{"id":20930,"date":"2020-05-12T11:50:51","date_gmt":"2020-05-12T11:50:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20930"},"modified":"2020-05-12T14:02:19","modified_gmt":"2020-05-12T14:02:19","slug":"jure-kristo-o-rasnim-zakonima-i-njemackim-uvjetima-ustasama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20930","title":{"rendered":"Jure Kri\u0161to &#8211; O rasnim zakonima i njema\u010dkim uvjetima usta\u0161ama"},"content":{"rendered":"<p><strong>O rasnim zakonima i njema\u010dkim uvjetima usta\u0161ama<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Slu\u010dajno \u2013 i kasno \u2013 zapazio sam da se Nevenko Bartulin javio s kriti\u010dkom opaskom na moj \u010dlan\u010di\u0107 o neprimjerenosti primjedbe episkopa Jovana \u0106ulibrka da je NDH bila \u201eultrakatoli\u010dka dr\u017eava\u201c (<a href=\"https:\/\/www.cnak.ba\/osvrti\/sto-je-to-ultrakatolicka-drzava\/\">https:\/\/www.cnak.ba\/osvrti\/sto-je-to-ultrakatolicka-drzava\/<\/a>).<\/p>\n<p>Bartulin nema zamjerki na moje problematiziranje Episkopove primjedbe, nego prigovara mojoj aluziji da su Nijemci usta\u0161kim vlastima uvjetovali formiranje vojnih snaga dono\u0161enjem rasnih zakona, jer \u2013 siguran je &#8211; to \u201ene odgovara povijesnoj istini\u201c.\u00a0 On, dakako, smatra da su usta\u0161e bili sasvim dovoljno zli da su donijeli \u201erasne zakone\u201c bez ikakvih njema\u010dkih utjecaja.<\/p>\n<p>Bartulin tako\u0111er tvrdi da je <u>dokazao<\/u> kako ta \u201ehrvatskim nacionalistima \u2013 omiljena teza\u201c nije to\u010dna, jer \u201eNjema\u010dka jednostavno nije postavila takav uvjet usta\u0161koj vladi\u201c. Naravno da je \u010ditatelj znati\u017eeljan vidjeti te dokaze, pa sam bio i ja. No, Bartulin se zadovoljava pozivanjem na situaciju u Slova\u010dkoj i na sli\u010dne incidentalne situacije koje obra\u0111uje u kratkim natuknicama na portalu <a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/\">https:\/\/historiografija.hr\/<\/a> &#8211; i to smatra dokazom.<\/p>\n<p>Pretpostavljam da prosje\u010dnu \u010ditatelju ne treba obja\u0161njavati kako u svom kratkom osvrtu na Episkopovu izjavu nisam mogao razvijati tezu o utjecajima, pritiscima i uvjetovanjima koje su Nijemci imali ili mogli imati. O\u010dekuje se da \u0107e zainteresirani, osobito ako \u017eele o tome i istupati u javnosti, provjeriti je li autor mo\u017eda negdje drugdje to op\u0161irnije obradio. Ja sam se uistinu op\u0161irnije osvrnuo na pitanje pritiska njema\u010dkih vlasti na hrvatske u dono\u0161enju rasnoga zakonodavstva slu\u017ee\u0107i se vjerodostojnim dokumentima. Klju\u010dnim smatram nekoliko razgovora i pisama izme\u0111u nadbiskupa Alojzija Stepinca i tada\u0161njeg ministra unutarnjih poslova Andrije Artukovi\u0107a u vrijeme dono\u0161enja tih zakona i njihovih prvih primjena. Iz tih je kontakata jasno sljede\u0107e: \u010dim je nadbiskup Stepinac na\u010duo o mogu\u0107im rasnim zakonima, intervenirao je kod Artukovi\u0107a i iznio svoje rezerve. Artukovi\u0107 ga je uvjeravao da su njema\u010dki pritisci toliko jaki da ih jednostavno moraju donijeti. Nadbiskupa je, pak, poku\u0161ao smiriti time da \u0107e vlada u praksi opstruirati odredbe tih zakona. U kratkome pismu od \u00a023. travnja 1941., Nadbiskup inzistira da se uzme u obzir konvertite na katolicizam kod tih \u201epotrebnih zakona\u201c. Doma\u0107i kriti\u010dari Stepinca i \u201ehrvatskih nacionalista\u201c sko\u010dili su od veselja da imaju dokaz o tome kako je Stepinac odobravao rasno zakonodavstvo, \u0161tovi\u0161e smatrao ga \u201epotrebnim\u201c. No, umjesto veselja, pokazali su povr\u0161nost i manipulacije izvorima. Nisu, naime, uzeli u obzir jo\u0161 jedno Nadbiskupovo pismo Artukovi\u0107u iz tog vremena rasprava o \u201erasnoj problematici\u201c (22. svibnja 1941.), u kojem je sljede\u0107a bitna informacija: \u201eTada (to jest, kad je Nadbiskup razgovarao s Artukovi\u0107em, a mo\u017eda i s drugim relevantnim sugovornicima)\u00a0 nam je bilo re\u010deno, da su radi razloga neovisnih o nama (o Hrvatima!) ti zakoni morali biti progla\u0161eni <em>u ovoj formi<\/em> [\u2026]\u201c (moje isticanje i zagrade!). Stoga ih je Stepinac nazvao, mo\u017eda malo nespretno, \u201epotrebnima\u201c.<\/p>\n<p>Mo\u017ee li se to njema\u010dko lomljenje ruku novouspostavljenim vlastima u NDH povezati s dopu\u0161tenjem osnivanja vojnih postrojbi? Bartulin prigovara \u0161to je tu tezu iznio Roman Leljak, iako tu nije va\u017eno tko ne\u0161to \u00a0tvrdi, nego je li tvrdnju dovoljno dobro potkrijepio izvorima. Za odgovor na postavljeno pitanje najva\u017eniji je podatak da je na dan objavljivanja zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti, Komanda njema\u010dkog 49. armijskog korpusa objavila pravila o tome gdje mogu postojati garnizoni hrvatske vojske, o njihovu broj\u010danom ograni\u010denju, o oru\u017eju koje te jedinice mogu upotrebljavati i \u2013 najva\u017enije \u2013 o odredbi da su te jedinice pod\u010dinjene njema\u010dkom mjesnom zapovjedniku.