izvornom zna\u010denju Vlah je op\u0107i staroslavenski naziv za sve Romane, pa tako i za Talijane. Ispada da je Vlah pogrdan naziv u dana\u0161njem nacionalisti\u010dkom diskursu primitivnih Balkanaca i temperamentnih Mediteranaca, dok bi taj naziv kod profinjenih Zagrep\u010dana trebao biti nekakva lijepa uspomena na Talijane, gotovo naziv od milja za narod iz kojeg su potekli renesansa i humanizam. Zbog svega iznesenoga bilo bi po\u017eeljno da upravo Bili\u0107 kao znanstveni opservant pokrene peticiju za preimenovanje Vla\u0161ke ulice, i to \u201fjedino prema proturasnim kriterijima\u201d jer se \u201fpuno ostvarenje nije moglo do\u017eivjeti u prvoj polovici 1940-ih\u201d kada je fa\u0161isti\u010dka Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska bila saveznica isto tako fa\u0161isti\u010dkoj Italiji.<\/p>\n

Bili\u0107 isti\u010de da \u201fPeri\u0161a \u010desto ispoljava otvoren prijezir prema nehrvatskim narodima<\/em>\u201d pa citira da sam nekome (kome i u kojem kontekstu naravno Bili\u0107 ne otkriva) napisao: \u2026(cezura Bili\u0107eva) \u010dinjenica da su se njegovi sunarodnjaci (Bo\u0161njaci-muslimani) tada (tijekom NDH) masovno izja\u0161njavali Hrvatima islamske vjere, a i danas to rade, posebno oni u Pounju, kada treba dobiti hrvatsku putovnicu (paso\u0161) s kojom se mo\u017ee bez potrebnih viza putovati po svijetu<\/em>. Bili\u0107 odmah donosi svoj genijalan zaklju\u010dak: \u201fBo\u0161njaci-muslimani, dakle, izja\u0161njavaju se kao Hrvati kada su u sastavu nacifa\u0161isti\u010dke NDH ili kada za to imaju materijalnu korist. To je, \u010dini se, njihovo etni\u010dko obilje\u017eje (ili vjersko?), \u0161to ih \u010dini lo\u0161ijima od Hrvata<\/em>.\u201d U mojim ih o\u010dima \u010dini lo\u0161ijima ali i boljima od Hrvata, od \u010dovjeka do \u010dovjeka, od slu\u010daja do slu\u010daja, od frakcije do frakcije, jer nikad ne generaliziram jedan narod. Dovoljno je, Bili\u0107evoj izopa\u010denoj logici za ljubav, spomenuti mnogobrojne Bo\u0161njake-muslimane, posebno u Podrinju ili Sand\u017eaku, koji se ne izja\u0161njavaju Hrvatima niti trebaju hrvatske putovnice.<\/p>\n

Bili\u0107 se ne zadr\u017eava samo na prethodnim zaklju\u010dcima koje pripisuje meni nego zaklju\u010duje da ja \u201fosobito \u010desto izra\u017eavam otvoreni prijezir prema pripadnicima muslimanske vjeroispovjesti, \u010desto u kombinaciji etni\u010dkog \u0161ovinizma<\/em>\u201d. To potkrepljuje mojom re\u010denicom: Dobro je poznato da su si katolici u unutra\u0161njosti osmanskog Bo\u0161anskog pa\u0161aluka<\/em> \u2026 (cezura Bili\u0107eva) zbog golog opstanka masovno tetovirali kri\u017eeve na licu, rukama i prsima \u010dime su na taj na\u010din pokazivali i isticali svoju vjersku pripadnost \u0161to je imalo vi\u0161estruko zna\u010denje \u2013 djevojke bi lak\u0161e izbjegle otmicu i nasilnu \u017eenidbu pojedinih pohotnih muslimana<\/em> \u2026(cezura Bili\u0107eva)\u201d. Odmah slijedi Bili\u0107eva optu\u017eba: \u201fKonstrukt o pohotnim muslimanima i \u010dednim katolkinjama odraz je Peri\u0161inog shva\u0107anja tradicionalnih uloga pripadnika razli\u010ditih konfesija u BiH, ali pokazuje i jasan utjecaj rasnih teorija iz 1940-ih<\/em>.\u201d Ve\u0107 u sljede\u0107oj re\u010denici mi nalazi i uzor: \u201fTako Ante Tresi\u0107 Pavi\u010di\u0107 u svojoj knjizi Izgon Mongola iz Hrvatske<\/u> izdanoj u Zagrebu 1942. godine pi\u0161e o skrivanju hrvatskih djevojaka i \u017eena pred tatarskim silovateljima, kako bi se za\u0161titila \u010dista hrvatska arijevska krv<\/em>. \u201d Dakle, prema Bili\u0107evom moralisti\u010dkom shva\u0107anju djevojke i \u017eene se pred masovnim silovateljima ina\u010de ne skrivaju da bi spasile sebe i svoju \u010dast, nego da bi za\u0161titile krvnu sliku svoga, bez obzira kojeg naroda. Nije slu\u010dajno da upravo one osobe koje moraliziraju najvi\u0161e imaju problema s nedostatkom morala. Ostavljaju\u0107i po strani knjigu koja mi, nasuprot Bili\u0107u, jo\u0161 nije do\u0161la na red za \u010ditanje, ve\u0107 se iz njezinog naslova vidi da je doti\u010dni davni pisac bio bolje upu\u0107en u povijest od suvremenog Bili\u0107a. Naime, Tatari su bili politi\u010dki savez srodnih plemena koji su Mongoli pokorili tijekom svoga politi\u010dkog uspona i znatno prije pohoda na Europu pa tako i Hrvatsku. \u010cak su Tatari i Mongoli pripadali razli\u010ditim jezi\u010dnim skupinama; da ne ka\u017eem da se i rasno razlikuju, a vremenom su razlike postale i vjerske, da to Bili\u0107u ne bude dodatni dokaz za moje tobo\u017enje propagiranje rasnih teorija i vjersku nesno\u0161ljivost. S druge strane, ako je to sve \u0161to mi Bili\u0107 imputira \u017eiva istina onda mi je upravo on pomagao u \u0161irenju \u201frasnih teorija protiv bosanskih muslimana\u201d. Naime, nedavno sam u jednom broju Vjesnika Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu<\/em> objavio jedan \u010dlanak, a u jednoj sam prate\u0107oj bilje\u0161ci pisao upravo o ubojstvu djevojke Kate Lozan\u010di\u0107 od strane kupre\u0161kih muslimana upravo iz razloga koji su Bili\u0107u rasna teorija; djevojke koju kupre\u0161ki katolici ina\u010de smatraju mu\u010denicom i sveticom; da bih pojasnio literarni stil njezinog ro\u0111aka fra Grge Lozi\u0107a, ina\u010de prvog arheologa me\u0111u bosanskim franjevcima.[9]<\/a> Dok se taj broj Vjesnika<\/em> pripremao za tisak do\u0161lo je do promjene uredni\u0161tva, odnosno (za mene nenadanog) Bili\u0107evog imenovanja glavnim urednikom. On kao urednik nije tada u tim mojim re\u010denicama vidio \u201frasne teorije\u201d, odnosno nije tra\u017eio cezuru ili cenzuru.<\/p>\n

