<\/p>\n
Sr\u0111a Trifkovi\u0107 i njegova \u2018nova\u2019 teorija o genocidnosti hrvatske politi\u010dke tradicije i kulture<\/strong><\/p>\n <\/p>\n U dva nedavno objavljena \u010dlanka o usta\u0161kom pokretu i usta\u0161kim zlo\u010dinima nad Srbima u NDH, srpski povjesni\u010dar Sr\u0111a (ili Srdja) Trifkovi\u0107 je poku\u0161ao rastuma\u010diti korijene usta\u0161ke ideologije u odnosu na \u2018srpsko pitanje\u2019 te je kritizirao srpske pobornike \u2018numerolo\u0161ke grandomanije\u2019 \u0161to se ti\u010de broja srpskih \u017ertava u NDH.[1]<\/a> Trifkovi\u0107 dakle kritizira vi\u0161estruko pretjeran broj od 700.000 srpskih \u017ertava samo u Jasenovcu, koji je jo\u0161 uvijek \u0161iroko prihva\u0107en me\u0111u srpskim \u2018kvazi-povjesni\u010darima i diletantima\u2019 te nekim inozemnim autorima, poput izraelskog \u2018\u0161arlatana\u2019 Gideona Greifa.[2]<\/a> Iako je Trifkovi\u0107eva kritika u ovom pitanju pohvalna, on tako\u0111er promovira povijesno neodr\u017eivi mit o \u2018genocidnosti\u2019 hrvatske politi\u010dke tradicije i kulture.<\/p>\n To se jasno vidi u njegovoj tvrdnji da je Ante Star\u010devi\u0107 ne samo postavio ideolo\u0161ki temelj za usta\u0161ku rasnu teoriju nego da je tako\u0111er postavio intelektualni temelj za genocid nad Srbima u NDH. Prema Trifkovi\u0107u, Star\u010devi\u0107 \u2018articulated eliminationist anti-Serbism and thus gave rise to the political culture which ultimately led to the Usta\u0161a project of exterminationist Serbophobia.\u2019[3]<\/a> No Trifkovi\u0107 ide dalje i tvrdi da \u2018istorijski koreni usta\u0161tva nalaze se u vekovnim te\u017enjama hrvatske feudalne i klerikalne elite da Srbima [u Vojnoj Krajini] nametne pravnu i versku homogenost i politi\u010dku pokornost\u2019 te da je ve\u0107 1700. godine nadzornik zemlji\u0161nih posjeda zagreba\u010dke biskupije Ambroz Kuzmi\u0107 prvi predlo\u017eio, u jednom izvje\u0161taju, \u2018radikalno kona\u010dno re\u0161enje \u201csrpskog pitanja\u201d u Hrvatskoj\u2019.[4]<\/a> Dakle, prema Trifkovi\u0107u, postoji direktna veza izme\u0111u izvje\u0161taja iz 1700. i usta\u0161kih zlo\u010dina protiv Srba u NDH. To je jedan od vi\u0161e primjera anakronizma u Trifkovi\u0107evom radu. Dakle, \u2018Vlasi\u2019 u Vojnoj Krajini su (svi) bili Srbi u etni\u010dkom smislu te o\u010dito nema razlike izme\u0111u tih \u2018Srba\u2019 i Srba u dvadesetom stolje\u0107u, kao \u0161to nema bitne razlike izme\u0111u \u2018politike\u2019 Katoli\u010dke crkve i hrvatskog plemstva na po\u010detku 18. stolje\u0107a na jednoj strani i usta\u0161ke anti-srpske politike na drugoj (Trifkovi\u0107 tako\u0111er uvjerava \u010ditatelje da je \u0161tokavski srpski jezik dok je dubrova\u010dka kulturna tradicija \u2018izrazito nehrvatska\u2019).