{"id":20947,"date":"2020-05-13T11:45:08","date_gmt":"2020-05-13T11:45:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20947"},"modified":"2020-05-13T11:53:50","modified_gmt":"2020-05-13T11:53:50","slug":"nevenko-bartulin-jos-nesto-o-rasnim-zakonima-ndh-i-moj-odgovor-na-ne-odgovor-jure-kriste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20947","title":{"rendered":"Nevenko Bartulin – Jo\u0161 ne\u0161to o rasnim zakonima NDH i moj odgovor na (ne-)odgovor Jure Kri\u0161te"},"content":{"rendered":"

Jo\u0161 ne\u0161to o rasnim zakonima NDH i moj odgovor na (ne-)odgovor Jure Kri\u0161te<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u017delio bih istaknuti da osobno visoko cijenim historiografske radove dr. Jure Kri\u0161ta te smo se uistinu nakratko sreli (kada je to ve\u0107 spomenuo) u Zagrebu 2009. godine (ako se ne varam). Zaista smo imali kratku suradnju preko \u010dasopisa Review of Croatian History<\/em> (opet, ako se ne varam, ne\u0161to sam prevodio\/revidirao na engleskom jeziku, dok mi je Kri\u0161to pomogao u pronala\u017eenju nekih tekstova na \u0161to sam mu jo\u0161 zahvalan). No \u010dudi me za\u0161to on olako prihva\u0107a neosnovane teze u vezi s pitanjem rasnih zakona u NDH.<\/p>\n

Kao prvo, ja nisam nikada tvrdio, kako Kri\u0161to pi\u0161e, \u2018da su usta\u0161e bili dovoljno zli da su donijeli \u201crasne zakone\u201d bez ikakvih njema\u010dkih utjecaja\u2019.[1]<\/a> \u0160to se ti\u010de njema\u010dke uloge u ovom pitanju, kako sam ve\u0107 pisao u jednom komentaru na ovom portalu, \u2018mo\u017ee se dakle zaklju\u010diti da je NDH provodila vlastitu rasnu politiku koja je nedvojbeno bila oblikovana pod utjecajem (ali ne pod \u2018pritiskom\u2019) Njema\u010dkog Reicha\u2019.[2]<\/a> Dakle jedno je govoriti o njema\u010dkom \u2018utjecaju\u2019, a drugo o njema\u010dkom \u2018pritisku\u2019, dok mit o \u2018pritisku\u2019 ne odgovara povijesnoj istini. Nema nijedan slu\u010daj u osovinskoj Europi u 1940. i 1941. godini gdje je Njema\u010dki Reich nametnuo rasne zakone svojim saveznicama, i ta je \u010dinjenica \u0161iroko prihva\u0107ena me\u0111u inozemnim povjesni\u010darima, ali eto, prema nekim hrvatskim povjesni\u010darima, NDH je bila jedina iznimka.<\/p>\n

Najve\u0107i problem u hrvatskoj historiografiji \u0161to se ti\u010de rasne politike NDH i usta\u0161kih\/hrvatskih rasnih ideja je izrazita povr\u0161nost ve\u0107ina analiza o toj problematici. Jedan vrlo dobar primjer te povr\u0161nosti jesu dosada\u0161nje analize \u010duvene natuknice o \u2018\u010covjeku\u2019 u Hrvatskoj enciklopediji<\/em> iz 1942. koju je napisao biolog Boris Zarnik (i glavni stru\u010dnjak za izradbu rasnih zakona NDH). U ovom \u010dlanku Zarnik je napravio na\u010delnu razliku izme\u0111u rasne antropologije i \u2018rasizma\u2019 (tj. ideja o rasnoj superiornosti), \u0161to je bilo potpuno u skladu s tezama njema\u010dkih rasnih antropologa i slu\u017ebenom stavu nacionalsocijalisti\u010dke stranke u Reichu.[3]<\/a> No, ve\u0107 godinama, brojni povjesni\u010dari u Hrvatskoj (\u010dak i u biv\u0161oj Jugoslaviji) \u2013 uklju\u010duju\u0107i i Tomislava Jonji\u0107a \u2013 poku\u0161ali su upotrijebiti Zarnikov \u010dlanak kao dokaz o \u2018anti-rasizmu\u2019 (u modernom smislu rije\u010di<\/em>) usta\u0161ke vlasti.[4]<\/a><\/p>\n

