{"id":20947,"date":"2020-05-13T11:45:08","date_gmt":"2020-05-13T11:45:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20947"},"modified":"2020-05-13T11:53:50","modified_gmt":"2020-05-13T11:53:50","slug":"nevenko-bartulin-jos-nesto-o-rasnim-zakonima-ndh-i-moj-odgovor-na-ne-odgovor-jure-kriste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20947","title":{"rendered":"Nevenko Bartulin – Jo\u0161 ne\u0161to o rasnim zakonima NDH i moj odgovor na (ne-)odgovor Jure Kri\u0161te"},"content":{"rendered":"

Jo\u0161 ne\u0161to o rasnim zakonima NDH i moj odgovor na (ne-)odgovor Jure Kri\u0161te<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u017delio bih istaknuti da osobno visoko cijenim historiografske radove dr. Jure Kri\u0161ta te smo se uistinu nakratko sreli (kada je to ve\u0107 spomenuo) u Zagrebu 2009. godine (ako se ne varam). Zaista smo imali kratku suradnju preko \u010dasopisa Review of Croatian History<\/em> (opet, ako se ne varam, ne\u0161to sam prevodio\/revidirao na engleskom jeziku, dok mi je Kri\u0161to pomogao u pronala\u017eenju nekih tekstova na \u0161to sam mu jo\u0161 zahvalan). No \u010dudi me za\u0161to on olako prihva\u0107a neosnovane teze u vezi s pitanjem rasnih zakona u NDH.<\/p>\n

Kao prvo, ja nisam nikada tvrdio, kako Kri\u0161to pi\u0161e, \u2018da su usta\u0161e bili dovoljno zli da su donijeli \u201crasne zakone\u201d bez ikakvih njema\u010dkih utjecaja\u2019.[1]<\/a> \u0160to se ti\u010de njema\u010dke uloge u ovom pitanju, kako sam ve\u0107 pisao u jednom komentaru na ovom portalu, \u2018mo\u017ee se dakle zaklju\u010diti da je NDH provodila vlastitu rasnu politiku koja je nedvojbeno bila oblikovana pod utjecajem (ali ne pod \u2018pritiskom\u2019) Njema\u010dkog Reicha\u2019.[2]<\/a> Dakle jedno je govoriti o njema\u010dkom \u2018utjecaju\u2019, a drugo o njema\u010dkom \u2018pritisku\u2019, dok mit o \u2018pritisku\u2019 ne odgovara povijesnoj istini. Nema nijedan slu\u010daj u osovinskoj Europi u 1940. i 1941. godini gdje je Njema\u010dki Reich nametnuo rasne zakone svojim saveznicama, i ta je \u010dinjenica \u0161iroko prihva\u0107ena me\u0111u inozemnim povjesni\u010darima, ali eto, prema nekim hrvatskim povjesni\u010darima, NDH je bila jedina iznimka.<\/p>\n

Najve\u0107i problem u hrvatskoj historiografiji \u0161to se ti\u010de rasne politike NDH i usta\u0161kih\/hrvatskih rasnih ideja je izrazita povr\u0161nost ve\u0107ina analiza o toj problematici. Jedan vrlo dobar primjer te povr\u0161nosti jesu dosada\u0161nje analize \u010duvene natuknice o \u2018\u010covjeku\u2019 u Hrvatskoj enciklopediji<\/em> iz 1942. koju je napisao biolog Boris Zarnik (i glavni stru\u010dnjak za izradbu rasnih zakona NDH). U ovom \u010dlanku Zarnik je napravio na\u010delnu razliku izme\u0111u rasne antropologije i \u2018rasizma\u2019 (tj. ideja o rasnoj superiornosti), \u0161to je bilo potpuno u skladu s tezama njema\u010dkih rasnih antropologa i slu\u017ebenom stavu nacionalsocijalisti\u010dke stranke u Reichu.[3]<\/a> No, ve\u0107 godinama, brojni povjesni\u010dari u Hrvatskoj (\u010dak i u biv\u0161oj Jugoslaviji) \u2013 uklju\u010duju\u0107i i Tomislava Jonji\u0107a \u2013 poku\u0161ali su upotrijebiti Zarnikov \u010dlanak kao dokaz o \u2018anti-rasizmu\u2019 (u modernom smislu rije\u010di<\/em>) usta\u0161ke vlasti.[4]<\/a><\/p>\n

