{"id":2097,"date":"2016-04-11T22:00:05","date_gmt":"2016-04-11T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2097"},"modified":"2016-04-11T22:00:05","modified_gmt":"2016-04-11T22:00:05","slug":"okrugli-stol-ferdo-sisic-i-njegova-knjiznica-u-drzavnom-arhivu-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2097","title":{"rendered":"Okrugli stol “Ferdo \u0160i\u0161i\u0107 i njegova knji\u017enica u Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu”"},"content":{"rendered":"

10,00-10,05<\/span><\/b>   <\/span>Pozdravna rije\u010d ravnateljice Dr\u017eavnog arhiva u Zagrebu, doc. dr. sc. \u017divane He\u0111beli<\/span><\/p>\n

<\/span>10,05-10,20<\/span><\/b>   <\/span>D. Agi\u010di\u0107: Ferdo \u0160i\u0161i\u0107, sveu\u010dili\u0161ni profesor, znanstvenik i javni djelatnik<\/i><\/span><\/p>\n

<\/span>10,20-10,35<\/span><\/b>   <\/span>T. Galovi\u0107: Medievisti\u010dki profil Ferde \u0160i\u0161i\u0107a (1869. \u2013 1940.)<\/i><\/span><\/p>\n

<\/span>10,35-10,50<\/span><\/b>   <\/span>R. Zaradi\u0107: Knji\u017enica Ferde \u0160i\u0161i\u0107a u Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu<\/i><\/span><\/p>\n

<\/span><\/i>10,50-11,05<\/span><\/b>   <\/span>Pauza<\/span><\/p>\n

<\/span>11,05-11,20<\/span><\/b>   <\/span>\u017d. Holjevac: Ferdo \u0160i\u0161i\u0107 i ranonovovjekovna hrvatska povijest<\/i><\/span><\/p>\n

<\/span>11,20-11,35<\/span><\/b>   <\/span>M. Vukovi\u0107:  <\/span>Ostav\u0161tina akademika Ferde \u0160i\u0161i\u0107a u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti \u2013 arhivisti\u010dki osvrt<\/i><\/span><\/p>\n

<\/span>11,35-11,50<\/span><\/b>   <\/span><\/span>I. Kuhar: Ferdo \u0160i\u0161i\u0107 u fondovima Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva<\/i><\/span><\/p>\n

<\/span>11,50-12,20<\/span><\/b>   <\/span>Rasprava<\/span><\/p>\n

<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

DAMIR AGI\u010cI\u0106 (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<\/span><\/b><\/p>\n

Ferdo \u0160i\u0161i\u0107, sveu\u010dili\u0161ni profesor, znanstvenik i javni djelatnik<\/span><\/i><\/p>\n

U uvodu okruglom stolu posve\u0107enome Ferdi \u0160i\u0161i\u0107u i njegovoj knji\u017enici bit \u0107e dan kratak pregled njegova \u017eivotopisa, od djetinjstva u slavonskome selu Retkovci kod Vinkovaca, do sveu\u010dili\u0161ne katedre hrvatske povijesti i polo\u017eaja dekana fakulteta te \u010dlana akademije znanosti u Zagrebu, kao i mnogih doma\u0107ih i inozemnih znanstvenih dru\u0161tava. Nazivali su ga \u201enestorom hrvatske historiografije\u201c prve polovice dvadesetog stolje\u0107a, \u201ehrvatskim povjesni\u010darom stolje\u0107a\u201c i sli\u010dnim pozitivnim atributima, iako je od po\u010detaka svoje karijere bio tako\u0111er napadan i osporavan, uglavnom iz politi\u010dkih ili politikantskih razloga. Osobito su ga cijenili njegovi studenti \u2013 njihovu je studentskom klubu u me\u0111ura\u0107u bio protektorom, a uvijek je nesebi\u010dno pomagao savjetom, mentorskim radom, \u010desto i posudbom knjiga iz svoje prebogate knji\u017enice koju je stvarao desetlje\u0107ima. <\/span><\/p>\n

\u0160i\u0161i\u0107 je napisao mnoga djela koja su ostavila dugotrajan trag u hrvatskoj historiografiji, o \u010demu \u0107e djelomice biti govora i na ovome okruglom stolu. Njegova golema ostav\u0161tina u Arhivu HAZU, mnogi rukopisi, brojni ispisi iz arhiv\u00e2 i nadasve korespondencija koju je vodio s brojnim akterima znanstvenog, kulturnog i politi\u010dkog \u017eivota Hrvatske, odnosno Austro-Ugarske i Jugoslavije, te napose njegova knji\u017enica \u0161to se \u010duva u Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu svjedo\u010de o nesvakida\u0161njem intelektualcu, jednome od istinskih bardova humanisti\u010dke znanosti i dru\u0161tvenog \u017eivota prve polovice dvadesetoga stolje\u0107a.  <\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

