{"id":20714,"date":"2020-05-05T12:50:38","date_gmt":"2020-05-05T12:50:38","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20714"},"modified":"2020-05-05T14:20:56","modified_gmt":"2020-05-05T14:20:56","slug":"vecernji-list-rasprava-o-povijesnom-revizionizmu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20714","title":{"rendered":"\u201cVe\u010dernji list\u201d: rasprava o povijesnom revizionizmu"},"content":{"rendered":"

U \u201cVe\u010dernjem listu\u201d objavljen je tematski prilog o povijesnom revizionizmu u kojem govore povjesni\u010dari Ivo Banac, Nikica Bari\u0107, Tvrtko Jakovina, Branimir Jankovi\u0107, Hrvoje Klasi\u0107, Davor Marijan, Mladen An\u010di\u0107. Poziv nije prihvatio Ivo Goldstein koji je o spomenutoj problematici govorio u intervjuu \u201cNacionalu\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Ve\u010dernji list<\/em><\/strong><\/p>\n

5. svibnja 2020.<\/p>\n

\u017darko Ivkovi\u0107<\/p>\n

I \u2018lijevi\u2019 i \u2018desni\u2019 povjesni\u010dari slo\u017eni: Hrvatskoj treba povijesni revizionizam<\/strong><\/p>\n

Uva\u017eenim znanstvenicima postavili smo dva pitanja. Prvo, smatrate li da je revizionizam pozitivna ili negativna pojava u hrvatskoj historiografiji? I drugo, treba li hrvatska historiografija revidirati (iznova interpretirati) doga\u0111aje i osobe iz suvremene hrvatske povijesti? <\/em><\/p>\n

Komemoracijom u Jasenovcu, na kojoj su predstavnici Srba, \u017didova, Roma, Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i cijeli dr\u017eavni vrh zajedni\u010dki odali po\u010dast \u017ertvama sramnoga usta\u0161koga logora, Hrvatska je iznova osudila strahote Paveli\u0107eva re\u017eima i iznova poslala poruku o zlo\u010dina\u010dkom karakteru NDH. Civilizacijska je to gesta koju treba pozdraviti. Da ne bi bilo dvojbi, premijer Andrej Plenkovi\u0107 tom je prigodom istaknuo kako njegova \u201eVlada nema nikakvog sluha za povijesni revizionizam\u201c. Ne mo\u017eemo biti posve sigurni, ali mo\u017eemo pretpostaviti kako je time poru\u010dio da ne tolerira nikakvo preispitivanje zlo\u010dina\u010dkog karaktera jasenova\u010dkog logora. Ako je mislio na to, treba podsjetiti da karakter toga logora jednako ocjenjuju svi relevantni hrvatski povjesni\u010dari.<\/p>\n

No zadr\u017eimo se malo na sintagmi \u201epovijesni revizionizam\u201c. Otkad je u\u0161la u na\u0161 politi\u010dki diskurs, zajedno s pojmom \u201erevizionist\u201c, ta je sintagma redovito imala negativne konotacije. Tako je \u201erevizionizam\u201c bio isto \u0161to i iskrivljavanje povijesnih spoznaja, a \u201erevizionist\u201c onaj koji krivotvori povijest. Upravo takvom terminologijom slu\u017ee se politi\u010dari Stjepan Mesi\u0107, Ivo Josipovi\u0107, antifa\u0161ist Franjo Habulin i drugi, ali i neki povjesni\u010dari, poput Ive Goldsteina, koji te termine naj\u010de\u0161\u0107e ve\u017eu uz NDH.<\/p>\n

No posljednjih godina, otkako se u doma\u0107im historiografskim krugovima razvila \u017eiva rasprava o reviziji u povijesnoj znanosti, pojam \u201erevizionizam\u201c po\u010deo je dobivati i neko drugo \u2013 pozitivno zna\u010denje. Odnosno struka ve\u0107 neko vrijeme upozorava da je revizija u povijesnoj znanosti ne samo legitiman nego i po\u017eeljan postupak. Tako smo u javnom diskursu dobili jo\u0161 jednu dvojbu: je li revizionizam pozitivan ili negativan?<\/p>\n