Me\u0111utim ono \u0161to je najva\u017enije u ovoj polemici je \u010dinjenica da dr. Kri\u0161to nije zapravo odgovorio na ona tri pitanja koja sam postavio u svom prvom komentaru.[5]<\/a> O\u010dito nije pro\u010ditao moj komentar (objavljen na ovom portalu 2018.)[6]<\/a> o tvrdnji Romana Leljaka da je njema\u010dko odobrenje za formiranje ograni\u010denih vojnih snaga NDH bilo uvjetovano dono\u0161enjem rasnih zakona. Kri\u0161to pi\u0161e da je \u2018najva\u017eniji podatak da je na dan objavljivanja zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti [30. travnja 1941. \u2013 NB], Komanda njema\u010dkog 49. armijskog korpusa objavila pravila o tome gdje mogu postojati garnizoni hrvatske vojske, o njihovu broj\u010danom ograni\u010denju, o oru\u017eju koje te jedinice mogu upotrebljavati i \u2013 najva\u017enije \u2013 o odredbi da su te jedinice pod\u010dinjene njema\u010dkom mjesnom zapovjedniku.\u2019 Nadalje, tvrdi da \u2018istodobna objava prvoga rasnog zakona i odre\u0111ivanja statusa hrvatskih vojnih snaga sugerira vjerojatnu povezanost ta dva pitanja\u2019.[7]<\/a> Me\u0111utim, kako sam ve\u0107 obrazlo\u017eio u \u010dlanku od 2018. prva zakonska odredba o \u017didovima je donesena u NDH 18. travnja 1941. i ovdje bih bilo dobro citirati Petra Macuta, koji je dao sljede\u0107e obja\u0161njenje u poglavlju o antisemitizmu u hrvatskome katoli\u010dkom tisku iz njegove knjige\u00a0U sjeni kri\u017ea, samokresa i no\u017ea. Katoli\u010dki tisak u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj<\/em>:<\/p>\n

\u2018U broju\u00a0<\/em>Hrvatskoga glasa\u00a0od 17. travnja 1941. na petoj stranici nalazi se tekst \u201eUpozorenje zagreba\u010dkim \u017didovima.\u201c<\/em><\/p>\n

\u00a0\u201eZagreb, 16.travnja. Opa\u017eeno je, da su neke \u017eidovske trgovine u Zagrebu svoje izloge ukrasile ne samo hrvatskim zastavama, nego i zastavama Njema\u010dkog Reicha, te razli\u010ditim usta\u0161kim emblemima. Upozoravaju se takve trgovine, da smjesta iz izloga uklone sve znakove koji su tim postupkom obe\u0161\u010da\u0161\u0107eni. Hrvatske vlasti vode to\u010dno ra\u010duna o takvim postupcima i svi oni, koji budu zate\u010deni u takvom ne\u010dasnom poslu iskusit \u0107e najte\u017ee kazne. (HDNU)\u201c<\/em><\/p>\n

\u00a0Potrebno je napomenuti da je Joso Dumand\u017ei\u0107 preuzimaju\u0107i \u201eNa\u010delstvo Slobodnog i Kraljevskog grada Zagreba\u201c uputio proglas svim gra\u0111anima grada Zagreba 11. travnja, u kojem ih poziva da u ime progla\u0161enja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske okite svoje ku\u0107e hrvatskim i njema\u010dkim zastavama. O\u010dito je da, i prije nego \u0161to je to formalno-pravno izvedeno nizom zakonskih odredbi, odmah u po\u010detku odlu\u010deno da se \u017didove ne\u0107e brojati me\u0111u gra\u0111ane\u2026<\/em> Prisutnost Nijemaca u Zagrebu sigurno nije bila olak\u0161avaju\u0107a okolnost usta\u0161kim vlastima, ali otpora vrijednog spomena, \u2018dr\u017eanja u ladicama\u2019 odre\u0111enih zakona koji \u0107e biti objavljeni ve\u0107 30. travnja 1941. godine, nije bilo. Taj se argument mogao upotrebljavati ako se bilo potrebno nekome opravdavati zbog \u010dega su propisani i zbog \u010dega se okrutno provode antisemitski zakoni\u2019 <\/em>[kao \u0161to se Andrija Artukovi\u0107 opravdao Alojziji Stepincu].<\/em>[8]<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Nevenko Bartulin<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> Jure Kri\u0161to, \u2018O rasnim zakonima i njema\u010dkim uvjetima usta\u0161ama\u2019, Historiografija.hr. Portal hrvatske historiografije<\/em>. Objavljeno: 12. 05. 2020: https:\/\/historiografija.hr\/?p=20930<\/a><\/p>\n

