{"id":2075,"date":"2016-04-05T22:00:05","date_gmt":"2016-04-05T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2075"},"modified":"2016-04-05T22:00:05","modified_gmt":"2016-04-05T22:00:05","slug":"izlozba-renata-poljak-jedan-obican-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2075","title":{"rendered":"Izlo\u017eba: Renata Poljak \u2013 Jedan obi\u010dan \u017eivot"},"content":{"rendered":"

Galerija umjetnina<\/span><\/p>\n

Ulica kralja Tomislava 15, Split<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

RENATA POLJAK<\/span><\/b><\/p>\n

Jedan obi\u010dan \u017eivot<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Petak, 8.4.2016 u 20:00<\/span><\/p>\n

Kustos: Branko Franceschi<\/span><\/p>\n

Asistent kustosa: Bo\u017eo Kesi\u0107<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Izlo\u017eba se razvija oko sredi\u0161njeg projekta Partenca i teme migracije povezuju\u0107i umjetni\u010din osobni \u017eivot, obiteljsku povijest i dru\u0161tveno-politi\u010dki fenomen koji posljednjih godina dekonstruira koncepciju i principe humanih temelja suvremenog europskog zajedni\u0161tva i svjetonazora. Sredi\u0161nji doga\u0111aj izlo\u017ebe hrvatska je premijera video instalacije  <\/span>Partenca snimljene 2015. godine na Zlatnom ratu u Bolu na Bra\u010du, koji stolje\u0107e migracija zatvara poveznicom memorije na emigraciju lokalnih stanovnika s po\u010detka XX stolje\u0107a sa tragedijom dana\u0161njeg migranatskog vala iz afri\u010dkog i bliskoisto\u010dnog prostora.  <\/span>U skladu sa svojim multimedijskim stvarala\u0161tvom, Renata Poljak temu izlo\u017ebe razvija i kroz seriju crte\u017ea i fotografskih kola\u017ea koji obiteljsku povijest uzdi\u017eu do metafore krhkosti ljudske egzistencije uklije\u0161tene u \u017ervanj dru\u0161tvenih i prirodnih sila koje je odre\u0111uju. Uz sredi\u0161nji projekt predstavljen je izbor radova iz dosada\u0161njeg umjetni\u010dinog opusa koji tematiziraju autori\u010dine osobne migracije, te ujedno zaokru\u017euju 20 godina stvarala\u0161tva od njezinog prvog video rada Ja, doma\u0107ica.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Renata Poljak ro\u0111ena je 1974. godine, diplomirala je na \u0160koli likovnih umjetnosti u Splitu, a potom je godinu dana provela kao post-maturant na \u00c9cole Regionale des Beaux-Arts u Nantesu, Francuska. Njezino stvarala\u0161tvo obuhva\u0107a razli\u010dite medije: video, film, crte\u017e, instalaciju i fotografiju. Godine 2002. bila je gostuju\u0107i umjetnik na San Francisco Art Institute, 2008. godine na rezidenciji u Art in General u New Yorku, a u Recollet u Parizu 2013. godine. Izlagala je na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izlo\u017ebama diljem svijeta, bijenalima i filmskim festivalima. Dobitnica je nekoliko nagrada, me\u0111u kojima nagrade The Golden Black Box Award na Black Box Festival u Berlinu 2006. te T-HT nagradu 2012. godine, najva\u017eniju nagradu za suvremenu umjetnost u Hrvatskoj. U prolje\u0107e 2010. njezini filmova prikazani su u Prospectif kinu u Centre Georges Pompidou u Parizu. Palais de Tokyo njene je filmske i video radove prikazao tijekom studenog 2012. godine, a 2013. njena izlo\u017eba Uncertain Memories u Stoyanov Gallery u New Yorku, u Village Voiceu progla\u0161ena je izlo\u017ebom mjeseca.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Reprodukcija: Renata Poljak, Partenca, 2015., crno-bijela fotografija<\/span><\/p>\n

www.renatapoljak.com<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Zahvale: FACE Croatia, Tratamenat by Pikulece, Stina Vino, Hotel Ka\u0161til<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Izlo\u017eba je otvorena do 8.5.2016.<\/span><\/p>\n

radnim danom 10.00 \u2013 18:00, subotom i nedjeljom 10.00 \u2013 14.00; ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.hdlu.hr\/2016\/04\/izlozba-renata-poljak-jedan-obican-dan-u-galeriji-umjetnina-u-splitu\/<\/a><\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