Ako bi prethodno trebalo biti nekakva fetva zagreba\u010dkog numizmati\u010dkog imama upu\u0107ena barem muslimanskim intelektualcima u humanisti\u010dkim znanostima, onda su njegove sljede\u0107e re\u010denice pravi poziv na d\u017eihad protiv mene: \u201fPeri\u0161a se u odnosu prema bosanskohercegova\u010dkim muslimanima osobito jasno pozicionira kao promicatelj rasnih teorija<\/strong> toliko popularnih tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. st., a koje su svoju okrutnu implementaciju do\u017eivjele tijekom postojanja NDH<\/em>.\u201d (podebljao D. P.). Tom se optu\u017ebom\/osudom Bili\u0107 jasno predstavlja kao totalni neznalica kada je rije\u010d kako o obi\u010dnoj faktografiji tako i o novijoj hrvatskoj povijesti. Dovoljno je samo navesti da nesno\u0161ljivost prema drugoj vjerskoj zajednici (\u0161to mi je strana i odbojna pojava) ni prema kojoj definiciji nema nikakve veze s rasnim teorijama odnosno rasizmom (koji mi je tako\u0111er strana i posebno odbojna pojava), osim o\u010digledno prema Bili\u0107evoj terminologiji ili nomenklaturi. Njegova naklapanja usmjerena protiv mene su poput Titanika ako se ima u vidu da je u drugoj polovici 19. st. Ante Star\u010devi\u0107, vo\u0111a Hrvatske stranke prava i \u201fotac domovine\u201d promicao teoriju da su upravo bosanskohercegova\u010dki muslimani (rasno) naj\u010di\u0161\u0107i Hrvati, odnosno \u201fcvije\u0107e hrvatskog naroda\u201d. Star\u010devi\u0107eve su teorije, Bili\u0107evim rije\u010dima re\u010deno, \u201fsvoju okrutnu implementaciju do\u017eivjele tijekom postojanja NDH\u201d upravo tako \u0161to je Star\u010devi\u0107ev najdosljedniji sljedbenik, usta\u0161ki vo\u0111a i poglavnik NDH Ante Paveli\u0107 podilazio bosanskohercegova\u010dkim muslimanima na sve mogu\u0107e na\u010dine raznim privilegijama, a posebno tako \u0161to je s ciljem njihove za\u0161tite od \u010detnika slao usta\u0161e u Podrinje, gdje Hrvati nisu \u017eivjeli kao narod. Tom su prilikom Hrvati u usta\u0161kim redovima po\u010dinili neke od najgorih zlo\u010dina nad srpskim stanovni\u0161tvom, ali i sami ginuli za ne\u0161to \u0161to im vjerojatno nije bilo najjasnije s obzirom na pu\u010dku predaju njihovih predaka o muslimanima. Isto tako su bosanskohercegova\u010dki muslimani u usta\u0161kim redovima u drugim krajevima, posebno u isto\u010dnoj Hercegovini, napravili niz zlo\u010dina nad Srbima. A usta\u0161e su bili izvorni naziv za hrvatske (katoli\u010dke), ali ponekad i srpske (pravoslavne) ustanike protiv osmanske, dakle muslimanske vlasti u Bosni i Hercegovini od 1875. do 1878. godine.<\/p>\n

Bili\u0107u se u njegovim pri\u010dinima tako\u0111er \u201f\u010dini da Peri\u0161a na hrvatski etni\u010dki korpus primjenjuje isklju\u010divo kriterij politi\u010dko-vjerske ideologije<\/em>\u201d \u0161to potkrepljuje mojom re\u010denicom za\u010dudo bez cezure: Tijekom Drugog svjetskog rata, a posebno na samom njegovom zavr\u0161etku ili neposredno iza njega, jugoslavenski komunisti\u010dki partizani napravili su \u201eu ime naroda\u201c (naravno, ne hrvatskog katoli\u010dkog, ve\u0107 jugoslavenskog ateisti\u010dkog naroda) niz zvjerskih zlo\u010dina na bosanskohercegova\u010dkim franjevcima. <\/em>Odmah slijedi Bili\u0107evo pitanje, ali i zaklju\u010dak: \u201fKako Peri\u0161a razlikuje etni\u010dku pripadnost hrvatskih sudionika NOB-a (uklju\u010duju\u0107i rimokatoli\u010dkog sve\u0107enika Svetozara Rittiga, \u010dlana predsjedni\u0161tva ZAVNOH-a), koji su po njemu pripadnici \u201ejugoslavenskog ateisti\u010dkog naroda\u201c, od pripadnika \u201ehrvatskog katoli\u010dkog\u201c naroda? Odgovor se name\u0107e sam po sebi: onaj Hrvat koji se suprotstavlja Peri\u0161inoj ekstremisti\u010dkoj nacionalisti\u010dkoj ideologiji je \u201ejugoslavenski ateist\u201c (pa bio on i rimokatoli\u010dki sve\u0107enik), a onaj koji ju podr\u017eava je \u201eHrvat-katolik\u201c<\/em>.\u201d<\/p>\n

Po Tomislavu Bili\u0107u kao historiografu mogla bi se nazvati mjerna jedinica bezobzirnog i bezobraznog manipuliranja povijesnim \u010dinjenicama. On moj navod o partizanskim zlo\u010dinima, tj. masovnim ubojstvima franjevaca u Bosni i Hercegovini po kratkom postupku \u201fu ime naroda\u201d (dakle, bez mogu\u0107nosti pravednog su\u0111enja) na samom zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata ili u pora\u0107u (dakle, kada su partizani iza\u0161li kao pobjednici), relativizira sudjelovanjem jednog(!) rimokatoli\u010dkog i to dijecezanskog(!) sve\u0107enika kao \u010dlana predsjedni\u0161tva na (Drugom) Zasjedanju Antifa\u0161isti\u010dkog vije\u0107a narodnog oslobo\u0111enja Hrvatske (dakle, Narodne Republike Hrvatske u dana\u0161njim granicama, dakle bez Hrvata u Bosni i Hercegovini) kada taj isti sve\u0107enik nije mogao znati kakve \u0107e zlo\u010dine partizani napraviti dvije godine kasnije i kakav \u0107e biti polo\u017eaj Katoli\u010dke crkve u totalitarnoj ateisti\u010dkoj Jugoslaviji. Dovoljno je samo navesti da su od ukupno 633 ubijenih ili na drugi na\u010din stradalih sve\u0107enika, redovnika i redovnica u Katoli\u010dkoj crkvi u Hrvata, jugoslavenski komunisti tijekom rata i u pora\u0107u ubili njih 511.[10]<\/a> Sigurno je doti\u010dni Bili\u0107ev katoli\u010dki sve\u0107eni\u010dki favorit bio \u2013 numizmati\u010dkim rje\u010dnikom re\u010deno \u2013 raritetni egzemplar i kao takav dragocjen jugoslavenskim komunistima, a koliko su komunisti\u010dke vlasti poslije rata dr\u017eale do njega najbolje govori \u010dinjenica da je u Narodnoj Republici Hrvatskoj bio ministar bez resora, te da nije do\u017eivio uspostavu diplomatskih odnosa izme\u0111u Svete Stolice i komunisti\u010dke Jugoslavije za \u0161to se zalagao.<\/p>\n

