{"id":20964,"date":"2020-05-13T14:15:09","date_gmt":"2020-05-13T14:15:09","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20964"},"modified":"2020-05-13T14:15:09","modified_gmt":"2020-05-13T14:15:09","slug":"virtualni-kliofest-nikolina-simetin-segvic-historiografija-i-tv-serije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20964","title":{"rendered":"Virtualni Kliofest: Nikolina \u0160imetin \u0160egvi\u0107 – Historiografija i TV serije"},"content":{"rendered":"

Historiografija i TV serije<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Po\u010detak 2000-ih je ozna\u010dio tzv. zlatno doba televizije, kada je HBO-ova serija The Sopranos<\/em> postavila nove temelje, nakon koje je uslijedio niz serija koje su se temeljile na elaboriranim pri\u010dama, glavnim protagonistima koji su prvenstveno bili anti-junaci, a zbog \u010desto eksplicitnog sadr\u017eaja, takve serije su se nalazile na ameri\u010dkim kabelskim programima, a manje na nacionalnim televizijama. Televizijske serije su sve vi\u0161e dolazile u fokus, a njihovi kreatori su postajali nove zvijezde na razini filmskih redatelja. Posljednjih godina je do\u0161lo do prave eksplozije streaming<\/em> servisa koji se vi\u0161e nisu zadovoljili samo repriziranjem i \u010duvanjem starih sadr\u017eaja, ve\u0107 su presti\u017e donosili originalni sadr\u017eaji. Produkcija televizijskih serija tako nikada nije bila ve\u0107a, raznovrsnija i hrabrija, posebice kada se filmska industrija na\u0161la u svojevrsnoj kreativnoj krizi. Stoga ne \u010dudi da je u ovo vrijeme pandemije koronavirusa pretplata na razne servise porasla na globalnoj razini.<\/p>\n

 <\/p>\n

U nastavku teksta se nalazi nekoliko primjera (uglavnom) dostupnih televizijskih serija povezanih s historiografskom i drugom srodnom literaturom.<\/strong> Izbor je, kao i svaki izbor, izrazito su\u017een i nu\u017eno personaliziran pa stoga i zasigurno mnogo toga nedostaje. Zbog toga je poku\u0161aj uspostavljanja kriterija sveden na recentniju produkciju \u2013 ili televizijsku ili (uglavnom) historiografsku. U svakom slu\u010daju, s obzirom na globalnu produkciju, ovaj popis je vrlo lako mogao biti i beskona\u010dan te se nadam da ne\u0107e biti velikih zamjerki ako na njemu nema odre\u0111enih favorita.<\/p>\n

 <\/p>\n

1. Unorthodox<\/em> (Netflix) i Gabi Abramac, Dos heylike yidish vort: Jidi\u0161 i drugi jezici ortodoksnih \u017eidovskih zajednica u New Yorku<\/em> (Zagreb: Srednja Europa, 2016.)<\/strong><\/p>\n

Gabi Abramac je lingvistica koja je za potrebe istra\u017eivanja svoje navedene knjige boravila u odre\u0111enim periodima od 2012. do 2014. godine u zajednici hasida u Brooklynu u New Yorku. Iako knjiga prvenstveno analizira, kako joj sam naslov ka\u017ee, jidi\u0161 i druge jezike ortodoksnih \u017didova u New Yorku, ona zalazi i u samo dru\u0161tvo i kulturu, \u010dine\u0107i tako jedno sociolingvisti\u010dko djelo.<\/p>\n

Zato je to upravo knjiga koja treba biti na pameti kada se krene gledati hvaljenu Netflixovu mini seriju Unorthodox<\/em>, koja je iza\u0161la krajem o\u017eujka. U \u010detiri epizode pratimo devetnaestogodi\u0161nju Esty koja pobjegne iz dogovorenog braka iz ortodoksne \u017eidovske zajednice u Brooklynu u Berlin. Jezici kojima se govori u seriji su jidi\u0161, engleski i njema\u010dki.<\/p>\n

