{"id":20930,"date":"2020-05-12T11:50:51","date_gmt":"2020-05-12T11:50:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20930"},"modified":"2020-05-12T14:02:19","modified_gmt":"2020-05-12T14:02:19","slug":"jure-kristo-o-rasnim-zakonima-i-njemackim-uvjetima-ustasama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20930","title":{"rendered":"Jure Kri\u0161to &#8211; O rasnim zakonima i njema\u010dkim uvjetima usta\u0161ama"},"content":{"rendered":"<p><strong>O rasnim zakonima i njema\u010dkim uvjetima usta\u0161ama<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Slu\u010dajno \u2013 i kasno \u2013 zapazio sam da se Nevenko Bartulin javio s kriti\u010dkom opaskom na moj \u010dlan\u010di\u0107 o neprimjerenosti primjedbe episkopa Jovana \u0106ulibrka da je NDH bila \u201eultrakatoli\u010dka dr\u017eava\u201c (<a href=\"https:\/\/www.cnak.ba\/osvrti\/sto-je-to-ultrakatolicka-drzava\/\">https:\/\/www.cnak.ba\/osvrti\/sto-je-to-ultrakatolicka-drzava\/<\/a>).<\/p>\n<p>Bartulin nema zamjerki na moje problematiziranje Episkopove primjedbe, nego prigovara mojoj aluziji da su Nijemci usta\u0161kim vlastima uvjetovali formiranje vojnih snaga dono\u0161enjem rasnih zakona, jer \u2013 siguran je &#8211; to \u201ene odgovara povijesnoj istini\u201c.\u00a0 On, dakako, smatra da su usta\u0161e bili sasvim dovoljno zli da su donijeli \u201erasne zakone\u201c bez ikakvih njema\u010dkih utjecaja.<\/p>\n<p>Bartulin tako\u0111er tvrdi da je <u>dokazao<\/u> kako ta \u201ehrvatskim nacionalistima \u2013 omiljena teza\u201c nije to\u010dna, jer \u201eNjema\u010dka jednostavno nije postavila takav uvjet usta\u0161koj vladi\u201c. Naravno da je \u010ditatelj znati\u017eeljan vidjeti te dokaze, pa sam bio i ja. No, Bartulin se zadovoljava pozivanjem na situaciju u Slova\u010dkoj i na sli\u010dne incidentalne situacije koje obra\u0111uje u kratkim natuknicama na portalu <a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/\">https:\/\/historiografija.hr\/<\/a> &#8211; i to smatra dokazom.<\/p>\n<p>Pretpostavljam da prosje\u010dnu \u010ditatelju ne treba obja\u0161njavati kako u svom kratkom osvrtu na Episkopovu izjavu nisam mogao razvijati tezu o utjecajima, pritiscima i uvjetovanjima koje su Nijemci imali ili mogli imati. O\u010dekuje se da \u0107e zainteresirani, osobito ako \u017eele o tome i istupati u javnosti, provjeriti je li autor mo\u017eda negdje drugdje to op\u0161irnije obradio. Ja sam se uistinu op\u0161irnije osvrnuo na pitanje pritiska njema\u010dkih vlasti na hrvatske u dono\u0161enju rasnoga zakonodavstva slu\u017ee\u0107i se vjerodostojnim dokumentima. Klju\u010dnim smatram nekoliko razgovora i pisama izme\u0111u nadbiskupa Alojzija Stepinca i tada\u0161njeg ministra unutarnjih poslova Andrije Artukovi\u0107a u vrijeme dono\u0161enja tih zakona i njihovih prvih primjena. Iz tih je kontakata jasno sljede\u0107e: \u010dim je nadbiskup Stepinac na\u010duo o mogu\u0107im rasnim zakonima, intervenirao je kod Artukovi\u0107a i iznio svoje rezerve. Artukovi\u0107 ga je uvjeravao da su njema\u010dki pritisci toliko jaki da ih jednostavno moraju donijeti. Nadbiskupa je, pak, poku\u0161ao smiriti time da \u0107e vlada u praksi opstruirati odredbe tih zakona. U kratkome pismu od \u00a023. travnja 1941., Nadbiskup inzistira da se uzme u obzir konvertite na katolicizam kod tih \u201epotrebnih zakona\u201c. Doma\u0107i kriti\u010dari Stepinca i \u201ehrvatskih nacionalista\u201c sko\u010dili su od veselja da imaju dokaz o tome kako je Stepinac odobravao rasno zakonodavstvo, \u0161tovi\u0161e smatrao ga \u201epotrebnim\u201c. No, umjesto veselja, pokazali su povr\u0161nost i manipulacije izvorima. Nisu, naime, uzeli u obzir jo\u0161 jedno Nadbiskupovo pismo Artukovi\u0107u iz tog vremena rasprava o \u201erasnoj problematici\u201c (22. svibnja 1941.), u kojem je sljede\u0107a bitna informacija: \u201eTada (to jest, kad je Nadbiskup razgovarao s Artukovi\u0107em, a mo\u017eda i s drugim relevantnim sugovornicima)\u00a0 nam je bilo re\u010deno, da su radi razloga neovisnih o nama (o Hrvatima!) ti zakoni morali biti progla\u0161eni <em>u ovoj formi<\/em> [\u2026]\u201c (moje isticanje i zagrade!). Stoga ih je Stepinac nazvao, mo\u017eda malo nespretno, \u201epotrebnima\u201c.