A sada da ra\u0161\u010distimo razlike izme\u0111u hrvatskog katoli\u010dkog i jugoslavenskog ateisti\u010dkog naroda tijekom Drugog svjetskog rata i u pora\u0107u. U ime kojeg je to naroda, ako ne novog jugoslavenskog ateisti\u010dkog, na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu odlu\u010deno da se doma\u0107im Nijemcima u Jugoslaviji (Volksdeutscherima<\/em>) poslije rata oduzmu sva prava uklju\u010duju\u0107i imovinu ili da se odmah poslije rata strpaju u jugoslavenske komunisti\u010dke koncentracijske logore u sjevernoj Hrvatskoj[11]<\/a> da tamo budu izlo\u017eeni ubojstvima, mu\u010denjima i smrti od gladi? Je li to mo\u017eda bilo u ime hrvatskog katoli\u010dkog naroda koji je Nijemcima koji su odlu\u010dili ostati u Jugoslaviji bio jedina alternativa iz povijesnih razloga (prezime Bili\u0107evog katoli\u010dkog sve\u0107eni\u010dkog favorita to dobro potvr\u0111uje) za izbjegavanje diskriminacije i op\u0107enito za biolo\u0161ki opstanak? U ime kojeg su to naroda, ako ne jugoslavenskog ateisti\u010dkog, ubrzo poslije rata mnogobrojni sudionici Narodnooslobodila\u010dke borbe, uvjereni Jugoslaveni i komunisti, odnosno ateisti, osu\u0111eni na te\u0161ku robiju na Golom otoku? Je li to ura\u0111eno iz razloga \u0161to se Tito kao Hrvat-katolik razi\u0161ao sa Staljinom kao Gruzijcem-pravoslavcem? Odgovore sigurno (ne)zna svaki onaj Hrvat koji se (ne)suprotstavlja Bili\u0107evoj \u201fumjerenoj nadnacionalnoj ideologiji\u201d, ina\u010de svojstvenoj malim interesnim skupinama tko zna kakvih sve usmjerenja.<\/p>\n

Bili\u0107 bez problema zna da je \u201fPeri\u0161in konstrukt hrvatskog etni\u010dkog korpusa obilje\u017een <\/em>(je<\/em>) jasnom ideolo\u0161kom pozicijom<\/em>\u201d samo zato \u0161to sam napisao da su srednjobosanski Hrvati najvitalniji i najborbeniji dio hrvatske nacije<\/em>, jer su odbili napade doma\u0107ih i inozemnih muslimanskih vojnih postrojbi<\/em> \u2026 (cezura Bili\u0107eva) a uz to imaju najve\u0107i natalitet hrvatske nacije<\/em>. Umjesto golog biolo\u0161kog opstanka Hrvata (koji bi, ako ne grije\u0161im, trebali biti i Bili\u0107evi sunarodnjaci) u enklavama u srednjoj Bosni tijekom pro\u0161log rata, napadanih i ubijanih posebno od mud\u017eahedina iz muslimanskih zemalja,[12]<\/a> on vidi da \u201fKombinacija ratni\u010dke vje\u0161tine i nataliteta neodoljivo podsje\u0107a na svjetonazor koji je u hrvatskoj uveden kao slu\u017ebeni i jedini dopu\u0161teni 1941. godine<\/em>.\u201d Dakle, opet Bili\u0107evo promatranje mojih re\u010denica kroz prizmu NDH po svaku cijenu, a koje imaju veze s NDH koliko i Bili\u0107 sa sudjelovanjem u antifa\u0161isti\u010dkom pokretu i ratu. Osim ako on nije jedan od jo\u0161 uvijek \u017eivu\u0107ih \u010dlanova SUBNOR-a u Hrvatskoj?<\/p>\n

Moju, opet izdvojenu, re\u010denicu I Delmate i Hrvate na tom je podru\u010dju obilje\u017eio sli\u010dan mentalitet, koji je izra\u017een kroz vitalnost, tradicionalizam, rodovsku povezanost, slobodoljubivost i buntovnost prema stranoj vlasti<\/em>., Bili\u0107 komentira na sljede\u0107i na\u010din: \u201fDelmati\/Hrvati Peri\u0161i su idealne dru\u0161tveno-etni\u010dke utopijske formacije, ne\u0161to kao nepobjedivi Gali iz sela Asteriksa i Obeliksa ili \u2013 mnogo zloslutnije \u2013 idealizirani pripadnici nordijsko-dinarske rase<\/em>. \u201d Bili Delmati ili Hrvati nekome \u201fidealna dru\u0161tveno-etni\u010dka utopijska formacija\u201d ili ne, mentalitet Delmata odredilo je upravo geografsko (\u0161ire dinarsko) podru\u010dje na kojem su nastali i \u017eivjeli, a isto, dakle, vrijedi za mentalitet (samo) onog dijela Hrvata koji su se naselili i \u017eive na delmatskom podru\u010dju. Kao \u0161to je, na primjer, mentalitet Liburna odredila pomorska usmjerenost pa to vrijedi za dio Hrvata koji su se naselili i \u017eive na liburnskom podru\u010dju. U suprotnome, Bili\u0107 bi znao da Cezar, koji jedino u stripu o Asteriksu i Obeliksu nije mogao osvojiti njihovo malo selo u Galiji, do svoje smrti u stvarnosti jedino nije mogao proslaviti trijumf nad Delmatima, a Delmati su njegovim legijama nanijeli tri te\u0161ka poraza. Ali prou\u010davanje Delmata, njihove kulture, etnogeneze, dru\u0161tvene i politi\u010dke organizacije, a posebno njihovih ratova s Rimljanima dosta je slo\u017een znanstveni, posebno terensko-istra\u017eiva\u010dki pothvat[13]<\/a> za razliku od astrolo\u0161ke i nauti\u010dke arheologije ili arheolo\u0161ke astrologije i nautike, \u0161to li ve\u0107, u kojoj je Bili\u0107 vode\u0107i kabinetski ili opservatorijski arheolog u Hrvatskoj, a mo\u017eda i \u0161ire.<\/p>\n