TOMISLAV GALOVI\u0106 (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<\/span><\/b><\/p>\n

Medievisti\u010dki profil Ferde \u0160i\u0161i\u0107a (1869. \u2013 1940.)<\/span><\/i><\/p>\n

Istaknuti hrvatski povjesni\u010dar \u2013 sveu\u010dili\u0161ni profesor i akademik Ferdo (Ferdinand) \u0160i\u0161i\u0107 (Vinkovci, 9. III. 1869. \u2013 Zagreb, 21. I. 1940.) zadu\u017eio je historiografiju, ali ponajvi\u0161e medievistiku brojnim knjigama i studijama, analizama i sintezama, te publiciranjem diplomati\u010dkih i drugih vrela. Ve\u0107 je za vrijeme zagreba\u010dko-be\u010dkog studija povijesti i geografije iskazivao velik interes upravo za hrvatsku srednjovjekovnu povijest, a \u0161to potvr\u0111uje i njegova seminarska radnja iz 1891. pod naslovom \u201eOsvojenje Zadra 1202.; odno\u0161aj Zadra prema mlet. republici\u201c. Tako od doktorata (Zadar i Venecija od 1159. do 1247., 1900.) preko habilitacije (Miho Madijev de Barbezanis, 1902.) na Filozofskom\/Mudroslovnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu odnosno od imenovanja privatnim docentom za hrvatsku povijest srednjega vijeka pa do izbora za redovitog profesora 1909. \u2013 bio je punih 30 godina (1909. \u2013 1939.) profesor hrvatske povijesti na Filozofskom\/ Mudroslovnom fakultetu, naslijediv\u0161i stolicu\/katedru svoga profesora i mentora Tadije Smi\u010diklasa (1843. \u2013 1914.).Unutar opse\u017enoga historiografskog opusa najve\u0107i je doprinos dao hrvatskoj medievistici, posebice razdoblju do 12. st., a \u0161to je ovjen\u010dano \u2013 dodu\u0161e nezavr\u0161enom sintezom \u2013 objavom prve od zami\u0161ljene tri knjige njegove \u00bbHrvatske povijesti od najstarijih dana do potkraj 1918.\u00ab naslovljene Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (1925.), te nizom pojedina\u010dnih rasprava i studija (npr. Vojvoda Hrvoje Vuk\u010di\u0107 Hrvatini\u0107 i njegovo doba (1350\u20131416), 1902.; Kralj Koloman i Hrvati godine 1102., 1907. i dr.). <\/span><\/p>\n

Osobito je zna\u010dajan njegov rad na izdavanju diplomati\u010dkog gradiva. Na prvom je tu mjestu Priru\u010dnik izvora hrvatske historije (1914.), suradnja na izradi Diplomati\u010dkog zbornika Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije dok je u seriji JAZU Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium objavio Acta comitialia regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae \u2013 Hrvatski saborski spisi (I\u2013V, 1912. \u2013 1918.). <\/span><\/p>\n

Ujedno je priredio vi\u0161e kriti\u010dkih izdanja izvora (Memoriale Pauli de Paulo, patritii Iadrensis (1371-1408), 1904.; Letopis Popa Dukljanina, 1928. i dr.). Posmrtno mu je tiskan rad o izvorima za povijest BiH (Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, koautor, 1942), a dio ostao u rukopisu. Tako je, primjerice, kartular mu\u0161kog benediktinskog samostana sv. Kr\u0161evana u Zadru (Registrum privilegiorum monasterii beati Chrisogoni martiris Jadrensis), \u0160i\u0161i\u0107 temeljito prou\u010dio i u cijelosti ga prepisao te tako njegov sadr\u017eaj sa\u010duvao za budu\u0107a istra\u017eivanja jer je spletom te\u0161ko obja\u0161njivih okolnosti isti bio zagubljen 1920-ih i do danas nije prona\u0111en. <\/span><\/p>\n