[5]<\/a><\/p>\n Iako je ispravno govoriti o utjecaju rasnih ideja u radovima Ante Star\u010devi\u0107a, kako je to ve\u0107 jednom primijetio Antun Gustav Mato\u0161,[6]<\/a> nije znanstveno po\u0161teno ignorirati, kao \u0161to to radi Trifkovi\u0107, jo\u0161 ve\u0107i utjecaj gra\u0111anskog nacionalizma u mislima i radovima Star\u010devi\u0107a. Na primjer, Star\u010devi\u0107 je 1883. izjavio da \u2018mi iskreno ljubimo i za brata dr\u017eimo i Srba, i Niemca, i Talijana, i \u017dida, i Ciganina, i Luterovca, i t. d., svakoga tko radi za ob\u0107enito dobro svega naroda i ciele domovine\u2019.[7]<\/a> Bilo bi dakle po\u017eeljno da povjesni\u010dari poku\u0161aju ponuditi jednu nijansiranu sliku o Star\u010devi\u0107u i njegovim idejama a ne sve svoditi, kao u slu\u010daju Trifkovi\u0107a, na \u2018genocidno anti-srpstvo\u2019.<\/p>\n Nadalje, Trifkovi\u0107 potpuno ignorira \u010dinjenicu da su usta\u0161ke rasne ideje ipak bile oblikovane, barem djelomi\u010dno, kao svojevrsna reakcija na jugoslavenske i velikosrpske rasne ideje (kako sam obrazlo\u017eio u svojoj knjizi iz 2014. godine[8]<\/a> koju Trifkovi\u0107 citira). Takva tvrdnja s moje strane svakako ne predstavlja poku\u0161aj relativizacije stvarnog karaktera NDH i usta\u0161kih zlo\u010dina, ali ne mo\u017ee se raspravljati o rasnim idejama Star\u010devi\u0107a, \u0106ire Truhelke, Ive Pilara, Filipa Lukasa itd. bez analize rasnih ideja srpskih i jugoslavenskih nacionalisti\u010dkih znanstvenika poput Jovana Cviji\u0107a. Ne mo\u017ee se pisati o anti-srpskim demonstracijama u Zagrebu 1902.[9]<\/a> a da se ne govori o \u010dlanku Nikole Stojanovi\u0107a poznatom pod naslovom \u2018Do istrage na\u0161e ili va\u0161e\u2019.<\/p>\n <\/p>\n Nevenko Bartulin<\/em><\/p>\n <\/p>\n [1]<\/a> Srdja Trifkovi\u0107, \u2018Usta\u0161a Crimes, Serbian Victims, Numbers and Politics: Toward a Rational Debate\u2019, Istorija 20. veka<\/em>, 38, br. 1, 2020, 203-222. Sr\u0111a Trifkovi\u0107, \u2018Usta\u0161tvo, fa\u0161izam i nacizam: privid identiteta\u2019, Argumenti: \u010casopis za dru\u0161tvena\/politi\u010dka pitanja<\/em>, XIV, br. 39, 2020, 169-204.<\/p>\n [2]<\/a> Trifkovi\u0107, \u2018Usta\u0161a Crimes, Serbian Victims, Numbers and Politics\u2019, 217-218.<\/p>\n [3]<\/a> ibid, 208.<\/p>\n [4]<\/a> Trifkovi\u0107, \u2018Usta\u0161tvo, fa\u0161izam i nacizam\u2019, 170-171.<\/p>\n [5]<\/a> ibid, 171-172.<\/p>\n [6]<\/a> \u2018Prema tome pojam hrvatske narodnosti nije jasno obilje\u017een i utvrdjen u djelima njegovim. U nekima smatra poput Gobineau-a, u\u010ditelja Richarda Wagnera i jama\u010dno svoga, pa Disra\u00eblia, Chamberlaina i Gumplowicza, rasni, plemenski momenat glavnim u politici, \u017eigo\u0161u\u0107i Srbe kao tudji elemenat svojom rasom i krvlju, a u glavnim, programskim, temeljnim mislima, shvataju\u0107i dr\u017eavnu, pravnu i historijsku misao kao misao nacijonalnu, o\u010devidno je u opreci sa svojim rasnim shva\u0107anjem hrvatstva\u2026\u2019 Citirano u: A. G. Mato\u0161, Feljtoni i eseji <\/em>(Zagreb: Naklada \u201cJuga\u201d, 1917), 72.<\/p>\n [7]<\/a> Citirano u: Jere Jareb, Pola stolje\u0107a hrvatske politike 1895-1945<\/em> ([1960] Zagreb: Institut za suvremenu povijest, Biblioteka Hrvatska povjesnica, 1995), 12.<\/p>\n