Bili\u0107 taj dio zavr\u0161ava sugestivnim pitanjima: \u201fMalo objektivniji promatra\u010d \u0107e se upitati je li izraz njihove slobodoljubivosti i \u201ebuntovnosti prema stranoj vlasti\u201c i komunisti\u010dki ustanak iz 1941. godine? Ili je taj ustanak potekao iz redova pripadnika \u201ejugoslavenskog ateisti\u010dkog naroda\u201c, koji su jednako slobodoljubivi i buntovni kao Delmati\/Hrvati?<\/em>\u201d Kada Bili\u0107 u ime \u201fmalo objektivnijeg promatra\u010da\u201d ve\u0107 postavlja navedena pitanja, najlogi\u010dnije je da upravo ja odgovorim na njih: DA, za mene je tako\u0111er komunisti\u010dki ustanak me\u0111u Hrvatima na nekada\u0161njem rubnom ili obalnom delmatskom podru\u010dju (Split i Solin prije svega) i gravitiraju\u0107em oto\u010dju izraz slobodoljubivosti i buntovnosti prema stranoj vlasti, u njihovom slu\u010daju prema fa\u0161isti\u010dkoj Italiji kojoj ih je 1941. izru\u010dila upravo NDH. To sve potvr\u0111uje dalmatinski narodnooslobodila\u010dki i antifa\u0161isti\u010dki novinski list znakovitog imena Slobodna Dalmacija<\/em>, koji i danas izlazi u Splitu kao najpopularniji me\u0111u Hrvatima na delmatskom podru\u010dju. Dakle, \u201fmalo objektivniji promatra\u010d\u201d prvo bi trebao pro\u010ditati cijeli moj sporni tekst, po mogu\u0107nosti i pojedine dijelove u mojoj doktorskoj disertaciji, zatim dobro razmisliti o onome \u0161to sam napisao, pa tek onda procijeniti ho\u0107e li pristati da Bili\u0107 od njega pravi svoga (de)bili\u0107a.<\/p>\n

Bili\u0107 je u svojoj lukavosti i te kako svjestan da je danas u Hrvatskoj i bilo gdje u Europi najlak\u0161e diskreditirati onoga tko, na bilo koji na\u010din, negira stradanja \u017didova: \u201fNiti \u017didovi kod Peri\u0161e ne prolaze ni\u0161ta bolje: \u201eTako\u0111er, ako su islam i \u017eidovstvo u Europi imali istu sudbinu i zajedni\u010dki bili diskriminirani od strane kr\u0161\u0107anstva, prvenstveno katoli\u010danstva, za\u0161to danas pripadnici te dvije \u201eprogonjene\u201c religije ne mogu na\u0107i mirno rje\u0161enje i zajedni\u010dki \u017eivjeti na Bliskom istoku nego se \u0161est posljednjih desetlje\u0107a me\u0111usobno nemilosrdno istrjebljuju?\u201c Sudbina \u017didova u katoli\u010dkoj Europi za Peri\u0161u je dakle progon unutar navodnih znakova. Time se jasno svrstava me\u0111u najokorjelije fundamentaliste<\/strong> na dana\u0161njoj revizionisti\u010dko-negacionisti\u010dkoj sceni<\/strong>, negiraju\u0107i u potpunosti stradanja \u017didova kroz \u010ditavu srednjovjekovnu i novovjekovnu povijest Europe<\/em>.\u201d (podebljao D. P.).<\/p>\n

Od kako sam napisao tu, za Bili\u0107a spornu, re\u010denicu pro\u0161lo je vi\u0161e od jednog desetlje\u0107a, a \u017didovi i muslimani (barem oni muslimanski narodi koji su semiti kao i \u017didovi) jo\u0161 nisu na\u0161li mirno rje\u0161enje i po\u010deli zajedni\u010dki \u017eivjeti na Bliskom istoku ili preciznije u Svetoj zemlji. U Bili\u0107evim o\u010dima ja sam krivac samo zato \u0161to sam postavio pitanje i zato \u0161to sam rije\u010d progonjene (religije) stavio pod navodnike. Moji navodnici oko rije\u010di progonjene odnose se, naime, na komentare M. Filipovi\u0107a, starog i velikog majstora politi\u010dkog i ideolo\u0161kog manipuliranja znanstvenim \u010dinjenicama kojeg Bili\u0107 jo\u0161 ne mo\u017ee sti\u0107i (iako je u tom pogledu na \u201fdobrom\u201d putu da bude njegov nasljednik). Jesam li negirao da su \u017didovi najstariji monoteisti\u010dki i najopstojniji narod u Europi? Jesam li negirao da su u katoli\u010dkoj Europi \u017eivjeli u getima (istina tek od ranog novog vijeka, to\u010dnije od 1555.) ali ipak u gradovima, a ne na selima kao ve\u0107ina katoli\u010dkog stanovni\u0161tva? Jesam li negirao da je u nepismenoj Europi njihova pismenost bila vrlo visoka? Jesam li negirao da su se obogatili trgovinom dok je ve\u0107ina katoli\u010dkog stanovni\u0161tva bila siroma\u0161na? Jesam li negirao da su razvili bankarstvo, jer je Katoli\u010dka crkva svojim vjernicima, prijetnjom ekskomunikacije (ili ubojstvima kao u slu\u010daju templara), zabranjivala posu\u0111ivanje novca s kamatama? Kako su to sve \u017didovi uspjeli ostvariti u \u201fkatoli\u010dkoj Europi stradavaju\u0107i tijekom srednjovjekovne i novovjekovne povijesti\u201d? Jedan od Bili\u0107a prozvanih \u201fnajokorjelijih fundamentalista na dana\u0161njoj revizionisti\u010dko-negacionisti\u010dkoj sceni\u201d opet samo postavlja pitanja pred medijskom potjernicom koju je raspisao isti Bili\u0107. A jasno je da nema glupih pitanja nego samo glupih odgovora. I jo\u0161 glupljih komentara na neodgovorena pitanja.<\/p>\n

Bili\u0107 nastavlja s skeniranjem mene kao (ne)humanog bi\u0107a: \u201fPeri\u0161in nacionalisti\u010dki \u0161ovinizam nu\u017eno ga dovodi do revizionisti\u010dkih stavova prema doga\u0111ajima u Drugom svjetskom ratu<\/em>\u201d, a upori\u0161te nalazi u mojoj re\u010denici koju je telegramski isjekao na sljede\u0107i na\u010din: \u2026 srpsko stanovni\u0161tvo\u2026 nije moglo prihvatiti hrvatsku vlast pogotovo fa\u0161isti\u010dkog re\u017eima, a usta\u0161e\u2026 su im se po\u010dele osve\u0107ivati zbog velikosrpske diktature u prethodnoj dr\u017eavi<\/em>. To mu je dovoljno da \u010ditateljima d\u00e2 lekciju iz povijesti: \u201fOvo je tipi\u010dan primjer revizionisti\u010dkog stajali\u0161ta, koji danas zastupaju najekstremniji krugovi u Hrvatskoj. Usta\u0161e su bili pripadnici ekstremisti\u010dke nacionalisti\u010dke organizacije koja je \u017eeljela izgraditi etni\u010dki i rasno \u010distu arijevsko-hrvatsku dr\u017eavu te je gotovo odmah po uspostavi oduzela gra\u0111anstvo svim \u201enedr\u017eavnim\u201c elementima, uklju\u010duju\u0107i \u017didove i Rome. Jesu li se njima usta\u0161e tako\u0111er osve\u0107ivali \u201ezbog velikosrpske diktature u prethodnoj dr\u017eavi\u201c? Jesu li i Romi bili dio jugoslavenskog me\u0111uratnog aparata koji je ugnjetavao Hrvate? Je li ta usta\u0161ka osveta bila primjereno usmjerena i na \u017eidovsku i srpsku djecu, koja nisu mogla biti dio velikosrpskog dr\u017eavnog aparata? Jesu li i hrvatski komunisti \u2013 koji su bili brutalno progonjeni od strane \u201evelikosrpske diktature u prethodnoj dr\u017eavi\u201c \u2013 tako\u0111er zaslu\u017eili usta\u0161ku osvetu izazvanu resentimanom prema toj istoj diktaturi?<\/em>\u201d<\/p>\n