Prema historiografskim ocjenama \u0160i\u0161i\u0107 je pripadao tzv. geneti\u010dkom smjeru u historiografiji te je svojim radom i publiciranim djelima znatno utjecao na budu\u0107e nara\u0161taje hrvatskih povjesni\u010dara. Za redovitog \u010dlana JAZU izabran je 1910., a bio je \u010dlan i drugih akademija i dru\u0161tava. Za \u0161ezdeseti mu ro\u0111endan Grga Novak prire\u0111uje: \u0160i\u0161i\u0107ev zbornik \u2013 Melanges \u0160i\u0161i\u0107. Zbornik nau\u010dnih radova Ferdi \u0160i\u0161i\u0107u povodom \u0161ezdesetgodi\u0161njice \u017eivota 1869 \u2013 1929 posve\u0107uju prijatelji, \u0161tovatelji i u\u010denici (1929. [1930.]).<\/span><\/p>\n

Nakon \u0160i\u0161i\u0107eva umirovljenja za redovitog profesora hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu izabran je njegov odabranik Miho Barada (1889. \u2013 1957.) koji je svome profesoru pomagao pri prire\u0111ivanju novoga izdanja Pregleda povijesti hrvatskoga naroda te mu posmrtno u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu priredio za objavljivanje knjigu Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovi\u0107a (1102-1301). Prvi dio (1102-1205) od Kolomana do Ladislava III (1944.).  <\/span>Vrijedna \u0160i\u0161i\u0107eva rukopisna ostav\u0161tina i neobjavljena gra\u0111a pohranjena u Arhivu HAZU i Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu, a knji\u017ena u Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu, tek o\u010dekuje sustavno istra\u017eivanje i valorizaciju. Ovim izlaganjem \u017eelimo takvo \u0161to aktualizirati. <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/b><\/p>\n

RADOSLAV ZARADI\u0106 (Dr\u017eavni arhiv u Zagrebu)<\/span><\/b><\/p>\n

Knji\u017enica Ferde \u0160i\u0161i\u0107a u Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu<\/span><\/i><\/p>\n

Cilj izlaganja je naglasiti povijesnu i kulturnu vrijednost pomalo zaboravljene knji\u017enice hrvatskog povjesni\u010dara i akademika Ferde \u0160i\u0161i\u0107a koja se od 1947. g. nalazi u Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Knji\u017enica broji oko 16,000 svezaka knjiga i \u010dasopisa koje je 1945. g. od \u0160i\u0161i\u0107eve udovice otkupio Gradski narodni odbor grada Zagreba. Uz kompletne opuse poznatih hrvatskih povjesni\u010dara, sastavni dio knji\u017enice je i zbirka Hungarica te najzna\u010dajnija izdanja ranonovovjekovne historiografije kao \u0161to su djela Mavra Orbinija, Ivana Lu\u010di\u0107a itd. Uz \u0160i\u0161i\u0107evu knji\u017enicu kao najvrijedniju, fond knji\u017enice Dr\u017eavnog arhiva u Zagrebu sastoji se jo\u0161 od knji\u017enice nekoliko odsjeka biv\u0161eg gradskog poglavarstva u Zagrebu, knji\u017enice Druge klasi\u010dne gimnazije u Zagrebu i knji\u017enic\u00e2 nacionaliziranih i likvidiranih poduze\u0107a.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\u017dELJKO HOLJEVAC (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<\/span><\/b><\/p>\n

Ferdo \u0160i\u0161i\u0107 i ranonovovjekovna hrvatska povijest<\/span><\/i><\/p>\n

Hrvatski povjesni\u010dar Ferdo \u0160i\u0161i\u0107 (1869.-1940.) bavio se prete\u017eno hrvatskom povije\u0161\u0107u ranoga i razvijenoga srednjega vijeka, no ogledao se povremeno i uspje\u0161no i u ranonovovjekovnim temama, kako u nekim pregledima hrvatske povijesti tako i u pojedinim specijaliziranim \u010dlancima. Tako je 1908. objavio drugi dio Hrvatske povijesti za razdoblje od 1526. do 1790. godine. Priredio je za tisak Hrvatske saborske spise za razdoblje od 1526. do 1630., koji su iza\u0161li uo\u010di i za vrijeme Prvoga svjetskog rata u nekoliko knjiga, a 1916. objavio je sintetski Pregled povijesti hrvatskoga naroda od najstarijih dana do godine 1873. Uz to je pisao o izboru Ferdinanda I. za hrvatskoga kralja, politici Habsburgovaca prema Hrvatima do Leopolda I., zavjeri Zrinskih i Frankopana, barunu Franji Trenku i njegovim pandurima, a dio svojih interesa za hrvatsku povijest poklonio je i drugim ranonovovjekovnim temama u znanstvenim \u010dasopisima i ostalim publikacijama svojega vremena.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

