{"id":21063,"date":"2020-05-18T14:35:29","date_gmt":"2020-05-18T14:35:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21063"},"modified":"2020-05-18T14:44:40","modified_gmt":"2020-05-18T14:44:40","slug":"andrej-rodinis-plagijatorov-jezik-uvreda-inteligencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21063","title":{"rendered":"Andrej Rodinis – Plagijatorov jezik uvreda – inteligencije!"},"content":{"rendered":"

PLAGIJATOROV JEZIK UVREDA – INTELIGENCIJE!<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Novo javljanje Azema Ko\u017eara na ovome portalu[1]<\/a> ve\u0107 u naslovu nosi mr\u017enju<\/em>, koju mi uporno poku\u0161ava imputirati kao glavni motiv moga upozorenja da je plagijator. U ovoj epizodi on je iz \u010dista mira napadnut, jo\u0161 malo pa mu\u010denik:<\/p>\n

“Naime, u svakom mom odgovoru (tj. u odbrani, jer me iz \u010dista mira napada), upozoravao sam ga na mr\u017enju koju iskazuje, tra\u017ee\u0107i da se pona\u0161a normalno, da se ne inatimo i ne vrije\u0111amo, ve\u0107 da raspravljamo. Ali to nije pomoglo, mr\u017enju nikada nije negirao<\/strong> i uporno me tjerao na jezik uvreda, tako da nisam uvijek mogao izbje\u0107i tu vrstu isku\u0161enja, \u0161to meni zaista nije svojstveno. Zadnji njegov tekst je pre\u0161ao svaku mjeru tolerancije. Izme\u0111u ostaloga tu je zajedljivi vokabular mr\u017enje<\/strong> tipa: gadarija, blebetanje, glupo, bestidno, odvratno, hojratluk, trabunjanje, hajvani itd., bezbroj prosta\u010dkih i uvredljivih kvalifikacija.”<\/p>\n

Sve kada bi i bilo istina da ja gospodina Azema Ko\u017eara mrzim, to ne bi imalo nikakve veze s \u010dinjenicom da on u svojim ud\u017ebenicima jeste plagirao<\/em>. Stvar, me\u0111utim, stoji druk\u010dije i posve je jednostavna: ni Azem Ko\u017ear (kao ni Izet \u0160aboti\u0107 u svojem javljanju na ovom portalu[2]<\/a>) ne razlikuje \u0161to je mr\u017enja, a \u0161to \u010disti prijezir. Zato ne mogu, kako bi on navodno htio, negirati ne\u0161to \u0161to ne postoji, ali mogu iskazati zahvalnost na priznanju da njegov jezik jeste “jezik uvreda”; naravno, ne zbog vrije\u0111anja mene nego inteligencije \u010ditatelja.<\/p>\n

U okviru ove teme – a to je Ko\u017earovo plagiranje (ne sastav Arhivskoga vije\u0107a BiH, djelovanje Dru\u0161tva arhivskih radnika BiH ili pak neko, neobjavljeno izlaganje o Branislavu \u0110ur\u0111evu itd.), moglo bi se postaviti pitanje za\u0161to gospodin Ko\u017ear, kad ve\u0107 stalno cmizdra da ga mrzim, prema meni povremeno nastupa kao ozbiljan polemi\u010dar koji profesionalno, kolegijalno i sl. uva\u017eava oponenta? On je mene – pazi, molim te! – pozivao da raspravljamo<\/em>, a ne da se vrije\u0111amo. No njegov novi prilog, \u010dak i neovisno o samom predmetu rasprave, mnogo govori o tomu kako on raspravlja, odnosno kako se uop\u0107e snalazi u ulozi jednog “nau\u010dnika” koji bi da “polemizira” (a tako osjetljiv, da mu i rije\u010di poput blebetanje ili trabunjanje spadaju u vokabular mr\u017enje).<\/p>\n