Ne znam je li Bili\u0107 ta pitanja postavlja sebi, meni ili nekome stotome? Ali znam da mu je arijevstvo u doba njema\u010dkog nacionalsocijalizma o\u010dito nejasna kategorija, jer slavenski narodi (a \u0161to bi Hrvati drugo mogli biti ako ne slavenski narod?) nisu dobro kotirali da bi bili arijevci prema tada\u0161njoj njema\u010dkoj percepciji, pa se NDH pozivala na iransko-sarmatsko i \u010dak germansko-gotsko porijeklo Hrvata. Ista NDH je kao satelitska tvorevina nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj morala ne samo \u201foduzeti gra\u0111anstvo\u201d \u017didovima (ali ne i Paveli\u0107evoj supruzi) i Romima, nego sudjelovati u njihovom istrebljenju, ali to Njema\u010dka nije tra\u017eila od NDH kada je rije\u010d o Srbima. \u0160tovi\u0161e, zapovjedni\u0161tvo njema\u010dke vojske, ali i hrvatskog domobranstva zamjeralo je usta\u0161ama zlo\u010dine nad Srbima, jer su Srbi na taj na\u010din samo ja\u010dali oru\u017eani otpor partizanskih i \u010detni\u010dkih postrojbi. Spominjanje usta\u0161ke osvete na nehrvatskoj djeci (osim \u017eidovske Bili\u0107 tu uvodi u diskurs jo\u0161 srpsku djecu, ali zaboravlja romsku! \u2013 op. D. P.) ima za cilj populisti\u010dko senzibiliziranje Bili\u0107evih \u010ditatelja koji bi se trebali zgra\u017eati nada mnom zbog ne\u010dega \u0161to normalnom \u010dovjeku ne mo\u017ee pasti na pamet (osim Bili\u0107u kroz otrcano pitanje), a kamo li to opravdati. \u0160to se ti\u010de usta\u0161ke osvete hrvatskim komunistima, koja Bili\u0107u stvara glavobolju i zabrinutost, stvar je sasvim jasna \u2013 hrvatski fa\u0161isti i hrvatski komunisti su slijedili potpuno suprotstavljene totalitarne ideologije i imali razli\u010dita politi\u010dka vi\u0111enja svoje dr\u017eave, a i jedni i drugi su u Drugom svjetskom ratu imali politi\u010dke vojske (usta\u0161e i partizani) koje se nisu me\u0111usobno \u0161tedjele o \u010demu ne govore samo zlo\u010dini na po\u010detku nego i na zavr\u0161etku rata. A sada nagradno pitanje Bili\u0107u i dosada\u0161njim poklonicima njegovog pamfleta: jesu li jugoslavenski, ali monarhisti\u010dki usmjereni Hrvati (uklju\u010duju\u0107i \u010dlanove izbjegli\u010dke, ali legalne Vlade monarhisti\u010dke Jugoslavije u Londonu na \u010delu s hrvatskim banom Ivanom \u0160uba\u0161i\u0107em) bili \u201fbrutalno progonjeni od strane velikosrpske diktature u prethodnoj dr\u017eavi\u201d i jesu li Hrvati u \u010detni\u010dkim postrojbama (a nije ih bilo malo) zaslu\u017eili ne samo usta\u0161ku nego i partizansku osvetu? Za to\u010dan odgovor potrudit \u0107u se da slavodobitnik (uvjet je jedino da je Hrvat) bude nagra\u0111en Ordenom svetog Save, makar antikvarnim primjerkom.<\/p>\n

Upravo je Bili\u0107 kao hrvatski numizmati\u010dki kapitalac imao sjajnu priliku upozoriti javnost da je jedino legalno o\u017eivljeno obilje\u017eje Paveli\u0107eve usta\u0161ke NDH u dana\u0161njoj demokratskoj Hrvatskoj naziv kuna<\/em> za hrvatski novac. Bili\u0107 je povodom obljetnice ponovnog uvo\u0111enja kune<\/em> kao hrvatskog novca napisao zasebnu prigodnu publikaciju,[14]<\/a> ali ni jednom rije\u010dju nije spomenuo da se hrvatski novac tako zvao samo jo\u0161 u NDH! Da se tada preko kune<\/em> izjasnio \u0161to sve misli o NDH, a ne to meni nevje\u0161to poku\u0161avati imputirati, te\u0161ko je zamisliti da bi Hrvatska narodna banka financirala objavu njegove publikacije. O sponzoriranju i honoriranju, kojim Hrvatska narodna banka ina\u010de nagra\u0111uje samo podobne i probrane autore, ne treba posebno govoriti. \u0160to se mene ti\u010de, ime dana\u0161njeg hrvatskog novca je jedini razlog za\u0161to jedva \u010dekam uvo\u0111enje eura<\/em> kao slu\u017ebene valute u Hrvatskoj.<\/p>\n

Nakon Srba Bili\u0107 se ponovno vra\u0107a na \u017didove, jer su oni puno bolji za moju diskreditaciju, i tu u igru uvodi kakvu-takvu arheologiju: \u201fPeri\u0161in revizionizam kulminira u negaciji naravi jasenova\u010dkog logora smrti: negacija je jasna iz videozapisa \u201eMe\u0111unarodni znanstveni skup Zdenko Vinski \u2013 \u017eivot i znanstveni rad\u201c, tj. snimke cijelog skupa u organizaciji Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu, odr\u017eanog u prostorijama AMZ-a 8. studenoga 2016. g., 3:25:43, govori Darko Peri\u0161a<\/em>\u201d (prvo sam pomislio da je to nekakav moj sportski rezultat \u2013 op. D. P.), a da je to sve \u201fistina\u201d svjedo\u010de moje rije\u010di (za koju Bili\u0107 osobno nagla\u0161ava da su u njegovoj transkripciji): Jasenovac ina\u010de nije bio logor za \u017didove\u2026 nego je bio logor za druge, tu i tamo, istina, ne\u0161to \u017didova jeste poginulo, stradalo u Jasenovcu\u2026<\/em><\/p>\n

Nakon \u0161to sam na svome javnome i snimljenome predavanju rekao da je Z. Vinski kao \u017didov bio jedna od prvih \u017ertava nacisti\u010dkog antisemitizma na Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du, da je dio njegove obitelji (otac i baka) deportiran u njema\u010dki koncentracijski logor u Auschwitzu gdje su ubijeni, da je on tijekom rata morao u Zagrebu \u017eivjeti i baviti se znano\u0161\u0107u u ilegali, usput sam dodao komentar: Ovo sam samo htio re\u0107i za Auschwitz, zato \u0161to u knjizi Slavka i Ive Goldsteina, tamo kao pouzdano pi\u0161e da je obitelj Vinskoga, taj dio, ubijen u Jasenovcu.<\/em>[15]<\/a> Jasenovac ina\u010de nije bio logor za \u017didove koji su bili usmjeravani prema Auschwitzu, nego je bio logor za druge. Tu i tamo, istina, ne\u0161to \u017didova jest poginulo, stradalo u Jasenovcu. Me\u0111utim, sada, ne znam je li tu rije\u010d o neznanju\u00a0 <\/em>(Goldsteinovih \u2013 op. D. P.) ili o ne\u010demu zlonamjernome<\/em>. Ali Bili\u0107 mora poput Prokrusta uvu\u0107i moje predavanje u svoju krvavu postelju.<\/p>\n

