{"id":20930,"date":"2020-05-12T11:50:51","date_gmt":"2020-05-12T11:50:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20930"},"modified":"2020-05-12T14:02:19","modified_gmt":"2020-05-12T14:02:19","slug":"jure-kristo-o-rasnim-zakonima-i-njemackim-uvjetima-ustasama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20930","title":{"rendered":"Jure Kri\u0161to &#8211; O rasnim zakonima i njema\u010dkim uvjetima usta\u0161ama"},"content":{"rendered":"<p><strong>O rasnim zakonima i njema\u010dkim uvjetima usta\u0161ama<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Slu\u010dajno \u2013 i kasno \u2013 zapazio sam da se Nevenko Bartulin javio s kriti\u010dkom opaskom na moj \u010dlan\u010di\u0107 o neprimjerenosti primjedbe episkopa Jovana \u0106ulibrka da je NDH bila \u201eultrakatoli\u010dka dr\u017eava\u201c (<a href=\"https:\/\/www.cnak.ba\/osvrti\/sto-je-to-ultrakatolicka-drzava\/\">https:\/\/www.cnak.ba\/osvrti\/sto-je-to-ultrakatolicka-drzava\/<\/a>).<\/p>\n<p>Bartulin nema zamjerki na moje problematiziranje Episkopove primjedbe, nego prigovara mojoj aluziji da su Nijemci usta\u0161kim vlastima uvjetovali formiranje vojnih snaga dono\u0161enjem rasnih zakona, jer \u2013 siguran je &#8211; to \u201ene odgovara povijesnoj istini\u201c.\u00a0 On, dakako, smatra da su usta\u0161e bili sasvim dovoljno zli da su donijeli \u201erasne zakone\u201c bez ikakvih njema\u010dkih utjecaja.<\/p>\n<p>Bartulin tako\u0111er tvrdi da je <u>dokazao<\/u> kako ta \u201ehrvatskim nacionalistima \u2013 omiljena teza\u201c nije to\u010dna, jer \u201eNjema\u010dka jednostavno nije postavila takav uvjet usta\u0161koj vladi\u201c. Naravno da je \u010ditatelj znati\u017eeljan vidjeti te dokaze, pa sam bio i ja. No, Bartulin se zadovoljava pozivanjem na situaciju u Slova\u010dkoj i na sli\u010dne incidentalne situacije koje obra\u0111uje u kratkim natuknicama na portalu <a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/\">https:\/\/historiografija.hr\/<\/a> &#8211; i to smatra dokazom.<\/p>\n<p>Pretpostavljam da prosje\u010dnu \u010ditatelju ne treba obja\u0161njavati kako u svom kratkom osvrtu na Episkopovu izjavu nisam mogao razvijati tezu o utjecajima, pritiscima i uvjetovanjima koje su Nijemci imali ili mogli imati. O\u010dekuje se da \u0107e zainteresirani, osobito ako \u017eele o tome i istupati u javnosti, provjeriti je li autor mo\u017eda negdje drugdje to op\u0161irnije obradio. Ja sam se uistinu op\u0161irnije osvrnuo na pitanje pritiska njema\u010dkih vlasti na hrvatske u dono\u0161enju rasnoga zakonodavstva slu\u017ee\u0107i se vjerodostojnim dokumentima. Klju\u010dnim smatram nekoliko razgovora i pisama izme\u0111u nadbiskupa Alojzija Stepinca i tada\u0161njeg ministra unutarnjih poslova Andrije Artukovi\u0107a u vrijeme dono\u0161enja tih zakona i njihovih prvih primjena. Iz tih je kontakata jasno sljede\u0107e: \u010dim je nadbiskup Stepinac na\u010duo o mogu\u0107im rasnim zakonima, intervenirao je kod Artukovi\u0107a i iznio svoje rezerve. Artukovi\u0107 ga je uvjeravao da su njema\u010dki pritisci toliko jaki da ih jednostavno moraju donijeti. Nadbiskupa je, pak, poku\u0161ao smiriti time da \u0107e vlada u praksi opstruirati odredbe tih zakona. U kratkome pismu od \u00a023. travnja 1941., Nadbiskup inzistira da se uzme u obzir konvertite na katolicizam kod tih \u201epotrebnih zakona\u201c. Doma\u0107i kriti\u010dari Stepinca i \u201ehrvatskih nacionalista\u201c sko\u010dili su od veselja da imaju dokaz o tome kako je Stepinac odobravao rasno zakonodavstvo, \u0161tovi\u0161e smatrao ga \u201epotrebnim\u201c. No, umjesto veselja, pokazali su povr\u0161nost i manipulacije izvorima. Nisu, naime, uzeli u obzir jo\u0161 jedno Nadbiskupovo pismo Artukovi\u0107u iz tog vremena rasprava o \u201erasnoj problematici\u201c (22. svibnja 1941.), u kojem je sljede\u0107a bitna informacija: \u201eTada (to jest, kad je Nadbiskup razgovarao s Artukovi\u0107em, a mo\u017eda i s drugim relevantnim sugovornicima)\u00a0 nam je bilo re\u010deno, da su radi razloga neovisnih o nama (o Hrvatima!) ti zakoni morali biti progla\u0161eni <em>u ovoj formi<\/em> [\u2026]\u201c (moje isticanje i zagrade!). Stoga ih je Stepinac nazvao, mo\u017eda malo nespretno, \u201epotrebnima\u201c.<\/p>\n<p>Mo\u017ee li se to njema\u010dko lomljenje ruku novouspostavljenim vlastima u NDH povezati s dopu\u0161tenjem osnivanja vojnih postrojbi? Bartulin prigovara \u0161to je tu tezu iznio Roman Leljak, iako tu nije va\u017eno tko ne\u0161to \u00a0tvrdi, nego je li tvrdnju dovoljno dobro potkrijepio izvorima. Za odgovor na postavljeno pitanje najva\u017eniji je podatak da je na dan objavljivanja zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti, Komanda njema\u010dkog 49. armijskog korpusa objavila pravila o tome gdje mogu postojati garnizoni hrvatske vojske, o njihovu broj\u010danom ograni\u010denju, o oru\u017eju koje te jedinice mogu upotrebljavati i \u2013 najva\u017enije \u2013 o odredbi da su te jedinice pod\u010dinjene njema\u010dkom mjesnom zapovjedniku.