Me\u0111utim ono \u0161to je najva\u017enije u ovoj polemici je \u010dinjenica da dr. Kri\u0161to nije zapravo odgovorio na ona tri pitanja koja sam postavio u svom prvom komentaru.[5]<\/a> O\u010dito nije pro\u010ditao moj komentar (objavljen na ovom portalu 2018.)[6]<\/a> o tvrdnji Romana Leljaka da je njema\u010dko odobrenje za formiranje ograni\u010denih vojnih snaga NDH bilo uvjetovano dono\u0161enjem rasnih zakona. Kri\u0161to pi\u0161e da je \u2018najva\u017eniji podatak da je na dan objavljivanja zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti [30. travnja 1941. \u2013 NB], Komanda njema\u010dkog 49. armijskog korpusa objavila pravila o tome gdje mogu postojati garnizoni hrvatske vojske, o njihovu broj\u010danom ograni\u010denju, o oru\u017eju koje te jedinice mogu upotrebljavati i \u2013 najva\u017enije \u2013 o odredbi da su te jedinice pod\u010dinjene njema\u010dkom mjesnom zapovjedniku.\u2019 Nadalje, tvrdi da \u2018istodobna objava prvoga rasnog zakona i odre\u0111ivanja statusa hrvatskih vojnih snaga sugerira vjerojatnu povezanost ta dva pitanja\u2019.[7]<\/a> Me\u0111utim, kako sam ve\u0107 obrazlo\u017eio u \u010dlanku od 2018. prva zakonska odredba o \u017didovima je donesena u NDH 18. travnja 1941. i ovdje bih bilo dobro citirati Petra Macuta, koji je dao sljede\u0107e obja\u0161njenje u poglavlju o antisemitizmu u hrvatskome katoli\u010dkom tisku iz njegove knjige\u00a0U sjeni kri\u017ea, samokresa i no\u017ea. Katoli\u010dki tisak u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj<\/em>:<\/p>\n

\u2018U broju\u00a0<\/em>Hrvatskoga glasa\u00a0od 17. travnja 1941. na petoj stranici nalazi se tekst \u201eUpozorenje zagreba\u010dkim \u017didovima.\u201c<\/em><\/p>\n

\u00a0\u201eZagreb, 16.travnja. Opa\u017eeno je, da su neke \u017eidovske trgovine u Zagrebu svoje izloge ukrasile ne samo hrvatskim zastavama, nego i zastavama Njema\u010dkog Reicha, te razli\u010ditim usta\u0161kim emblemima. Upozoravaju se takve trgovine, da smjesta iz izloga uklone sve znakove koji su tim postupkom obe\u0161\u010da\u0161\u0107eni. Hrvatske vlasti vode to\u010dno ra\u010duna o takvim postupcima i svi oni, koji budu zate\u010deni u takvom ne\u010dasnom poslu iskusit \u0107e najte\u017ee kazne. (HDNU)\u201c<\/em><\/p>\n