Zatim Bili\u0107 dodaje: \u201fSnimka je objavljena na Youtube kanalu AMZ-a, a Peri\u0161inom predavanju prisustvovao sam s jo\u0161 tridesetak ljudi. Prema poimeni\u010dnom popisu \u017ertava Koncentracijskog logora Jasenovac 1941-1945., objavljenog na internetskim stranicama Spomen podru\u010dja Jasenovac, ukupno je u logoru stradalo 13 116 \u017didova, od toga 1601 dijete; od ukupnog broja stradalih \u017didova 11 146 ubijeno je tijekom prvih 18 mjeseci funkcioniranja logora<\/em>.\u201d Prvo \u0161to trezvenom \u010ditatelju mo\u017ee pasti na pamet jest pitanje kako je Bili\u0107 kao sudionik tog skupa, odnosno slu\u0161a\u010d moga predavanja tada reagirao. On je, \u0161to se mo\u017ee vidjeti iz snimka na koji se poziva, ostao sjediti kao nijema moralna horizontala, odnosno nije podigao ruku u vertikalu i nije mi usmeno pred svima uputio svoje neslaganje. Prepu\u0161tam kroatistima da procijene koliko su u hrvatskom jeziku etimolo\u0161ki bliske rije\u010di slaganje i laganje.<\/p>\n

Bili\u0107 na kraju tog osvrta poku\u0161ava biti sarkasti\u010dan: \u201fKako se ovih 13 116 ljudi mo\u017ee okarakterizirati kao \u201etu i tamo, istina, ne\u0161to \u017didova jeste poginulo\u201c (kao u nekoj prometnoj nesre\u0107i ili u manjoj poplavi), stvarno je te\u0161ko re\u0107i, ukoliko se ne uzme u obzir Peri\u0161ina ostra\u0161\u0107ena ideolo\u0161ka pozicija<\/em>.\u201d Ve\u0107 je osobi povr\u0161no upu\u0107enoj u temu poznato da je usta\u0161ki koncentracijski logor u Jasenovcu na prvom mjestu bio masovno strati\u0161te za Srbe, a po broju stradalih tek na nekoliko razina ni\u017ee za Cigane\/Rome i \u017didove, ali i Hrvate antifa\u0161iste. Broj \u017didova ubijenih u Jasenovcu je ogroman, ali je u odnosu na ukupan broj ubijenih Srba mali bez obzira na moju \u201fostra\u0161\u0107enu ideolo\u0161ku\u201d i na Bili\u0107evu \u201fprosvijetljenu znanstvenu\u201d poziciju. Isto tako, broj \u017didova ubijenih u Jasenovcu ne mo\u017ee se ni iz daleka uspore\u0111ivati s brojem ubijenih \u017didova u Auschwitzu. Oko to\u010dnog ili pribli\u017enog broja ubijenih Srba u Jasenovcu vode se politi\u010dke i znanstvene rasprave, ali ja u njima ne mogu sudjelovati ne zato \u0161to nisam pozvan nego iz jednostavnog razloga \u0161to ne \u017eelim licitirati brojem ubijenih nevinih ljudi. Nema razloga da ne prihvatim bilo koji broj \u017ertava u Jasenovcu zasnovan, sada ili u budu\u0107nosti, na podacima kao na strati\u0161tu u Srebrenici (ime i prezime, godina ro\u0111enja svake pojedina\u010dne \u017ertve). Ali \u0107u u slu\u010daju Jasenovca ipak ostati skepti\u010dan \u201frevizionist\u201d iz razloga \u0161to su za mnoge \u017ertve, posebno djecu, takvi podaci sigurno zauvijek izgubljeni. Dovoljno je samo navesti da je posljednji popis stanovni\u0161tva u Kraljevini Jugoslaviji izvr\u0161en deset godina prije utemeljenja logora u Jasenovcu, da su mnoge matice ro\u0111enih ili kr\u0161tenih u ratu spaljene skupa sa selima, a da je od zatvaranja tog logora pro\u0161lo 75 godina.<\/p>\n

S obzirom na temu moga izlaganja na tom znanstvenom skupu, bilo bi dobro da su Bilich & Goldstein\u2019s CO pro\u010ditali iscrpan rad Ivana Mirnika o zagreba\u010dkom \u017eidovskom rodu Alexander, u kojem su jasno navedene pojedinosti o uhi\u0107enju bake i oca od Z. Vinskoga \u2013 Ilke Alexander i Ottona Weissa te o njihovoj deportaciji i pogibiji u Auschwitzu,[16]<\/a> a ne u Jasenovcu. U knjizi Goldsteinovih, Vinskijev otac i baka historiografski su dobro pro\u0161li \u2013 umjesto Auschwitza kao mjesto smrti im je dodijeljen Jasenovac. Puno je gore pro\u0161ao jedan zagreba\u010dki \u017didov kojeg su, prema historiografskim spoznajama Goldsteinovih, ubili usta\u0161e, a doti\u010dni je desetlje\u0107ima \u017eivio poslije Drugog svjetskog rata.[17]<\/a> Isto tako, svima bi bilo dobro da (sa)znaju da je u usta\u0161kom koncentracijskom logoru u Jasenovcu, prilikom poku\u0161aja bijega, zaista ubijen \u010dlan obitelji Z. Vinskoga \u2013 brat njegove supruge, ugledne arheologinje Ksenije \u2013 lije\u010dnik i antifa\u0161ist Igor Gasparini; dakle po nacionalnosti Hrvat.<\/p>\n

Bili\u0107 je kao neprepoznati Pravednik me\u0111u narodima mogao svoje jeftine bodove u dana\u0161njoj maloj \u017didovskoj op\u0107ini u Zagrebu ili pak u mo\u0107nom Izraelu skupljati na puno bolji na\u010din. Na primjer, mogao je napisati esej o zagreba\u010dkom parkirali\u0161tu u neposrednoj blizini Arheolo\u0161kog muzeja, parkirali\u0161tu pored kojeg prolazi svaki radni dan ili ga vidi kada se nagne kroz prozor depoa numizmati\u010dke zbirke u kojoj radi. Na mjestu tog parkirali\u0161ta je bila lijepa \u017eidovska sinagoga koju su usta\u0161e do temelja sru\u0161ili 1941., ali do danas ona nije obnovljena. Za\u0161to nije? To najbolje zna Poglavarstvo grada Zagreba, posebno najdugovje\u010dniji zagreba\u010dki gradona\u010delnik Milan Bandi\u0107, koji se hvali svojim naj\u010de\u0161\u0107e proma\u0161enim, bespravnim i preskupo napla\u0107enim graditeljskim pothvatima, ali ne i ponovnom gradnjom male gra\u0111evine kakva je zagreba\u010dka sinagoga. Sve dok se zagreba\u010dka sinagoga ponovno ne izgradi netko \u0107e mo\u0107i dobro zara\u0111ivati od parkiranja automobila u naju\u017eem sredi\u0161tu grada, ali isto tako upirati prstom pred izraelskim i drugim delegacijama na to mjesto kao dokaz kontinuiteta NDH. A upravo je Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu pod izravnim prora\u010dunom Grada Zagreba, a Bili\u0107 je zaposlen u tom muzeju upravo onoliko dugo koliko je Bandi\u0107 po drugi put (vje\u010dni) gradona\u010delnik. Ali treba imati lavlje, pardon, kravlje srce.<\/p>\n