 <\/p>\n

2. The English Game<\/em> (Netflix) i Richard Holt, Sport and the British: A Modern History<\/em> (Oxford University Press, 1989)<\/strong><\/p>\n

Dok od tvorca serije Downton Abbey<\/em>, Juliana Fellowesa, \u010dekamo novu seriju The Gilded Age<\/em>, u me\u0111uvremenu je za Netflix napravio \u0161estodijelnu seriju The English Game<\/em> o po\u010decima modernog nogometa u Velikoj Britaniji, kada je to jo\u0161 bio sport u kojem je dominirala elita, a radni\u0161tvo tek po\u010dinje \u201epreuzimati\u201c igru. Osim uspostave modernog nogometa i prvih profesionalnih nogometa\u0161a, prate se i dru\u0161tveni odnosi, ali se daje i zanimljiv kontekst institucionalizacije sporta kao fenomena zadnjih desetlje\u0107a 19. stolje\u0107a.<\/p>\n

Iako bi se o\u010dekivalo mno\u0161tvo literature o povijesti nogometa, ona je \u010desto ili popularno-znanstvena ili prigodni\u010darska. U historiografskim radovima se radije stavlja u \u0161iri kontekst povijesti sporta. Tako se mo\u017ee izdvojiti knjiga Richarda Holta Sport and the British: A Modern History<\/em> (Oxford University Press, 1989) te njegova uredni\u010dka knjiga Sport and the Working Class in Modern Britain<\/em> (Manchester University Press, 1990.). Ne\u0161to novija knjiga je Adriana Harveyja Football: The First Hundred Years: The Untold Story<\/em> iz 2005. O nogometu je \u010desto pisao i Eric Hobsbawm, a u\u010dinio ga je dijelom svog \u010dlanka \u201eMass-Producing Traditions: Europe, 1870. \u2013 1914.\u201c u zborniku The Invention of Tradition<\/em>. U Hrvatskoj su 2019. iza\u0161le \u010dak dvije knjige koje prou\u010davaju povijest nogometa. Jedna je Hrvatski nogomet u doba cara, kralja, poglavnika i mar\u0161ala <\/em>Davora Kova\u010di\u0107a (Zagreb: AGM d.o.o. i Hrvatski institut za povijest, 2019.) i prijevod (s engleskog prevela Ivana Karabai\u0107) knjige Richarda Millsa Nogomet i politika u Jugoslaviji: sport, nacionalizam i dr\u017eava <\/em>(Zagreb: Profil knjiga, 2019.).<\/p>\n

 <\/p>\n

3. Freud<\/em> (Netflix) i Peter Gay, Freud: A Life for Our Time <\/em>(J. M. Dent & Sons Ltd., 1988.)<\/strong><\/p>\n

Austrijanci su se s Maximilianom<\/em>, mini-serijom iz 2017. godine, uklju\u010dili u utrku koju je predvodila Igra prijestolja<\/em> (Game of Thrones<\/em>), a nakon \u010dije su planetarne popularnosti nicale uglavnom povijesne serije kao rezultat uspjeha fantasy<\/em> \u017eanra i \u010dinjenice kako \u017eanr eksploatira povijesni imaginarij. Ograni\u010dena distribucija je vjerojatno doprinijela tome da habsbur\u0161ka povijest ne ugrozi dominaciju engleske povijesti na televizijskim ekranima. Stoga je sljede\u0107i adut, Freud<\/em>, iza\u0161ao na Netflixu u o\u017eujku ove godine. Serija prikazuje mladog Freuda ili \u201eFreuda u nastajanju\u201c koji sudjeluje u rje\u0161avanju misterioznih zlo\u010dina u Be\u010du, lije\u010denju hipnozom te urotama protiv Monarhije. Uz Freuda je nemogu\u0107e ne spomenuti djela Petera Gaya Freud for Historians<\/em> (1985.) i Freud: A Life for Our Time<\/em>, prvi put iza\u0161lo 1988. godine. Iako je Gayov Freud do\u017eivio razne kritike (pozitivne i negativne), ostaje jedna od njegovih najprevo\u0111enijih knjiga.<\/p>\n