Ko\u017ear najprije ka\u017ee: “Umjesto polemi\u010dnog teksta, po sistemu ‘ti ka\u017ee\u0161\/pi\u0161e\u0161\/smatra\u0161\/konstatira\u0161\/navodi\u0161\/tvrdi\u0161, itd.’ da je to i to tako i tako, a ‘ja smatram da to nije tako’ iz tog i tog razloga (koliko i kakvih god da je razloga), Rodinis je posegnuo za primitivnim vokabularom mr\u017enje<\/strong>“, da bi par redaka potom rekao: “Pored obilja izri\u010ditih uglavnom neargumentiranih negiranja i osporavanja<\/strong>, slu\u017ei se i insinuacijama tipa ‘smatrao sam, zaklju\u010dio sam’ da bi ne\u0161to moglo biti tako i tako, samo zato da bi imao neki povod za diskreditacije i negacije razli\u010dite vrste”. Bilo bi dobro da do sljede\u0107ega javljanja na ovome portalu gospodin Ko\u017ear sa samim sobom ra\u0161\u010disti je li smatrati<\/em> legitimno oru\u017eje u polemici ili insinuacija (Na izostanak konkretnih dokaza<\/em> za\u0161to je ne\u0161to insinuacija ne ra\u010dunamo jo\u0161 od njegova prvog javljanja). S tim cirkusiranjem u svezi, nije zgorega obratiti pozornost i na ovo izmotavanje: “Ko to u ovom, ali i u drugom slu\u010daju nastoji da nametne mi\u0161ljenje. O\u010dito je Rodinis”. Dok gospodin Ko\u017ear ne name\u0107e mi\u0161ljenje? Dobro, mo\u017eda je nametati preo\u0161tra rije\u010d, ali kako ocijeniti galamu da na njegove plagijate upozoravam “u po\u010detku podlo i oprezno, a potom sve agresivnije, otvorenije i primitivnije”? \u0160to je podlo i oprezno kada se ka\u017ee da je u svoja ne tri, nego \u010detiri[3]<\/a> ud\u017ebenika plagirao, ako je jasno navedena literatura koju je plagirao?<\/p>\n

Druga egzibicija pod Ko\u017earovom “polemi\u010darskom” \u0161atrom ti\u010de se uva\u017eavanja tu\u0111eg mi\u0161ljenja. On opet drobi li drobi o zborniku radova njemu u \u010dast, pripisuju\u0107i mi sljede\u0107e: “Zanemaruje, minimizira i negira stajali\u0161ta o mom doprinosu razvoju historiografije i arhivistike obznanjenim u autorskim prilozima istaknutih arhivista i histori\u010dara iz 2011. godine, spo\u010ditavaju\u0107i mi da se zaklanjam iza toga, sve u smislu da te nau\u010dne autoritete zloupotrebljavam. A ja se zbog toga ne gordim, ne likujem, ne ‘zaklanjam se’ kako to Rodinis zlonamjerno u svakom svom pamfletu konstatira nastoje\u0107i da me konfrotira sa kolegama i strukom, ve\u0107 jednostavno i primjereno, iz li\u010dnog uvjerenja,<\/strong> konstatiram da sam ponosan na svoj doprinos razvoju historiografije i arhivistike.” <\/strong><\/p>\n

Gospodin Ko\u017ear, dakako, ima pravo krivo zaklju\u010diti da je namjera (smisao?) bila zloporaba autoriteta i konfrontiranje s kolegama i strukom i \u0161to god jo\u0161 ho\u0107e, ali ja \u0107u podsjetiti da sam rekao da se za taj zbornik zaklanja kao za nekakav kona\u010dan sud<\/em> o njegovu djelu, dok sve \u0161to se protiv istoga ka\u017ee – kako svjedo\u010dimo iz njegova teksta u tekst – progla\u0161ava zlonamjernim, mrzila\u010dkim itsl., itsl., itsl. Kako god, gospodin Ko\u017ear o\u010dito ne shva\u0107a, za svoje dobro, da upravo to njegovo “li\u010dno uvjerenje” ne moraju dijeliti svi. I stoga, kada ka\u017eem da je u ne tri, ve\u0107 \u010detiri ud\u017ebenika plagirao niti namjeravam njega konfrontirati sa strukom, niti mu braniti ponos na doprinose, niti ga mrzim.<\/p>\n

U novom prilogu – a opet samo \u010ditateljstva radi – gospodin Ko\u017ear sumira ovako:<\/p>\n