Dakle, pripisivanjem meni osporavanja progona i stradavanja \u017didova kroz povijest, posebno osporavanja holokausta u Drugom svjetskom ratu, upravo se Bili\u0107 napaja iz istog duhovnog izvora kao Goebbels prilikom trasiranja puta Hitleru kada nije prezao ni od \u010dega. Svojim iznesenim optu\u017ebama\/osudama Bili\u0107 se jasno predstavlja ne samo kao zao \u010dovjek pomra\u010denog uma nego kao beskrajno bezobrazni manipulator lako dostupnim izjavama i informacijama.<\/p>\n

Tek se sada mogu vratiti na po\u010detak, odnosno na Bili\u0107evo obe\u0107anje \u010ditateljima: \u201fKako ne bi sve ostalo na mojoj interpretaciji, u nastavku teksta citirat \u0107u upravo njegove rije\u010di, uz najkra\u0107i mogu\u0107i komentar, koji prvenstveno do\u010darava kontekst citata i njihovu neskrivenu ideolo\u0161ku pozadinu. Tako \u0107e \u010ditatelj sam mo\u0107i zaklju\u010diti jesu li moje kvalifikacije odraz Peri\u0161inih rije\u010di.<\/em>\u201d Mislim da je iz svega izlo\u017eenoga jasno da bi na na\u010dinu na koji je to Bili\u0107 sve napravio, Frankestein mogao samo pozavidjeti.<\/p>\n

To \u0161to Bili\u0107 tijekom svoga dvopredmetnog studija arheologije i povijesti na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu nije slu\u0161ao i polagao anti\u010dku numizmatiku, koju \u0107e kasnije predavati na tom istom fakultetu uop\u0107e nije vi\u0161e va\u017eno. Na ovom je mjestu puno va\u017enije da je njegovo znanje i razumijevanje povijesti, posebno onog dijela vezanog za Drugi svjetski rat, ali i metodologije znanstvenog rada u cjelini, o\u010dito takvo da upu\u0107uje na zaklju\u010dak da su mu na tom istom fakultetu predavali automehani\u010dari, a ocjenjivali ga vodoinstalateri. Naravno, uz du\u017eno po\u0161tovanje prema tim obrtnicima koji u Hrvatskoj \u010desto zara\u0111uju vi\u0161e od povjesni\u010dara. To je samo dojam mene kao arheologa koji se ne bavim historiografijom Drugog svjetskog rata, pa mogu samo pomisliti kakav je dojam Bili\u0107 ostavio na one kojima je to razdoblje specijalnost.<\/p>\n

U svome hvatanju za slamke spasa Bili\u0107 se cijelo vrijeme zapravo hvatao za nakovnje i mlinsko kamenje i povla\u010dio ih sa sobom. Umjesto da raspravlja o mojoj recenziji svoje knjige, \u0161to jedino mo\u017ee biti opravdano, on se cijelo vrijeme trudi predstaviti me kao ekstremnog hrvatskog nacionalista i vjerskog katoli\u010dkog \u0161ovinista da bi me na kraju predstavio kao dru\u0161tveno marginalnog i znanstveno bezna\u010dajnog arheologa u Hrvatskoj. Tu o\u010dito ponovno ne\u0161to nije u redu s Bili\u0107evom percepcijom i logikom: kako je mogu\u0107e da ja kao tobo\u017enji hrvatski nacionalist i vjerski katoli\u010dki \u0161ovinist u Hrvatskoj (u kojoj je na vlasti najdu\u017ee desni\u010darska stranka HDZ) i u Katoli\u010dkoj crkvi \u010diji sam vjernik, a posebno na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu Zagrebu u kojem radim, nisam nagra\u0111en bilo kakvim napredovanjem za svu svoju \u201frevnost i aktivizam\u201d pa da ne budem marginalan?<\/p>\n

Bili\u0107 je u pravu samo jedno \u2013 ja jo\u0161 uvijek nemam objavljenu ni jednu monografiju. Dru\u0161tvena i politi\u010dka klima koja vlada u Hrvatskoj, a posebno u hrvatskim humanisti\u010dkim znanostima je takva da za moje monografije, koje su rezultat isklju\u010divo moga privatnog znanstvenog i istra\u017eiva\u010dkog rada, nema novaca za objavu ili mi se kao uvjet name\u0107e cezurama i friziranje pojedinih dijelova. U Hrvatskoj bez problema ima novaca za objavu Bili\u0107evih luksuznih monografija u kojima se na nekoliko stotina stranica ne mo\u017ee na\u0107i ni jedna re\u010denica za pro\u010ditati, ali ne i za moje monografije koje sam pisao dugi niz godina, \u010dak desetlje\u0107a. Na\u017ealost ili sre\u0107om \u2013 kako za koga \u2013 Bili\u0107 nije usamljen kao privilegirana osoba u objavama monografija bez znanstvene ili vrlo upitne znanstvene vrijednosti. Zbog toga bih ovdje citirao izjavu slavnog knji\u017eevnika Jorgea Luisa Borhesa: Neki se ponose knjigama koje su napisali, a ja se ponosim knjigama koje sam pro\u010ditao<\/em>. U potpunosti prihva\u0107am i slijedim tu izjavi, ali bih mogao dodati jo\u0161 i to da se ponosim knjigama koje nisam samo pro\u010ditao nego sam ih kriti\u010dki prikazao, recenzirao ili na njih na neki drugi na\u010din reagirao, jer sam ih zbog tog pothvata morao pro\u010ditati po tri puta, a neke dijelove i vi\u0161e. Autori tih knjiga mogu mi zbog moje tako velike \u010ditanosti biti samo zahvalni. Me\u0111u svim tim knjigama najlak\u0161e mi je bilo recenzirati dvije Bili\u0107eve \u0161to zbog veli\u010dine stvarnog teksta za \u010ditanje \u0161to zbog njegovog znanja, metodologije i logike.<\/p>\n

Da zaklju\u010dim. Arheologija i historiografija bi kao humanisti\u010dke znanosti trebale \u010diniti ljude boljima u \u017eivotu, a to je na prvom mjestu \u017eudnja za istinoljubivo\u0161\u0107u. Iz svega izlo\u017eenoga jasno (mi) je da su humanisti\u010dke znanosti u\u010dinile Bili\u0107a boljim \u010dovjekom koliko medicinske znanosti Mengelea. Sve i da ho\u0107u ne mogu vi\u0161e pomo\u0107i tom nesretniku prilikom njegovih izljeva patolo\u0161ke mr\u017enje i intelektualnih i mentalnih akrobacija, spretnih i u\u010dinkovitih kao nekoga u ko\u0161ulji unakrsno postavljenih i za\u0161ivenih rukava. Ja mu kao obi\u010dan i mali, u \u017eivotu sretan i zadovoljan \u010dovjek mogu izraziti samo iskrenu kr\u0161\u0107ansku ljubav \u2013 u njegovom slu\u010daju egzorcizam.<\/p>\n