<\/p>\n<p>I da nema takvih slu\u017ebenih podataka, takav odnos njema\u010dke vojske i hrvatskih vojnih postrojbi mogao bi se pretpostaviti iz pravilno shva\u0107ena konteksta. Naime, ako su dva saveznika (Italija i Njema\u010dka) vojno okupirala neki teritorij (zvao se NDH ili nekako druk\u010dije) i me\u0111usobno razgrani\u010dila zone svojih interesa na tom teritoriju, logi\u010dno je o\u010dekivati da ne\u0107e dopustiti stvaranje ve\u0107ih vojnih snaga onima koji misle da i dalje imaju vlast na tom istom teritoriju. Italija je bila jasna u nametanjima strogih ograni\u010denja na prisutnost hrvatskih vojnih jedinica u zoni svojih interesa. Logi\u010dno je pretpostaviti da je i Njema\u010dka imala iste zahtjeve u dijelu svojih interesa. Takva je pretpostavka uistinu i potvr\u0111ena u detaljnim propisima kako i koliko hrvatske vojne postrojbe moraju biti ovisne o njema\u010dkoj vojnoj strategiji. A istodobna objava prvoga rasnog zakona i odre\u0111ivanja statusa hrvatskih vojnih snaga sugerira vjerojatnu povezanost ta dva pitanja, njihovo prethodno raspravljanje i preciziranje, na \u0161to je ministar Artukovi\u0107 aludirao u razgovoru s nadbiskupom Stepincem.<\/p>\n<p>Na kraju, poneka anegdotalna crtica o N. Bartulinu. Nisam siguran da smo se ikada sreli, ali znam sigurno da sam mu kao glavni urednik <em>Review of Croatian History<\/em> objavio \u010dlanak o \u201ehrvatsko-talijanskim odnosima 1941.-1945.\u201c (3\/2007., str. 49-73). Tada je predavao povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u Splitu. Ako se ne varam, to je bila tema i njegova doktorata negdje u Australiji. Nakon \u0161to mi je ponudio spomenuti \u010dlanak za objavljivanje, na vi\u0161e sam mu mjesta dobrohotno sugerirao mijenjanje neadekvatnih formulacija, prebrzih zaklju\u010daka, neutemeljenih obrazlo\u017eenja i sl. Ne\u0161to je prihvatio, ali je ostao pri svojim temeljnim tezama.<\/p>\n<p>U broju <em>Review<\/em>-a za 2010. Tomislav Jonji\u0107 (u me\u0111uvremenu stekao doktorat u povijesnim znanostima) potrudio se detaljno analizirati Bartulinove teze i zaklju\u010dke (\u201eFrom Bias to Erroneous Conclusions\u201c, 6\/2010., str. 227-238). Kako naslov sugerira, Jonji\u0107 je pokazao kako Bartulinovo izlaganje obiluje neopravdanim i nedokazanim izjavama i tvrdnjama, a razlog le\u017ei u tome \u0161to se njegovi argumenti temelje na nepouzdanim ili nepostoje\u0107im izvorima i na ideolo\u0161ki iskrivljenom predznanju.<\/p>\n<p>Bartulin i Jonji\u0107 su izmijenili jo\u0161 po jedan odgovor (RCH, 8\/2012), a ja sam bio na izlazu iz ure\u0111iva\u010dke pozicije RCH-a. Bartulinovo javljanje u vezi sa spomenutim mojim tekstom uvjerava me da se njegov historiografski habitus nije promijenio.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jure Kri\u0161to,<\/p>\n<p>zaslu\u017ean znanstvenik<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-20930","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":20930,"position":0},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":20930,"position":1},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":20930,"position":2},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54570","url_meta":{"origin":20930,"position":3},"title":"Historiografsko mi\u0161ljenje \u2013 Jay Winter: Potpuna ti\u0161ina o usta\u0161ama je neprihvatljiva","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cS godinama suo\u010dio sam se, poput svih nas, s ti\u0161inom dr\u017eava. Sve se dr\u017eave upu\u0161taju u potiskivanje lo\u0161ih narativa. Pri\u010da o usta\u0161ama bila je ne\u0161to \u0161to je Tu\u0111man htio umanjiti, htio je da ne bude toliko zna\u010dajna koliko ju je Tito u\u010dinio zna\u010dajnom. Do odre\u0111ene mjere, razumijem Tu\u0111manove razloge za\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":20930,"position":4},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54528","url_meta":{"origin":20930,"position":5},"title":"Amerika u 50 pojmova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Projekat koji je rezultirao objavljivanjem knjige \u201eAmerika u 50 pojmova\u201c pokrenut je u januru 2026. godine, pod pokroviteljskom Ameri\u010dke ambasade u Beogradu, s ciljem obele\u017eavanja 250. godi\u0161njice Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Dva i po veka od progla\u0161enja Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava pru\u017eila su idealan povod da se mnogobrojne teme o\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20930","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20930"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20930\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20933,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20930\/revisions\/20933"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20930"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20930"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20930"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}