<\/p>\n<p>I da nema takvih slu\u017ebenih podataka, takav odnos njema\u010dke vojske i hrvatskih vojnih postrojbi mogao bi se pretpostaviti iz pravilno shva\u0107ena konteksta. Naime, ako su dva saveznika (Italija i Njema\u010dka) vojno okupirala neki teritorij (zvao se NDH ili nekako druk\u010dije) i me\u0111usobno razgrani\u010dila zone svojih interesa na tom teritoriju, logi\u010dno je o\u010dekivati da ne\u0107e dopustiti stvaranje ve\u0107ih vojnih snaga onima koji misle da i dalje imaju vlast na tom istom teritoriju. Italija je bila jasna u nametanjima strogih ograni\u010denja na prisutnost hrvatskih vojnih jedinica u zoni svojih interesa. Logi\u010dno je pretpostaviti da je i Njema\u010dka imala iste zahtjeve u dijelu svojih interesa. Takva je pretpostavka uistinu i potvr\u0111ena u detaljnim propisima kako i koliko hrvatske vojne postrojbe moraju biti ovisne o njema\u010dkoj vojnoj strategiji. A istodobna objava prvoga rasnog zakona i odre\u0111ivanja statusa hrvatskih vojnih snaga sugerira vjerojatnu povezanost ta dva pitanja, njihovo prethodno raspravljanje i preciziranje, na \u0161to je ministar Artukovi\u0107 aludirao u razgovoru s nadbiskupom Stepincem.<\/p>\n<p>Na kraju, poneka anegdotalna crtica o N. Bartulinu. Nisam siguran da smo se ikada sreli, ali znam sigurno da sam mu kao glavni urednik <em>Review of Croatian History<\/em> objavio \u010dlanak o \u201ehrvatsko-talijanskim odnosima 1941.-1945.\u201c (3\/2007., str. 49-73). Tada je predavao povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u Splitu. Ako se ne varam, to je bila tema i njegova doktorata negdje u Australiji. Nakon \u0161to mi je ponudio spomenuti \u010dlanak za objavljivanje, na vi\u0161e sam mu mjesta dobrohotno sugerirao mijenjanje neadekvatnih formulacija, prebrzih zaklju\u010daka, neutemeljenih obrazlo\u017eenja i sl. Ne\u0161to je prihvatio, ali je ostao pri svojim temeljnim tezama.<\/p>\n<p>U broju <em>Review<\/em>-a za 2010. Tomislav Jonji\u0107 (u me\u0111uvremenu stekao doktorat u povijesnim znanostima) potrudio se detaljno analizirati Bartulinove teze i zaklju\u010dke (\u201eFrom Bias to Erroneous Conclusions\u201c, 6\/2010., str. 227-238). Kako naslov sugerira, Jonji\u0107 je pokazao kako Bartulinovo izlaganje obiluje neopravdanim i nedokazanim izjavama i tvrdnjama, a razlog le\u017ei u tome \u0161to se njegovi argumenti temelje na nepouzdanim ili nepostoje\u0107im izvorima i na ideolo\u0161ki iskrivljenom predznanju.<\/p>\n<p>Bartulin i Jonji\u0107 su izmijenili jo\u0161 po jedan odgovor (RCH, 8\/2012), a ja sam bio na izlazu iz ure\u0111iva\u010dke pozicije RCH-a. Bartulinovo javljanje u vezi sa spomenutim mojim tekstom uvjerava me da se njegov historiografski habitus nije promijenio.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jure Kri\u0161to,<\/p>\n<p>zaslu\u017ean znanstvenik<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-20930","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":20930,"position":0},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":20930,"position":1},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":20930,"position":2},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":20930,"position":3},"title":"Martyn Rady, &#8220;Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53762,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53762","url_meta":{"origin":20930,"position":4},"title":"Bogdan Deni\u0107: Kaljenje identiteta \u2013 autobiografija i pri\u010da o demokratskoj ljevici u dvije dr\u017eave (SNV i Sandorf)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Marijana Stoj\u010di\u0107, Branka \u0160esto moderira: Aneta Vladimirov Knjiga Kaljenje identiteta: Autobiografija i pri\u010da o demokratskoj ljevici u dvije dr\u017eave autora Bogdana Deni\u0107a (1929. \u2013 2016.) svjedo\u010di o \u017eivotu oblikovanom na raskr\u0161\u0107u zemalja, jezika i ideologija. Sociolog, politi\u010dki teoreti\u010dar, univerzitetski profesor i aktivist, jedan od osniva\u010da Democratic Socialists of America\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Denic.jpg?fit=360%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53695,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","url_meta":{"origin":20930,"position":5},"title":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom Nije bajka, ali\u2026 Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20930","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20930"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20930\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20933,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20930\/revisions\/20933"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20930"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20930"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20930"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}