 <\/p>\n

4. Babilon Berlin<\/em> (HRT, HBO) i Peter Gay, Weimarska kultura: isklju\u010denik kao uklju\u010denik<\/em> (prevela Danja \u0160ilovi\u0107-Kari\u0107; Zagreb: Konzor, 1999.)<\/strong><\/p>\n

Kada smo ve\u0107 kod Petera Gaya, prisjetimo se jo\u0161 jedne njegove uspje\u0161nice Weimarska kultura: isklju\u010denik kao uklju\u010denik<\/em>, koja je dobra literatura uz njema\u010dku seriju Babilon Berlin<\/em>. Mogla se pogledati i na HRT-u, a dostupna je na HBO Go. I ovdje je u fokusu policijska istraga, a zlo\u010dini kao kontekst pri\u010da (epizoda) o\u010dito dobro prikazuju nedostatke, mane i probleme dru\u0161tva \u2013 u ovom slu\u010daju Berlina i Weimarske Republike, u me\u0111uratnom vremenu sredi\u0161tu kulture i dru\u0161tvenog \u017eivota na kontinentu.<\/p>\n

 <\/p>\n

5. Alias Grace<\/em> i The Alienist<\/em> (Netflix) i Cristian Tileag\u0103,\u00a0Jovan Byford, ur., Psychology and History: Interdisciplinary Explorations<\/em> (Cambridge University Press, 2014).<\/strong><\/p>\n

Ostanimo jo\u0161 kratko na psihologiji. Jo\u0161 dvije serije na Netflixu su posve\u0107ene temama zlo\u010dina i mentalnih bolesti u kontekstu medicine\/psihologije 19. stolje\u0107a \u2013 \u00a0Alias Grace<\/em> (prema romanu Margaret Atwood, prevedenom i na hrvatski) i The Alienist<\/em> (prema romanu Caleba Carra). Povjesni\u010darima bi u ovom kontekstu mogla biti zanimljiva knjiga Psychology and History: Interdisciplinary Explorations<\/em> (ur. Cristian Tileag\u0103,\u00a0Jovan Byford; Cambridge University Press, 2014.) ili pregled povijesti psihologije Thomasa Hardyja Leaheyja A History of Psychology: From Antiquity to Modernity<\/em>, koja je u Routledgeu 2018. do\u017eivjela osmo izdanje. Tako\u0111er, Sandorf je 2018. (engleski prijevod Dinka Tele\u0107ana) objavio knjigu Andrewa Sculla Ludilo u civilizaciji: kulturna\u00a0povijest\u00a0umobolnosti od Biblije do Freuda, od ludnice do moderne medicine<\/em>.<\/p>\n

U ovom kontekstu se mora (!) spomenuti Netflixova serija Mindhunter<\/em> (nastala prema knjizi Mindhunter: Inside the FBI’s Elite Serial Crime Unit<\/em> iz 1995. godine autora Johna E. Douglasa i Marka Olshakera), a prati stvaranje FBI odjela za profiliranje serijskih ubojica u kojem s agentima radi i jedna psihologinja te zajedno razvijaju metodologiju, terminologiju, praksu i sl. Jedan od producenata i re\u017eisera je David Fincher.<\/p>\n

 <\/p>\n

6. The Knick<\/em> (Cinemax) i Lindsey Fitzharris The Butchering Art: Joseph Lister’s Quest to Transform the Grisly World of Victorian Medicine<\/em> (New York: Farrar, Straus and Giroux, 2017.)<\/strong><\/p>\n

Prije\u0111imo s devetnaestostoljetne psihijatrije na kirurgiju. Seriju re\u017eira Steven Soderbergh, a prati kirurga iz New Yorka 1900. godine. Poticaj ovom prijedlogu je knjiga povjesni\u010darke medicine Lindsey Fitzharris The Butchering Art: Joseph Lister’s Quest to Transform the Grisly World of Victorian Medicine<\/em> (New York: Farrar, Straus and Giroux, 2017) o kirurgu-pioniru Josephu Listeru te napredcima, ali i svim ograni\u010denjima kirurgije oko sredine 19. stolje\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