 <\/p>\n

Darko Peri\u0161a<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

P. S.<\/strong> U ljeto 2015., upravo kada sam objavio svoju recenziju prve Bili\u0107eve knjige, netko je sastavio i javno uputio pismo tada\u0161njoj predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarovi\u0107 i predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku, a u kojem se daje podr\u0161ka Marku Perkovi\u0107u Thompsonu da prilikom javnog izvo\u0111enja svoje ratne pjesme \u010cavoglave smije koristiti usta\u0161ki pozdrav \u201fZa dom! \u2013 Spremni!\u201d, koji je u Hrvatskoj zakonom zabranjen. U istom se pismu od njih tra\u017eilo da predlo\u017ee izmjene zakona o hrvatskoj vojsci, tj. da se pozdrav \u201fZa dom! \u2013 Spremni!\u201d uvede u slu\u017ebenu vojnu upotrebu kao tobo\u017ee stari hrvatski pozdrav oko \u010dijeg se zagovaranja K. Grabar-Kitarovi\u0107 kasnije politi\u010dki kompromitirala kao totalna neznalica i svu krivnju svalila na svoje savjetnike. Me\u0111u potpisnike te peticije netko je potpisao moje ime i prezime i naglasio da sam po struci arheolog da ne bude dvojbe da sam to ja. Kada sam sa zaka\u0161njenjem od dvije godine to slu\u010dajno vidio na internetu i pismeno reagirao, pitao sam se tko je to napravio i zbog kojeg je razloga tako zlonamjeran. Sada vi\u0161e nemam dvojbu u \u010dijem je to stilu napravljeno \u2013 ako to nije bio Bili\u0107ev potpis onda je od nekoga iz mentalnog i duhovnog kruga u kojem se on kre\u0107e odnosno tumara.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> Tomislav BILI\u0106, Ostava srebrnog novca 15. i 16. st. iz Bukove kod Virovitice, Katalozi i monografije Arheolo\u0161koga muzeja u Zagrebu, VIII, Zagreb 2010.<\/p>\n

[2]<\/a> Darko PERI\u0160A, Tomislav Bili\u0107, Ostava srebrnog novca 15. i 16. st. iz Bukove kod Virovitice, Starohrvatska prosvjeta, 42, Split 2015., str. 275-285.<\/p>\n

[3]<\/a> T. BILI\u0106, Osvrt na prikaz knjige Ostava srebrnog novca 15. i 16. st. iz Bukove kod Virovitice, Starohrvatska prosvjeta, 43, Split 2016., str. 299-302.<\/p>\n

[4]<\/a> D. PERI\u0160A, Logika i metodologija numizmati\u010dkog kapitalca, Starohrvatska prosvjeta, 44-45, Split 2018., str. 357-365.<\/p>\n

[5]<\/a> T. BILI\u0106, Revizionizam i negacionizam u hrvatskoj arheologiji na primjeru Darka Peri\u0161e, Historiografija.hr (objavljeno 31. o\u017eujka 2020.).<\/p>\n

[6]<\/a> D. PERI\u0160A, Muhamed Filipovi\u0107, Historija bosanske duhovnosti. Prahistorija, Bosna franciscana, 22, Sarajevo 2005., str. 267-287, ponovno objavljeno u: Status, magazin za politi\u010dku kulturu i dru\u0161tvena pitanja, 12, Mostar 2007., str. 205-215; D. PERI\u0160A, Povodom reakcija na moju recenziju prve knjige Historija bosanske duhovnosti, Status, 12, Mostar 2007., str. 216-229; D. PERI\u0160A, Muhamed Filipovi\u0107, Historija bosanske duhovnosti. Duhovni \u017eivot Ilira i srednjevjekovne Bosne, Status, 13, Mostar 2008., str. 211-225. (Ovdje Bili\u0107 i svi drugi neupu\u0107eni mogu vidjeti kako bi se trebale citirati recenzije \u2013 op. D. P.)<\/p>\n

[7]<\/a> D. PERI\u0160A, Geopoliti\u010dki polo\u017eaj, administrativna i crkvena pripadnost i regionalni identitet Hrvata u Livnu, Duvnu, Glamo\u010du i Kupresu, Status, 15, Mostar 2011., str. 298-333.<\/p>\n

[8]<\/a> Opse\u017ena literatura sabrana je u: Marko PIJOVI\u0106, Vlasi u dubrova\u010dkim spomenicima do 14. stolje\u0107a, Doktorska disertacija, Doktorski rad, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb 2018., str. 359-400.<\/p>\n

[9]<\/a> D. PERI\u0160A, O to\u010dnom nalazi\u0161tu i preciznijem mitolo\u0161kom odre\u0111enju rimske figurine iz okolice Glamo\u010da, Vjesnik Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu, L, Zagreb 2017., str. 314-315 (nap. 9).<\/p>\n

[10]<\/a> Anto BAKOVI\u0106, Hrvatski martirologij XX. stolje\u0107a. Sve\u0107enici-mu\u010denici Crkve u Hrvata, Martyrium Croatiae, Zagreb 2007.<\/p>\n

[11]<\/a> Vladimir GEIGER, Logori za folksdoj\u010dere u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata 1945. – 1947., \u010casopis za suvremenu povijest, god. 38, br. 3, Zagreb 2006., str. 1081-1100.<\/p>\n

[12]<\/a> Esad HE\u0106IMOVI\u0106, Garibi. Mud\u017eahedini u BiH 1992-1999, Fondacija Sina, Zenica 2006.<\/p>\n

[13]<\/a> D. PERI\u0160A, Arheolo\u0161ka svjedo\u010danstva o rimsko-delmatskim ratovima, Doktorska disertacija, Mentor: akademik i profesor emeritus Nenad Cambi, Sveu\u010dili\u0161te u Zadru, Odjel za arheologiju, Zadar 2015.<\/p>\n

[14]<\/a> T. BILI\u0106, Kuna \u2013 25 godina nov\u010dane jedinice Republike Hrvatske, izdava\u010di: Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu, Hrvatska narodna banka, Zagreb 2019.<\/p>\n

[15]<\/a> Ivo i Slavko GOLDSTEIN, Holokaust u Zagrebu, Novi Liber, Zagreb 2001., str. 188.<\/p>\n

[16]<\/a> Ivan MIRNIK, Obitelj Alexander ili kratka kronika izbrisanog vremena, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 28, Zagreb 1995., str. 101.<\/p>\n

[17]<\/a> Jure KRI\u0160TO, Jo\u0161 jedanput o knjizi Holokaust u Zagrebu, \u010casopis za suvremenu povijest, god. 34, br. 3, Zagreb 2002., str. 961.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-21094","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":21094,"position":0},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":21094,"position":1},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":21094,"position":2},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":21094,"position":3},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":21094,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":21094,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21094","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21094"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21094\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21096,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21094\/revisions\/21096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21094"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21094"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21094"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}