<\/p>\n<p>Mo\u017ee li se to njema\u010dko lomljenje ruku novouspostavljenim vlastima u NDH povezati s dopu\u0161tenjem osnivanja vojnih postrojbi? Bartulin prigovara \u0161to je tu tezu iznio Roman Leljak, iako tu nije va\u017eno tko ne\u0161to \u00a0tvrdi, nego je li tvrdnju dovoljno dobro potkrijepio izvorima. Za odgovor na postavljeno pitanje najva\u017eniji je podatak da je na dan objavljivanja zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti, Komanda njema\u010dkog 49. armijskog korpusa objavila pravila o tome gdje mogu postojati garnizoni hrvatske vojske, o njihovu broj\u010danom ograni\u010denju, o oru\u017eju koje te jedinice mogu upotrebljavati i \u2013 najva\u017enije \u2013 o odredbi da su te jedinice pod\u010dinjene njema\u010dkom mjesnom zapovjedniku.<\/p>\n<p>I da nema takvih slu\u017ebenih podataka, takav odnos njema\u010dke vojske i hrvatskih vojnih postrojbi mogao bi se pretpostaviti iz pravilno shva\u0107ena konteksta. Naime, ako su dva saveznika (Italija i Njema\u010dka) vojno okupirala neki teritorij (zvao se NDH ili nekako druk\u010dije) i me\u0111usobno razgrani\u010dila zone svojih interesa na tom teritoriju, logi\u010dno je o\u010dekivati da ne\u0107e dopustiti stvaranje ve\u0107ih vojnih snaga onima koji misle da i dalje imaju vlast na tom istom teritoriju. Italija je bila jasna u nametanjima strogih ograni\u010denja na prisutnost hrvatskih vojnih jedinica u zoni svojih interesa. Logi\u010dno je pretpostaviti da je i Njema\u010dka imala iste zahtjeve u dijelu svojih interesa. Takva je pretpostavka uistinu i potvr\u0111ena u detaljnim propisima kako i koliko hrvatske vojne postrojbe moraju biti ovisne o njema\u010dkoj vojnoj strategiji. A istodobna objava prvoga rasnog zakona i odre\u0111ivanja statusa hrvatskih vojnih snaga sugerira vjerojatnu povezanost ta dva pitanja, njihovo prethodno raspravljanje i preciziranje, na \u0161to je ministar Artukovi\u0107 aludirao u razgovoru s nadbiskupom Stepincem.<\/p>\n<p>Na kraju, poneka anegdotalna crtica o N. Bartulinu. Nisam siguran da smo se ikada sreli, ali znam sigurno da sam mu kao glavni urednik <em>Review of Croatian History<\/em> objavio \u010dlanak o \u201ehrvatsko-talijanskim odnosima 1941.-1945.\u201c (3\/2007., str. 49-73). Tada je predavao povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u Splitu. Ako se ne varam, to je bila tema i njegova doktorata negdje u Australiji. Nakon \u0161to mi je ponudio spomenuti \u010dlanak za objavljivanje, na vi\u0161e sam mu mjesta dobrohotno sugerirao mijenjanje neadekvatnih formulacija, prebrzih zaklju\u010daka, neutemeljenih obrazlo\u017eenja i sl. Ne\u0161to je prihvatio, ali je ostao pri svojim temeljnim tezama.<\/p>\n<p>U broju <em>Review<\/em>-a za 2010. Tomislav Jonji\u0107 (u me\u0111uvremenu stekao doktorat u povijesnim znanostima) potrudio se detaljno analizirati Bartulinove teze i zaklju\u010dke (\u201eFrom Bias to Erroneous Conclusions\u201c, 6\/2010., str. 227-238). Kako naslov sugerira, Jonji\u0107 je pokazao kako Bartulinovo izlaganje obiluje neopravdanim i nedokazanim izjavama i tvrdnjama, a razlog le\u017ei u tome \u0161to se njegovi argumenti temelje na nepouzdanim ili nepostoje\u0107im izvorima i na ideolo\u0161ki iskrivljenom predznanju.<\/p>\n<p>Bartulin i Jonji\u0107 su izmijenili jo\u0161 po jedan odgovor (RCH, 8\/2012), a ja sam bio na izlazu iz ure\u0111iva\u010dke pozicije RCH-a. Bartulinovo javljanje u vezi sa spomenutim mojim tekstom uvjerava me da se njegov historiografski habitus nije promijenio.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jure Kri\u0161to,<\/p>\n<p>zaslu\u017ean znanstvenik<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-20930","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":20930,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":20930,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":20930,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":20930,"position":3},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":20930,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":20930,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20930","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20930"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20930\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20933,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20930\/revisions\/20933"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20930"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20930"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20930"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}