7. Ripper Street<\/em> (BBC, Amazon Video) i Hallie Rubenhold, The Five: The Untold Lives of the Women Killed by Jack the Ripper <\/em>(Doubleday, 2019.)<\/strong><\/p>\n

O\u010dito je viktorijanska Engleska jedna od najzastupljenijih tema unutar \u017eanra povijesnih serija, \u0161to ne iznena\u0111uje. Tome pridonosi i serija Ripper Street<\/em>, emitirana od 2012. do 2016. godine. Ve\u0107 sam naziv upu\u0107uje na nikad identificiranog serijskog ubojicu Jacka Trbosjeka oko kojeg i danas u Velikoj Britaniji postoji velika \u201esljedba\u201c tzv. riperologa, koji jo\u0161 uvijek istra\u017euju i debatiraju tko bi to mogao biti. Serija ne istra\u017euje izravno te slu\u010dajeve, ve\u0107 se odvija nekoliko mjeseci nakon poznatih ubojstava. Mjesto radnje je londonski East End, koji je daleko od idealiziranja razvoja viktorijanske Engleske. Povod ovoj seriji koja je zavr\u0161ila prije nekoliko godina je knjiga povjesni\u010darke Hallie Rubenhold, The Five: The Untold Lives of the Women Killed by Jack the Ripper <\/em>(Doubleday, 2019.). Rubenhold se u knjizi \u017eeli odmaknuti od mita o Jacku Trbosjeku te fokus vra\u0107a na njegove \u017ertve, detaljno ih istra\u017euju\u0107i i vra\u0107aju\u0107i u sredi\u0161te zanimanja, preusmjeravaju\u0107i dominantni narativ o bezimenim \u017ertvama-prostitutkama i fasciniranost serijskim ubojicom.<\/p>\n

 <\/p>\n

8. The Last Kingdom<\/em> (BBC Two, Netflix) i Mirjana Matijevi\u0107 Sokol, Vladimir Sokol, Hrvatska i Nin u doba kneza Branimira<\/em> (Zagreb-Milano, 1999.; 2. izdanje: Zagreb: Hrvatski studiji, 2005.)<\/strong><\/p>\n

Vratimo se iz 19. stolje\u0107a u drugi omiljeni period ekraniziranja \u2013 srednji vijek. No, ne\u0107emo pobje\u0107i od engleske povijesti. Rije\u010d je o seriji The Last Kingdom<\/em> nastaloj prema seriji romana The Saxon Stories<\/em>\u00a0Bernarda Cornwella. Radnja je smje\u0161tena u vrijeme invazije Vikinga (Danaca) u Englesku za Alfreda Velikog i njegove vizije stvaranja ujedinjene Engleske. Protagonist serije je Uhtred od Bebbanburg, ro\u0111en u Northumbriji, ali su ga kao dijete oteli i odgojili Danci. Upravo kroz njegov lik se vidi i \u0161iri kontekst serije koja stalno prikazuje su\u017eivot, ali i suprotstavlja anglo-saksonsko i dansko, kr\u0161\u0107ansko i pogansko. Nova sezona je upravo krenula na Netflixu. Alfreda Velikog i hrvatsku srednjovjekovnu povijest tog doba, tj. vremena kneza Branimira povezali su Mirjana Matijevi\u0107 Sokol i Vladimir Sokol u njihovoj knjizi Hrvatska i Nin u doba kneza Branimira<\/em>, kada su prvi analizirali granice Hrvatske za kneza Branimira kako ih je opisao Alfred Veliki. Knjiga je prvi put iza\u0161la 1999. godine, a drugo nadopunjeno izdanje 2005. u kojem su dio o Alfredovoj geografiji pro\u0161irili, daju\u0107i ujedno i odgovor na \u010dlanak Radoslava Kati\u010di\u0107a \u201eDalmatia<\/em> u zemljopisu Alfreda Velikog\u201c (Starohrvatska prosvjeta III\/30 (2003.), 77-98).<\/p>\n