\u00a0Potrebno je napomenuti da je Joso Dumand\u017ei\u0107 preuzimaju\u0107i \u201eNa\u010delstvo Slobodnog i Kraljevskog grada Zagreba\u201c uputio proglas svim gra\u0111anima grada Zagreba 11. travnja, u kojem ih poziva da u ime progla\u0161enja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske okite svoje ku\u0107e hrvatskim i njema\u010dkim zastavama. O\u010dito je da, i prije nego \u0161to je to formalno-pravno izvedeno nizom zakonskih odredbi, odmah u po\u010detku odlu\u010deno da se \u017didove ne\u0107e brojati me\u0111u gra\u0111ane\u2026<\/em> Prisutnost Nijemaca u Zagrebu sigurno nije bila olak\u0161avaju\u0107a okolnost usta\u0161kim vlastima, ali otpora vrijednog spomena, \u2018dr\u017eanja u ladicama\u2019 odre\u0111enih zakona koji \u0107e biti objavljeni ve\u0107 30. travnja 1941. godine, nije bilo. Taj se argument mogao upotrebljavati ako se bilo potrebno nekome opravdavati zbog \u010dega su propisani i zbog \u010dega se okrutno provode antisemitski zakoni\u2019 <\/em>[kao \u0161to se Andrija Artukovi\u0107 opravdao Alojziji Stepincu].<\/em>[8]<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Nevenko Bartulin<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> Jure Kri\u0161to, \u2018O rasnim zakonima i njema\u010dkim uvjetima usta\u0161ama\u2019, Historiografija.hr. Portal hrvatske historiografije<\/em>. Objavljeno: 12. 05. 2020: https:\/\/historiografija.hr\/?p=20930<\/a><\/p>\n

[2]<\/a> Nevenko Bartulin, \u2018\u201dCigansko pitanje\u201d: Dokaz da NDH nije proglasila rasne zakone pod pritiskom Njema\u010dkog Reicha\u2019, Historiografija.hr. Portal hrvatske historiografije<\/em>. Objavljeno: 18. 12. 2018: https:\/\/historiografija.hr\/?p=12906<\/a><\/p>\n

[3]<\/a> Nevenko Bartulin, \u2018Boris Zarnik and his entry on race in the Croatian encyclopaedia<\/em> (1942)\u2019, Croatian Studies Review<\/em>, 12, 2016, 71-102. Tako\u0111er vidi moj neobjavljeni tekst: https:\/\/www.academia.edu\/39444913\/The_role_of_the_Nordic_Herrenschicht_in_early_Croatian_history_A_summary_in_Boris_Zarniks_entry_on_Man_in_the_Croatian_encyclopaedia_1942_<\/a><\/p>\n

[4]<\/a> Bartulin, \u2018Boris Zarnik and his entry on race\u2019, 72-73, 83, 91-92.<\/p>\n

[5]<\/a> Nevenko Bartulin, \u2018Jo\u0161 jednom ponoviti: Njema\u010dki Reich nije Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj nametnuo rasne zakone\u2019, Historiografija.hr. Portal hrvatske historiografije<\/em>. Objavljeno: 09. 03. 2020: https:\/\/historiografija.hr\/?p=19549<\/a><\/p>\n

[6]<\/a> N. Bartulin, \u2018Nevenko Bartulin o prikazu rasnih zakona u Leljakovom filmu \u201cMit o Jasenovcu\u201d\u2019, Historiografija. <\/em>Hr. Portal hrvatske historiografije<\/em>. Objavljeno: 02. 10. 2018: https:\/\/historiografija.hr\/?p=11493<\/a><\/p>\n

[7]<\/a> Kri\u0161to, \u2018O rasnim zakonima i njema\u010dkim uvjetima usta\u0161ama\u2019.<\/p>\n

[8]<\/a> Peter Macut, \u2018Antisemitska propaganda u hrvatskome katoli\u010dkom tisku tijekom 1941. godine\u2019, Historiografija.hr. Portal hrvatske historiografije<\/em>. Objavljeno: 18. 03. 2016:<\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/prikazi.php?id=236042<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-20947","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":20947,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":20947,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":20947,"position":2},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":20947,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":20947,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":20947,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20947","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20947"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20947\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20954,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20947\/revisions\/20954"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20947"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20947"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20947"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}