“Po\u010deo je od osporavanja navodno ‘apologetskog’ prikaza skripte Uvod u historiju<\/em>, preko na svoj na\u010din predstavljene polemike sa S. Jalimamom, a zavr\u0161io sa na\u0161im neslaganjima o sastavu Arhivskog vije\u0107a BiH koja je objavio u svom radu iz 2010. godine. ‘Pregazio’ je preko mojih historiografskih i arhivisti\u010dkih ud\u017ebeni\u010dkih izdanja, desetlje\u0107ima stvaranih, bez nekih posebnih uzora i urneka, nastoje\u0107i da sve to obezvrijedi ili bar relativizira”.<\/p>\n

Jeste gubljenje vremena, ali treba ipak kazati da: njegovim “Uvodom u historiju” jesam zapo\u010deo (kao prvim plagijatom), ali ne s “apologetskim prikazom” (takav, ako postoji, nije mi poznat); pridjev apologetski dodijeljen je prikazu “Pomo\u0107nih historijskih nauka”, i to iz pera Saliha Jalimama (kojega Ko\u017ear i dalje bez ikakve osnove naziva mojim uzorom i u\u010diteljem); ako je u ranijem javljanju \u010ditatelje s\u00e2m pozvao da ju pro\u010ditaju, njihovu davnu polemiku nije trebao spominjati, a ako je ve\u0107 spominje onda je trebao priop\u0107iti svoj veli\u010danstveni trijumf i, na kraju, kao najva\u017enije, uop\u0107e nisam zavr\u0161io na\u0161im neslaganjima o sastavu Arhivskoga vije\u0107a BiH: To je vije\u0107e bilo samo povod i samo jedan dio teksta koji sam naveo kao dokaz da jesam osporavao neka njegova stajali\u0161ta i ne o\u010dekujem nikakvu polemiku o tom vije\u0107u, kako on misli na kraju svoga javljanja. Jer, kada sam rekao da “trebamo biti zahvalni za svaku demonstraciju kozmi\u010dkih dimenzija njegove neupu\u0107enosti, neznanja i horjatluka” nisam mislio na Arhivsko vije\u0107e BiH nego op\u0107enito, na sve<\/em> \u0161to izbija iz njegove tipkovnice. I u okviru ove teme (njegovo plagiranje) opet je izbilo. A \u010ditatelji neka ne zamjere ukoliko nisam dosljedan u hodu od glupoga i smije\u0161noga prema odvratnome i bestidnome.<\/p>\n

U prethodnome tekstu, naveo sam kako mi gospodin Ko\u017ear pripisuje podmetanje i izvla\u010denje \u010dinjenica iz konteksta:<\/p>\n

“Podme\u0107e i iz konteksta izvla\u010di izme\u0111u ostaloga navode: Vrhbosanska nadbiskupija ‘mitropolija’, itd.”<\/p>\n

U novome javljanju, o tom podmetanju i izvla\u010denju iz konteksta, da prostite na nu\u017enoj ogromnosti citata, ka\u017ee ovo:<\/p>\n

“Dakle, stoji \u010dinjenica da je termin mitropolija pogre\u0161no upotrijebljen,<\/strong> da je u pitanju o\u010diti lapsus<\/strong>, \u0161to se vidi iz prve (prethodne) i druge (naredne) re\u010denice ovog istog pasusa, a \u0161to ja nisam osporio kod Rodinisovog navo\u0111enja. Ali je svakome ko je iole razuman jasno da se ovdje radi o lapsusu. Dakle, kada ka\u017eem da mi podme\u0107e, mislim na podmetanje neznanja o tome \u0161ta je mitropolija a \u0161ta nadbiskupija, jer je iz teksta jasno da se govori o nadbiskupijama, a kada ka\u017eem da iz teksta izvla\u010di, jasno je da je izvukao jednu re\u010denicu iz sredine pasusa <\/strong>i tako o\u010diti lapsus tuma\u010di neznanjem, ‘gluparijom’, itd. Uostalom, brojne \u0161tamparske, pravopisne gre\u0161ke i ovakvi lapsusi koji su se autoru (i lektoru) potkrali, prepoznati su ubrzo po izlasku ud\u017ebenika iz \u0161tampe, te su potom ispravljene (podvu\u010dene) u tekstu ud\u017ebenika a zatim i od\u0161tampane i nalijepljene<\/strong> na unutarnju stranu zadnje korice ud\u017ebenika, tako da je u promet oti\u0161ao samo neznatan broj u po\u010detku distribuiranih primjeraka. Iako je mogu\u0107e, ipak je malo vjerovatno da je ba\u0161 od tih nekorigiranih primjeraka neki dosegao i do Rodinisa, \u0161to zna\u010di da je mogu\u0107e znao za ispravke. Me\u0111utim, kad sve to ostavimo po strani, ja ne sporim \u0161to je Rodinis ukazao na ovu gre\u0161ku \u2013 lapsus, bez obzira \u0161to mi je i bila poznata, ali sporim \u0161to je glorificira i koristi<\/strong> za te\u0161ke kvalifikacije<\/strong>.”<\/p>\n