[2]<\/a> Nevenko Bartulin, \u2018\u201dCigansko pitanje\u201d: Dokaz da NDH nije proglasila rasne zakone pod pritiskom Njema\u010dkog Reicha\u2019, Historiografija.hr. Portal hrvatske historiografije<\/em>. Objavljeno: 18. 12. 2018: https:\/\/historiografija.hr\/?p=12906<\/a><\/p>\n

[3]<\/a> Nevenko Bartulin, \u2018Boris Zarnik and his entry on race in the Croatian encyclopaedia<\/em> (1942)\u2019, Croatian Studies Review<\/em>, 12, 2016, 71-102. Tako\u0111er vidi moj neobjavljeni tekst: https:\/\/www.academia.edu\/39444913\/The_role_of_the_Nordic_Herrenschicht_in_early_Croatian_history_A_summary_in_Boris_Zarniks_entry_on_Man_in_the_Croatian_encyclopaedia_1942_<\/a><\/p>\n

[4]<\/a> Bartulin, \u2018Boris Zarnik and his entry on race\u2019, 72-73, 83, 91-92.<\/p>\n

[5]<\/a> Nevenko Bartulin, \u2018Jo\u0161 jednom ponoviti: Njema\u010dki Reich nije Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj nametnuo rasne zakone\u2019, Historiografija.hr. Portal hrvatske historiografije<\/em>. Objavljeno: 09. 03. 2020: https:\/\/historiografija.hr\/?p=19549<\/a><\/p>\n

[6]<\/a> N. Bartulin, \u2018Nevenko Bartulin o prikazu rasnih zakona u Leljakovom filmu \u201cMit o Jasenovcu\u201d\u2019, Historiografija. <\/em>Hr. Portal hrvatske historiografije<\/em>. Objavljeno: 02. 10. 2018: https:\/\/historiografija.hr\/?p=11493<\/a><\/p>\n

[7]<\/a> Kri\u0161to, \u2018O rasnim zakonima i njema\u010dkim uvjetima usta\u0161ama\u2019.<\/p>\n

[8]<\/a> Peter Macut, \u2018Antisemitska propaganda u hrvatskome katoli\u010dkom tisku tijekom 1941. godine\u2019, Historiografija.hr. Portal hrvatske historiografije<\/em>. Objavljeno: 18. 03. 2016:<\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/prikazi.php?id=236042<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-20947","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":20947,"position":0},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":20947,"position":1},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":20947,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54465,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54465","url_meta":{"origin":20947,"position":3},"title":"Hilaire Belloc, \u201eEuropa i vjera\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Protekle godine objavljen je prijevod knjige \u201eEurope and the Faith\u201c Hilairea Belloca, engleskog i francuskog katoli\u010dkog povjesni\u010dara u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Verbum, koju je na hrvatski jezik preveo Josip Vrande\u010di\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \u0160to zapravo zna\u010di biti Europljanin? Koji je istinski temelj na\u0161e civilizacije? U ovom klasi\u010dnom djelu \u010duveni povjesni\u010dar i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Europa-i-vjera-knjiga.jpg?fit=400%2C274&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":20947,"position":4},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":20947,"position":5},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20947","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20947"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20947\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20954,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20947\/revisions\/20954"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20947"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20947"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20947"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}