—<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

RENATA POLJAK<\/span><\/b><\/p>\n

Jedan obi\u010dan \u017eivot<\/span><\/b><\/p>\n

Otvorenje, 8.4.2016. u 20:00<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Po\u010detkom 20. stolje\u0107a, mu\u0161karci hrvatskih otoka \u010desto su odlazili u Ju\u017enu Ameriku bje\u017ee\u0107i od gladi i u potrazi za boljim \u017eivotpm. \u017dene su ostajale kod ku\u0107e, \u010dekaju\u0107i da se vrate. Video je nadahnut istinitom pri\u010dom umjetni\u010dine bake koja je \u017eivjela na otoku Bra\u010du i \u010diji je mu\u017e tra\u017ee\u0107i bolju egzistenciju oti\u0161ao u \u010cile. Ba\u0161 kao i mnogi drugi, niti on se nikada nije vratio. Pod nazivom Partenca (u dijalektu kojim se govori na otocima, rije\u010d je identi\u010dna talijanskoj koja zna\u010di odlazak), film povezuje dvije emigrantske pri\u010de: hrvatsku s po\u010detka pro\u0161log stolje\u0107a i afri\u010dku s po\u010detka ovog stolje\u0107a. (Renata Poljak, izjava o radu)<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Renata Poljak ro\u0111ena je 1974. godine, odrasla je i diplomirala na \u0160koli likovnih umjetnosti u Splitu, a potom je godinu dana provela kao post-maturant na \u00c9cole Regionale des Beaux-Arts u Nantesu, Francuska. Njezino stvarala\u0161tvo obuhva\u0107a razli\u010dite medije: video, film, crte\u017e, instalaciju i fotografiju. Godine 2002. bila je gostuju\u0107i umjetnik na San Francisco Art Institute, 2008. godine na rezidenciji u Art in General u New Yorku, a u Recollet uu Parizu 2013. godine. Izlagala je na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izlo\u017ebama diljem svijeta, bijenalima i filmskim festivalima. Dobitnica je nekoliko nagrada, me\u0111u kojima nagrade The Golden Black Box Award na Black Box Festival u Berlinu 2006. te najnovije T-HT nagradu 2012. godine, najva\u017eniju nagradu za suvremenu umjetnost u Hrvatskoj. U prolje\u0107e 2010. njezini filmova prikazani su u Prospectif kinu u Centre Georges Pompidou u Parizu. Palais de Tokyo njene je filmske i video radove prikazao tijekom studenog 2012. godine, a 2013. njena izlo\u017eba Uncertain Memories u Stoyanov Gallery u New Yorku, u Village Voiceu progla\u0161ena je izlo\u017ebom mjeseca.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

http:\/\/renatapoljak.com\/<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Zahvaljujemo se FACE Croatia<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.galum.hr\/izlozbe\/izlozba\/1455\/<\/span><\/p>\n

<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2075","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":2075,"position":0},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54245,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54245","url_meta":{"origin":2075,"position":1},"title":"Izlo\u017eba i tribina \u201cHrvatski antifa\u0161isti\u010dki pokret: Od otpora do prava\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Europskom parlamentu u Strasbourgu u organizaciji SDP-ova zastupnika Marka Ve\u0161ligaja otvorena je izlo\u017eba \u201cHrvatski antifa\u0161isti\u010dki pokret: Od otpora do prava\u201d autorice Nata\u0161e Matau\u0161i\u0107 i odr\u017eana tribina na kojoj su sudjelovali Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasi\u0107 i Xavier Bougarel, uz moderiranje Maru\u0161e Stama\u0107. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/eu\/vesligaj-u-europskom-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-antifasistickom-pokretu-12770277 https:\/\/www.sdp.hr\/vijesti\/u-ep-u-otvorena-izlozba-antifasizam-danas-od-otpora-do-prava https:\/\/www.hina.hr\/galerija\/12394532 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/sdpovac-u-eu-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-partizanima-jedan-od-temelja-drzavnosti\/2803611.aspx https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/vijesti\/hrvatska\/dan-hrvatskog-antifasizma-ipak-se-slavi-u-strasbourgu-bili-smo-na-izlozbi-na-kojoj-su-rame-uz-rame-tudman-i-tito-1563573 https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/sdp-ovac-u-europskom-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-partizanima-na-njoj-i-fotografija-tudmana-1969576 https:\/\/direktno.hr\/direkt\/sokol-o-izlozbi-sdp-ovca-dio-ljevice-primjenjuje-dvostruke-kriterije-prema-totalitarizmu-398678\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":2075,"position":2},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":2075,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":2075,"position":4},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":2075,"position":5},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2075","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2075"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2075\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2075"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2075"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2075"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}