Eto, tako, dame i gospodo! Profesor ddr. Ko\u017ear ina\u010de, u svome privatnom i profesionalnom \u017eivotu zna \u0161to je mitropolija a \u0161to nadbiskupija; u ud\u017ebeniku za voljene studente omaklo mu se da ih pobrka, a kada netko to ocijeni gluparijom (kako samo te\u0161ka kvalifikacija!), on ne ka\u017ee odmah da je rije\u010d o pukom lapsusu, jo\u0161 manje da su sve gre\u0161ke podvu\u010dene u tekstu (?!) i sve ispravke nalijepljene u kupusaru (nadajmo se da to uklju\u010duje i “milostive” \u010dasne sestre i franjeva\u010dke “manastire”!), nego nas s tim akrobacijama – ako ih je uop\u0107e bilo – upozori tek u sljede\u0107em, a nakon teksta u kojemu mi je za isto pripisao podmetanje<\/em>!<\/p>\n

U prethodnome sam tekstu, tako\u0111er, naveo i kako mi je gospodin Ko\u017ear pripisao bezo\u010dno laganje:<\/p>\n

“Rodinis bezo\u010dno la\u017ee kada tvrdi da ud\u017ebenik ‘Pomo\u0107ne historijske nauke’ nije nazvao ‘besmislenim’, ve\u0107 ka\u017ee da mi se ‘to u\u010dinilo’, da je on samo uputio \u010ditateljstvo na polemiku itd.”<\/p>\n

U novome javljanju, o istoj stvari taj gospodin ka\u017ee ovo:<\/p>\n

“Rodinis osporava<\/strong> moja razumijevanja njegovih (i Jalimamovih) stajali\u0161ta o ud\u017ebeniku<\/strong> Pomo\u0107ne historijske nauke<\/em>, tvrde\u0107i da ga nije nazvao besmislenim, ve\u0107 da sam takav zaklju\u010dak ja izvukao satiru\u0107i se od napora da mu to uguram u tekst. Odgovaram da nisam nigdje napisao da ga je ‘nazvao besmislenim’, niti je on to napisao, ve\u0107 sam naveo da ga smatra (tretira) besmislenim,<\/strong> \u0161to sam, razumljivo, osporavao. Me\u0111utim, po\u0161to on takav<\/strong> zaklju\u010dak negira, \u010dak se i ljuti<\/strong>, ja nemam nikakvog razloga da se oko toga sporim, da mu bilo \u0161ta tako ‘uguravam u tekst’ \u2013 \u00a0i mirna Bosna!”<\/p>\n

Eto tako, dame i gospodo! Ono \u0161to je gospodin Ko\u017ear napisao u tekstu objavljenom 29. travnja ve\u0107 u tekstu objavljenom 13. svibnja – vi\u0161e ne postoji! Nikad se nije niti dogodilo! I, \u0161to? Mirna Bosna! Ja\u0161ta!<\/p>\n

Nema nikakve, ba\u0161 nikakve sumnje da \u0107e Ko\u017ear, koliko god se puta javi na ovome portalu, tvrditi da je u svome ud\u017ebeniku iz 2004. arhivistiku obradio PRVI PUT<\/strong>. U novom javljanju, on to \u010dini ovako:<\/p>\n

“<\/strong>Kada npr. konstatiram da bi svakom arhivisti trebala da imponira \u010dinjenica da je Arhivistika po prvi put uvedena u univerzitetske programe kao zasebna nau\u010dna disciplina, ne samo u Tuzli, Rodinis to do\u017eivljava kao svoj te\u017eak poraz.”<\/p>\n