 <\/p>\n

9. Viktorija<\/em>\/Victoria<\/em> (ITV, HBO Go) \u2013 Kruna<\/em>\/The<\/em> Crown<\/em> (Netflix) i David Starkey, Monarchy: From the Middle Ages to Modernity <\/em>(Harper Press, 2006.)<\/strong><\/p>\n

O\u010dito je svaki aspekt britanske povijesti inspirativan, u ovom slu\u010daju, za televizijsku produkciju. Kraljevi i kraljice su zasigurno na vrhu liste. Ovdje se nalaze dvije novije televizijske serije. Prva, kako joj samo ime ka\u017ee, prati kraljicu Viktoriju i to od po\u010detka njezine vladavine. Izrazito simpati\u010dna serija prikazuje Viktorijin \u017eivot, okolnosti u kojima postaje kraljica, brak i obiteljski \u017eivot, ali i, naravno, vladarski s nizom poznatih situacija iz britanske povijesti. Druga je Netflixova hvaljena i produkcijski kompleksna serija The Crown<\/em> o kraljici Elizabeti II. Tako\u0111er se prate okolnosti u kojima postaje kraljica te njezinu privatnu i vladarsku svakodnevicu. Kako serija ipak po sezoni prolazi po desetlje\u0107e vladavine, mo\u017ee se ponekad ste\u0107i dojam, osobito u posljednjoj sezoni, kako prikazuje svojevrsni igrani odabir \u201enajboljih\u201c momenata iz vladarske i privatne povijesti Elizabete II. Historiografija o britanskoj monarhiji je vjerojatno nepregledna. Jedna od zanimljivih uspje\u0161nica je knjiga \u010desto kontroverznog britanskog povjesni\u010dara i televizijske li\u010dnosti Davida Starkeyja Monarchy: From the Middle Ages to Modernity<\/em>. Knjiga je nastala dok je radio na dokumentarnom serijalu za Channel 4 (Monarchy<\/em>, 2004.-2006.), kada je postao poznat i kao najpla\u0107eniji televizijski prezenter u Velikoj Britaniji. Relativno nova knjiga koju treba istaknuti je ona Davida Cannadinea Victorious Century: The United Kingdom, 1800\u20131906<\/em>\u00a0(Viking Press, 2018.), koja u obliku sinteze daje pregled britanske povijesti u 19. stolje\u0107u (do 1906. godine) na globalnom, ali i unutarnjem polju, nude\u0107i tako\u0111er i pregled razli\u010ditih dru\u0161tvenih problema jedne epohe.<\/p>\n

 <\/p>\n

10. \u010cernobil<\/em> (HBO, Sky Atlantic) i Adam Higginbotham, Midnight in Chernobyl: The Untold Story of the World’s Greatest Nuclear Disaster<\/em> (Simon and Schuster, 2019.)<\/strong><\/p>\n

\u010cernobil<\/em> je hvaljena mini-serija iz 2019. godine koja, kako joj sam naziv govori, opisuje nuklearnu katastrofu iz 1986. godine. Vjerojatno ne treba mnogo nagovora da bi se pogledala ova serija o kojoj se mnogo govorilo i pisalo. Od brojne literature posve\u0107ene \u010dernobilskoj katastrofi, ovdje \u0107e se izdvojiti najnovija (publicisti\u010dka) knjiga Midnight in Chernobyl: The Untold Story of the World’s Greatest Nuclear Disaster <\/em>novinara Adama Higginbothama nastala na arhivskom materijalu i razgovoru sa svjedocima, a koja je postala bestseller.<\/p>\n

 <\/p>\n

11. Derry Girls<\/em> (Channel 4, Netflix) i Sean Byrne, Growing Up in a Divided Society: The Influence of Conflict on Belfast Schoolchildren<\/em> (Fairleigh Dickinson Univ Press, 1997.)<\/strong><\/p>\n