 <\/span>MARINKO VUKOVI\u0106 (Arhiv HAZU)<\/b><\/span><\/p>\n

Ostav\u0161tina akademika Ferde \u0160i\u0161i\u0107a u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti \u2013 arhivisti\u010dki osvrt<\/span><\/i><\/p>\n

U Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu \u010duva se osobni arhivski fond akademik Ferdo \u0160i\u0161i\u0107. Fond se dijeli na korespondenciju koju \u010dine pisma poslana od razli\u010ditih adresanata i na rukopise s ostalim arhivskim gradivom. Korespondenti su, \u010dija su pisma sa\u010duvana, uglavnom bile poznate i manje poznate osobe iz znanstvenog, politi\u010dkog i kulturnog \u017eivota Hrvatske i Europe iz prve polovice 20. stolje\u0107a. Me\u0111utim velik dio korespondenata su bili obi\u010dni ljudi koji su u svezi povijesne tematike pisali \u0160i\u0161i\u0107u. Drugi se dio ostav\u0161tine, rukopisi i ostalo arhivsko gradivo, odnosi na znanstvenu djelatnost Ferde \u0160i\u0161i\u0107a i historiografiju op\u0107enito. Ovaj dio njegove ostav\u0161tine obuhva\u0107a mnoge prijepise i arhivskog gradiva iz inozemnih arhiva, neobjavljene i nepoznate radove, njegove diplome, odlikovanja, priznanja, novinske \u010dlanke, osobne dokumente o \u0161kolovanju, ro\u0111enju i sli\u010dnom. Ostav\u0161tina predstavlja jedinstven izvor, nezaobilazan za razumijevanje mnogih va\u017enih \u010dinjenica u znanosti, politici i \u017eivotu uop\u0107e onoga vremena. Naro\u010dito je va\u017ena za hrvatske povjesni\u010dare koji se bave povije\u0161\u0107u hrvatske historiografije. Ostav\u0161tina je va\u017ena i za bolje shva\u0107anje hrvatske nacionalne povijesti 20. stolje\u0107a i shva\u0107anje identiteta hrvatske nacije onoga vremena.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

IVANA KUHAR (Hrvatski dr\u017eavni arhiv u Zagrebu)<\/span><\/b><\/p>\n

Ferdo \u0160i\u0161i\u0107 u fondovima Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva<\/span><\/i><\/p>\n

U Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu se pod signaturom HR-HDA-828. \u010duva osobni arhivski fond hrvatskog znamenitog povjesni\u010dara Ferde \u0160i\u0161i\u0107a. Fond svojom koli\u010dinom broji samo jednu kutiju njegove dokumentacije koja svojim sadr\u017eajem varira od njegovih bilje\u0161ki ispisanih za potrebe razli\u010ditih radova i materijala prikupljenog u iste svrhe, do njegovih rukopisa, korespondencije i nekrologa posve\u0107enih njegovoj smrti. No, u drugim osobnim fondovima Odsjeka za gradivo obitelji, pojedinaca i arhivske zbirke i fondovima upravnih tijela Odsjeka za moderno arhivsko gradivo Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva pronalazimo dokumente koji upotpunjuju \u0160i\u0161i\u0107evu spomenutu ostav\u0161tinu. Stoga \u0107e ovo izlaganje biti posve\u0107eno upravo tim fondovima i dokumentaciji koju nesvjesno skrivaju, posebno njihovoj prezentaciji i kontekstualizaciji u vidu davanja \u0161to cjelovitije slike o Ferdi \u0160i\u0161i\u0107u, njegovu \u017eivotu i djelu.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

\n

Impressum<\/span><\/b><\/p>\n

Organizator: Dr\u017eavni arhiv u Zagrebu<\/span><\/p>\n

U ime organizatora: doc. dr. sc. \u017divana He\u0111beli, ravnateljica<\/span><\/p>\n

Urednik: Radoslav Zaradi\u0107<\/span><\/p>\n

  <\/p>\n<\/p>\n

<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2097","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":2097,"position":0},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":2097,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":2097,"position":2},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":2097,"position":3},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":2097,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":2097,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2097","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2097"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2097\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2097"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2097"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2097"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}