\u0160to, dakle, prema gospodinu Ko\u017earu, do\u017eivljavam svojim te\u0161kim porazom? Prema najnovijoj verziji, to \u0161to je arhivistika prvi put “uvedena u univerzitetske programe”! A ja sam samo upozorio da u njegovu ud\u017ebeniku arhivistika nije obra\u0111ena prvi put iz jednog jedinog razloga – \u0161to je pabir\u010deno postoje\u0107e gradivo. I to ponavljam iz teksta u tekst i ponavljat \u0107u koliko god puta bude trebalo, tj. dok god Ko\u017ear bude poku\u0161avao napraviti nas budalama! Ipak, u novom javljanju gospodin Ko\u017ear odva\u017eno poru\u010duje da \u010ditatelji o tom prvom putu sude prema “izvornom sadr\u017eaju”, a ne prema “dezinformacijama” koje navodno \u0161irim, a ja im sugeriram isto: Ako pro\u010ditaju poglavlje o prvi-put-arhivistici iz njegova ud\u017ebenika iz 2004. uporedo s “Priru\u010dnikom iz arhivistike” iz 1977. bit \u0107e im kristalno jasno u kojem grmu le\u017ei dezinformacija (kako blaga rije\u010d!).<\/p>\n

I, na kraju, opet ud\u017ebenik koji Ko\u017ear najgr\u010devitije brani – “Uvod u historiju”. U ovoj epizodi, pored historiografije, u obranu tog plagijata gurnuo je, ni krivu ni du\u017enu, i arhivistiku:<\/p>\n

“Ne znaju\u0107i, ili ne \u017eele\u0107i da zna, \u0161ta sve podrazumijeva pojam vjerodostojan dokument, da izme\u0111u ostalog mora biti protokoliran i\/ili ovjeren bar potpisom autora \u2013 odnosno odgovorne osobe, \u0161to je u arhivskim propisima i standardima jasno definirano, on studentske bilje\u0161ke sa predavanja (sude\u0107i po naznakama sa predavanja dr. \u0106irkovi\u0107a, mada te ‘naznake’ meni nisu bile dostupne), neovjerene od ustanove ili autora, neprotokolirane i sl. smatra autorskim i vjerodostojnim izvorom. Tek je u zadnjem pamfletu donekle relativizirao<\/strong> njihovu vjerodostojnost<\/strong> nazivaju\u0107i ih ‘to \u0161to su studenti nazvali predavanjima dr. \u0106irkovi\u0107a’… Dakle, iz \u010distog neznanja, ili zle namjere, Rodinis bilje\u0161ke studenata sa predavanja profesora, koje su vjerovatno dopunjavane iz generacije u generaciju, smatra skriptom,<\/strong> \u0161to podrazumijeva da je tekst autoriziran i odobren za kori\u0161tenje (kao neka vrsta internog ud\u017ebenika) od strane nadle\u017enog organa fakulteta\/univerziteta. Sasvim je jasno, izme\u0111u ostaloga i iz navoda iz zadnjeg pamfleta, da to nije slu\u010daj, tj. da to nisu skripte ve\u0107 neautorizirane bilje\u0161ke studenata,<\/strong> te da je s toga Rodinis bezbroj puta pogre\u0161no<\/strong> koristio rije\u010d skripta,<\/strong> \u0161to je po\u010detak i okosnica svih njegovih insinuacija na ovu temu. Naravou\u010denije: na imaginarnim osnovama ne mogu se praviti ozbiljne konstrukcije, ina\u010de \u0107e se uru\u0161iti kao kula od karata.”<\/p>\n