Ponekad su nu\u017eni i kra\u0107i formati. Tu je velika preporuka irska serija Derry<\/em> Girls<\/em> dostupna, opet, na Netflixu. Serija prati srednjo\u0161kolsko dru\u0161tvo koje poha\u0111a katoli\u010dku \u017eensku srednju \u0161kolu u Derryju pred kraj Sjevernoirskog sukoba. U tom kontekstu mo\u017ee biti zanimljiva knjiga Seana Byrnea Growing Up in a Divided Society: The Influence of Conflict on Belfast Schoolchildren<\/em>, koji je prou\u010davao u nizu anketa i razgovora utjecaj sukoba na srednjo\u0161kolce u Belfastu po\u010detkom 1990-ih na njihov politi\u010dki razvoj, razumijevanje dru\u0161tva, okoline, percepciju sebe.<\/p>\n

 <\/p>\n

12. Au service de la France<\/em>\/A Very Secret Service<\/em> (Netflix) i Douglas Porch, The French Secret Services: A History of French Intelligence from the Dreyfus Affair to the Gulf War<\/em> (Farrar, Straus and Giroux, 2003.)<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 jedna humoristi\u010dna serija dostupna na Netflixu, a prati francusku tajnu slu\u017ebu tijekom 1960-ih u kojima Francuska jo\u0161 poku\u0161ava opstati kao sila u vremenu hladnog rata te brojnih pokreta za neovisno\u0161\u0107u koji se doti\u010du i same Francuske, a u sredi\u0161tu kojih je Al\u017eir. Kao uvod u povijest francuske tajne slu\u017ebe mo\u017ee poslu\u017eiti knjiga ameri\u010dkog vojnog povjesni\u010dara Douglasa Porcha The French Secret Services: A History of French Intelligence from the Dreyfus Affair to the Gulf War<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

13. Mad Men<\/em>\/Momci s Madisona<\/em> (AMC, Netflix) i Norman Mailer, The Sixties<\/em>. Ur. J.\u00a0 Michael Lennon (The Library of America, 2018.)<\/strong><\/p>\n

Na posljednjem mjestu se nalazi jedna od najboljih\/najcjenjenijih televizijskih serija \u2013 Momci s Madisona<\/em>, odnosno Mad Men<\/em> (2007.-2015.), koju je kreirao Matthew Weiner. Za tu presti\u017enu titulu \u010desto se natje\u010de s Obitelji Soprano<\/em> (The Sopranos<\/em>, HBO), a zanimljivo je da je Weiner na Sopranosima<\/em> radio kao scenarist. Sadr\u017eaj je poznat \u2013 savr\u0161eno produkcijski dizajnirana i izvedena pri\u010da smje\u0161tena u njujor\u0161ku marketin\u0161ku agenciju 1960-ih. Najpojednostavljenije re\u010deno, pratimo njezine vlasnike i zaposlenike, ali i \u0161iri dru\u0161tveni kontekst SAD-a 1960-ih. Povodom pedesete godi\u0161njice 1968., iza\u0161lo je 2018. dvotomno izdanje The Sixties<\/em> (uredio L. Michael Lennon) koje sadr\u017ei \u010detiri knjige te kolekciju eseja Normana Mailera, cijenjenog ameri\u010dkog knji\u017eevnika, novinara (New<\/em> Journalism<\/em>) te pisca \u0161ezdesetih i o \u0161ezdesetima. Stoga bi ova kombinacija mogla biti izrazito privla\u010dna.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nikolina \u0160imetin \u0160egvi\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[13,4],"tags":[],"class_list":["post-20964","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-filmovi-i-serije","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":20964,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":20964,"position":1},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52556,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52556","url_meta":{"origin":20964,"position":2},"title":"ZagrebDox 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni festival dokumentarnog filma 19. - 26. travnja 2026. Kaptol Boutique Cinema, Zagreb Program i dodatne obavijesti: https:\/\/zagrebdox.net\/hr","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":20964,"position":3},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":20964,"position":4},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":20964,"position":5},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20964","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20964"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20964\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20965,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20964\/revisions\/20965"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20964"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20964"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20964"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}