{"id":21026,"date":"2020-05-15T15:33:50","date_gmt":"2020-05-15T15:33:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=21026"},"modified":"2020-05-15T15:33:50","modified_gmt":"2020-05-15T15:33:50","slug":"carl-muller-froland-idejni-svemir-nacizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21026","title":{"rendered":"Carl M\u00fcller Fr\u00f8land, \u201eIdejni svemir nacizma\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Ni 75 godina nakon sloma nacisti\u010dke Njema\u010dke, na jedno pitanje nema odgovora: kako se vode\u0107a europska kultura mogla razviti u diktaturu koja je pokrenula novi svjetski rat i po\u010dinila zlo\u010din genocida? \u0160to je nacizam i za\u0161to su nacisti djelovali tako kako su djelovali? Nacizam nije nastao u idejno-povijesnom vakuumu, ve\u0107 je imao duboke korijene u njema\u010dkoj kulturi. Knjiga <em>Idejni svemir nacizma<\/em> vodi nas na fascinantno putovanje od njema\u010dkog romantizma do ere nacizma. Vidjet \u0107emo kako su se odre\u0111eni misaoni tokovi pojavljivali i \u2013 mo\u017eda iznena\u0111uju\u0107e \u2013 doprinosili nastanku nacisti\u010dke ideologije. Knjiga isti\u010de klju\u010dne zna\u010dajke te ideologije: ultranacionalizam i vodstvo, rasno razmi\u0161ljanje i antisemitizam, romantizam i totalitarizam i jo\u0161 mnogo toga. Autor analizira povijesno zna\u010denje filozofske misli Herdera, Schellinga, Schopenhauera, Nietzschea i drugih, prikazuje sna\u017ean utjecaj okultizma na nacizam te daje uvid u psiholo\u0161ki u\u010dinak nacisti\u010dke ideologije \u2013 kako su nacisti\u010dki ideali i stavovi nagnali pojedince da srda\u010dno i energi\u010dno prihvate nacisti\u010dki re\u017eim, a Hitlera veli\u010daju kao mesijansku, herojsku pojavu te borbenog i odlu\u010dnog spasitelja nacije. Ovo je pri\u010da o stvaranju \u201epoliti\u010dke religije\u201c i njezinoj mo\u0107i da potakne ljude na zvjerska djelovanja koja su u kona\u010dnici rezultirala holokaustom. Ponovno objavljivanje Hitlerove knjige <em>Mein Kampf<\/em> u Njema\u010dkoj izazvalo je sna\u017ene reakcije, a zanimanje za nacizam ve\u0107e je nego ikad. Tema je nevjerojatno aktualna jer nacizam baca svjetlo na klju\u010dna pitanja na\u0161eg vremena. Ekstremne ideologije, kao \u0161to su neonacizam i islamski radikalizam, progone Europu dana\u0161njice jer jo\u0161\u00a0postoje ljudi koji ubijaju uime rase i vjere.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>* * *<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Carl M\u00fcller Fr\u00f8land (1982.) norve\u0161ki je znanstvenik, bavi se povije\u0161\u0107u politi\u010dkih ideja o \u010demu je objavio brojne radove. \u017divi i radi u Oslu. Podru\u010dje njegova interesa su totalitarni sustavi te vjerski i sekularni aspekti nacisti\u010dkog svjetonazora. Knjiga <em>Idejni svemir nacizma<\/em> izazvala je veliko zanimanje stru\u010dne i intelektualne javnosti u Europi i svijetu te je prevedena na nekoliko jezika.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-8075-74-2<\/li>\n<li><strong>Dimenzije:<\/strong> 155&#215;240 mm<\/li>\n<li><strong>Broj stranica:<\/strong> 464<\/li>\n<li><strong>Uvez:<\/strong> meki<\/li>\n<li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2020.<\/li>\n<li><strong>Naslov izvornika:<\/strong> Nazismens id\u00e9univers<\/li>\n<li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> norve\u0161ki<\/li>\n<li><strong>Prijevod:<\/strong> Mi\u0161o Grundler<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Prelistaj uzorak:<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/idejni-svemir-nacizma\/\">https:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/idejni-svemir-nacizma\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":21027,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-21026","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/idejni_svemir_nacizma.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":21026,"position":0},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53832,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53832","url_meta":{"origin":21026,"position":1},"title":"Deseti History Fest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Deseti History Fest se odr\u017eava u Sarajevu od 2. do 6. juna 2026. godine. Ovogodi\u0161nje izdanje Festa posve\u0107eno je raspravama o razvoju poslijeratnih dru\u0161tava u Jugoisto\u010dnoj Evropi. Ideja je da u komparativnoj perspektivi sagledamo kako su se razvijala dru\u0161tva poslije Drugog svjetskog rata i poslije ratova 1990-ih godina. Poku\u0161at \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54649,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54649","url_meta":{"origin":21026,"position":2},"title":"Objavljen je 24. broj \u010dasopisa &#8220;Historijska traganja&#8221; (2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za \u00a0historiju Univerziteta u Sarajevu objavio je 24. broj \u010dasopisa Historijska traganja. U ovom broju je objavljeno ukupno deset \u010dlanaka (od toga sedam u tematskom bloku Znanje pod nadzorom: ideologije, dru\u0161tvo i mo\u0107). Tu je i rubrika Gra\u0111a u kojoj su objavljena pisma \u0161to ih je Vejsil \u0106ur\u010di\u0107 pisao\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/historijska-traganja-24-2025.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":21026,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":21026,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin &#8220;Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika&#8221; u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54370,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54370","url_meta":{"origin":21026,"position":5},"title":"Andrew Pettegree \u2013 \u201eKnjiga u ratu\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Britanski povjesni\u010dar Andrew Pettegree u djelu Knjiga u ratu, koje je na hrvatski jezik preveo Milan Popovi\u0107, istra\u017euje na koji su na\u010dine knjige, kultura \u010ditanja i pisci oblikovali ratove modernog doba, od Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata pa sve do rata u Ukrajini, te kako su ratovi utjecali na nastanak, \u0161irenje i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21026","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21026"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21026\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21028,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21026\/revisions\/21028"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21027"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21026"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21026"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21026"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}