Prihvatimo, uvjetno, da sam grubo pogrije\u0161io svaki put kada sam nazvao skriptom materijal pod naslovom “Uvod u istorijske studije \u2013 Po bele\u0161kama studenata sa predavanja prof. dr. S. \u0106irkovi\u0107a” (Filozofski fakultet, Odeljenje za istoriju, Beograd 1975.). To sam, ina\u010de, prvi put u\u010dinio ve\u0107 u “Visokoj plagijatorskoj \u0161koli”, koja na ovom portalu stoji od 28. o\u017eujka, zatim i u tekstu “Veoma ponosni emeritus prof. ddr. Azem Ko\u017ear”, objavljenom 20. travnja, ali tek poslije tre\u0107ega teksta, “Azem Ko\u017ear i istina”, objavljenog 4. svibnja 2020. uhvatio se emeritus za tu rije\u010d, kao da je to previ\u0111eni, a klju\u010dni dokaz da on taj materijal nije u cijelosti prepisao u “Uvodu u historiju”. Ali, to maltretiranje \u010ditateljstva je ba\u0161 ni\u0161ta u usporedbi s rijetko vi\u0111enom zamjenom teza – Kako vidimo, on navodi da ja relativiziram vjerodostojnost njegova plagijatorskog plijena, nazivaju\u0107i ga “to \u0161to su studenti nazvali predavanjima Dr. \u0106irkovi\u0107a”, mada je citirano NJEGOVA konstrukcija iz prethodnoga mu teksta: “Naime, dok se \u0106irkovi\u0107evo razumijevanje arhivskog fonda, prema Rodinisovom citatu \u2013 \u0161to nije vjerodostojno \u2013 jer to \u0161to su studenti nazvali predavanjima dr. \u0106irkovi\u0107a<\/strong> apsolutno ne zna\u010di da je to njegovo autorsko djelo pa se na njega ne mo\u017ee pozivati” (isticanje A. R.). Dakako, kako god taj materijal nazivali i makar nam Ko\u017ear branio da se na isti pozivamo, opet ostaje \u010dinjenica da je on taj materijal u cijelosti plagirao<\/em>. I tu mu ne mogu pomo\u0107i nikakvi arhivski propisi i standardi, ali ni ovakva obja\u0161njenja:<\/p>\n

“A \u0161to se optu\u017ebi o prepisivanju i plagiranju ti\u010de, nekada navodi tri a nekada \u010detiri ud\u017ebenika, jasno sam ranije odgovorio: ne radi se o prepisivanju ve\u0107 o interpretaciji<\/strong> sadr\u017eaja u skladu sa nastavnim programom, \u0161to i jeste osnovna osobenost i svrha svakog ud\u017ebenika. U ud\u017ebeniku se predstavljaju nau\u010dni dometi<\/strong>, ne samo autora niti nu\u017eno autora ud\u017ebenika, ve\u0107 dometi nau\u010dnika iz odre\u0111ene nau\u010dne oblasti”.<\/p>\n

Nad ovim obja\u0161njenjem \u010ditateljima se moram ispri\u010dati za dosada\u0161nji, nepotpun pristup njegovu plagijatu “Uvod u historiju” iz 1994. godine. Naime, do sada sam se detaljnije bavio samo plagiranjem “Uvoda u istorijske studije \u2013 Po bele\u0161kama studenata sa predavanja prof. dr. S. \u0106irkovi\u0107a” (Filozofski fakultet, Odeljenje za istoriju, Beograd 1975.), koji \u010dini prvo i tre\u0107e poglavlje plagijata, a nisam se osvrnuo na “domete” u drugom, poglavlju “Historiografija”, koje je spravio od re\u010denica iz knjige Mirjane Gross “Historijska znanost. Razvoj, oblik, smjerovi” (Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu \u2013 Institut za hrvatsku povijest, Zagreb 1976.).<\/p>\n

\u010citaju\u0107i knjigu Mirjane Gross uporedo s Ko\u017earovim plagijatom, pitao sam se \u0161to li je skrivio taj Helanik iz Mitilene, da ga Ko\u017ear uop\u0107e ne spomene? Opet, kada Gross istakne da “me\u0111u Tukididovim nastavlja\u010dima valja spomenuti Ksenofonta” (str. 38), ona o istome ispisuje \u010ditav pasus, dok u svome plagijatu (str. 27) Ko\u017ear ka\u017ee da “me\u0111u neposrednim Tukididovim nastavlja\u010dima zna\u010dajno je pomenuti Ksenofonta” i udara to\u010dku! I to je, dakle, sve \u0161to treba kazati o Ksenofontu: da ga je zna\u010dajno spomenuti me\u0111u Tukididovim nastavlja\u010dima (dodu\u0161e, ne bilo kakvim, nego neposrednim). Ako je Gross Flavija Bionda navela kao prvoga erudita, kakav je znanstveni “domet” to \u0161to ga u svom plagijatu Ko\u017ear uop\u0107e ne spominje?<\/p>\n

Pa ipak, kad sam tako postupio s nekim tamo studentskim bilje\u0161kama, osje\u0107am potrebu dati nekoliko usporedba tekstova – hrvatskoga izvornika i plagijata “korektnim bosanskim jezikom” (S. Had\u017ei\u0107) – kako bi se konkretnije sagledali epohalni doprinosi gospodina Ko\u017eara povijesnoj znanosti:<\/p>\n

-Historijska djela koja nisu imala karakter ljetopisa nisu se pojavila u drugom, ve\u0107 u prvom stolje\u0107u p. n. e.:<\/p>\n\n\n\n\n
Gross, str. 39<\/td>\nKo\u017ear, str. 28<\/td>\n<\/tr>\n
U drugom <\/strong>stolje\u0107u pr. n. e. pojavila su se, uglavnom pod utjecajem Polibija, historijska djela koja nisu imala oblik ljetopisa.<\/td>\nU prvom <\/strong>stolje\u0107u p. n. e. uglavnom pod uticajem Polibija, pojavila su se djela koja nisu imala oblik ljetopisa.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

-Jean Mabillon nije utvrdio, ve\u0107 potvrdio<\/em> pravila historijske kritike:<\/p>\n\n\n\n\n
Gross, str. 64<\/td>\nKo\u017ear, str. 39<\/td>\n<\/tr>\n
Temelje pomo\u0107nim historijskim znanostima udarili su francuski benediktinci sv. Maura i njihovi nasljednici u 17. i 18. stolje\u0107u. Pripadnik toga reda Jean Mabillon (\u017dan Mabijon) (1632-1707) utvrdio<\/strong> je temeljna pravila tehnike historijske kritike primijenjene na isprave, tj. stvorio je disciplinu diplomatike.<\/td>\nTemelje su im udarili su francuski benediktinci i njihovi nasljednici u toku 17. i 18. stolje\u0107a. Najpoznatiji me\u0111u njima je \u017dan Mobijon (1632-1707) koji je potvrdio<\/strong> osnovna pravila historijske kritike primijenjene na isprave \u010dime je udario temelje diplomatici.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

-Voltaire nije filozof i knji\u017eevnik, nego mislilac i histori\u010dar, i nije se bavio gotovo svim, nego ba\u0161 svim<\/em> pitanjima suvremene historije:<\/p>\n\n\n\n\n
Gross, str. 68<\/td>\nKo\u017ear, str. 41<\/td>\n<\/tr>\n
Uzor historiografije prosvije\u0107enosti bio je Fran\u00e7ois Arouet Voltaire (Fransoa Arue Volter) (1694-1778), slavni filozof i knji\u017eevnik… \u0161to se ve\u0107 bavio gotovo svim velikim problemima koji zaokupljaju suvremenu historiju…<\/td>\nUzor historiografije prosvije\u0107enosti bio je francuski mislilac i histori\u010dar Fransoa Arue Volter (1694-1778). On se bavio svim pitanjima savremene historije…<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

-a Leopold Ranke nije izvr\u0161io odlu\u010dan preokret u historijskoj znanosti:<\/p>\n\n\n\n\n
Gross, str. 94<\/td>\nKo\u017ear, str. 44<\/td>\n<\/tr>\n
Leopold Ranke (1795-1886) izvr\u0161io je odlu\u010dan preokret u historijskoj znanosti<\/em> i bitno utjecao na njezin razvoj ne samo u Njema\u010dkoj nego u svim evropskim zemljama pa i u Americi.<\/td>\nLeopold Ranke (1795-1886) je bitno uticao na razvoj historijske znanosti u Njema\u010dkoj, Evropi i Americi.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

S ovom skromnom dopunom, pri\u010da o plagijatima prof. ddr. Azema Ko\u017eara trebala bi biti kona\u010dno zavr\u0161ena.<\/p>\n

Srda\u010dno iz Nizozemske,<\/p>\n

Andrej Rodinis<\/p>\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> Azem Ko\u017ear: “Primitivni vokabular mr\u017enje Andreja Rodinisa”; https:\/\/historiografija.hr\/?p=20955<\/a>.<\/p>\n

[2]<\/a> Usp. Izet \u0160aboti\u0107: “Odgovor na tekst Andreja Rodinisa”; https:\/\/historiografija.hr\/?p=19978<\/a>.<\/p>\n

[3]<\/a> Ovom se prigodom ispri\u010davam za lapsus \u0161to sam govorio o samo tri<\/em>, umjesto o \u010detiri <\/em>njegova ud\u017ebenika.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-21063","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":21063,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":21063,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":21063,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":21063,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":21063,"position":4},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":21063,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21063"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21063\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21063\/revisions\/21067"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}