Da bismo otklonili mogu\u0107u zbrku s tim pojmom, anga\u017eirali smo sedam znanstvenika, profesionalnih povjesni\u010dara. Na\u0161em pozivu odazvali su se: Mladen An\u010di\u0107, Ivo Banac, Nikica Bari\u0107, Tvrtko Jakovina, Branimir Jankovi\u0107, Hrvoje Klasi\u0107 i Davor Marijan. Ivo Goldstein poziv je odbio. Uva\u017eenim znanstvenicima \u2013 koji pripadaju, uvjetno re\u010deno, i lijevom i desnom dijelu politi\u010dkoga spektra \u2013 postavili smo dva pitanja. Prvo, smatrate li da je revizionizam pozitivna ili negativna pojava u hrvatskoj historiografiji? I drugo, treba li hrvatska historiografija revidirati (iznova interpretirati) doga\u0111aje i osobe iz suvremene hrvatske povijesti? Osim \u0161to su zanimljivi, njihovi su odgovori i pomalo neo\u010dekivani te bi neke na\u0161e politi\u010dare mogli iznenaditi, a mo\u017eda i nagnati da ubudu\u0107e pripaze na (zlo)uporabu pojma \u201erevizionizam\u201c. Svih sedam povjesni\u010dara, naime, sla\u017ee se da Hrvatskoj povijesni revizionizam \u2013 treba! O svemu ostalome najbolje da pro\u010ditate sami.<\/p>\n

Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/premium\/i-lijevi-i-desni-povjesnicari-slozni-hrvatskoj-treba-povijesni-revizionizam-1399388<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Nacional<\/em><\/p>\n

Zrinka Vrabec Mojze\u0161<\/p>\n

22. travnja 2020.<\/p>\n

GOLDSTEIN: \u2018Tu\u0111man je rodona\u010delnik povijesnog revizionizma, revizionisti i dalje tvrde da usta\u0161e nisu bili fa\u0161isti\u2019<\/strong><\/p>\n

Povjesni\u010dar i publicist Ivo Goldstein uo\u010di obilje\u017eavanja 75. obljetnice proboja zarobljenika iz logora Jasenovac govori o svojoj novoj knjizi \u2018Povijesni revizionizam, negacionizam i usta\u0161izacija u Hrvatskoj 1989. \u2013 2019.\u2019 u kojoj pi\u0161e o klju\u010dnoj ulozi prvog hrvatskog predsjednika<\/p>\n

Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n

https:\/\/www.nacional.hr\/goldstein-tudman-je-rodonacelnik-povijesnog-revizionizma-a-revizionisti-i-dalje-tvrde-da-ustase-nisu-bili-fasisti\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20716,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-20714","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/Vecernji-list-revizionizam.jpeg?fit=1892%2C1080&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":5696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5696","url_meta":{"origin":20714,"position":0},"title":"Branimir Jankovi\u0107 \u2013 kolumna \u201cJavna povijest\u201d \u2013 Jesu li povjesni\u010dari u Hrvatskoj celebrity?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2017.","format":false,"excerpt":"Pitanje iz naslova vrijedi postaviti za bolje razumijevanje lokalnih specifi\u010dnosti kada ih su\u010delimo s odre\u0111enim globalnim procesima. Naime, etablirani specijalist javne povijesti Jerome de Groot u knjizi Consuming History: Historians and Heritage in Contemporary Popular Culture (2008; usp. osvrt S. Treskanice, Historijski zbornik, 2, 2013) \u2013 u kojoj identificira mnogobrojne\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53233,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53233","url_meta":{"origin":20714,"position":1},"title":"Podcast Ve\u010dernji TV-a \u201ePovijesni dijalozi\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U novom podcastu Ve\u010dernji TV-a \u201ePovijesni dijalozi\u201c razgovore s povjesni\u010darima o kontroverznim povijesnim temama vodit \u0107e povjesni\u010dar Ivan Tepe\u0161. Prvu emisiju bit \u0107e mogu\u0107e pogledati u \u010detvrtak, 14. svibnja 2026. u 19 sati na portalu i YouTube kanalu Ve\u010dernjeg lista. Op\u0161irnije: https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/tepes-najavljuje-novi-podcast-vecernjeg-o-najbolnijim-temama-treba-razgovarati-bez-emocija-i-tenzija-1959269","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54344,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54344","url_meta":{"origin":20714,"position":2},"title":"Odr\u017ean okrugli stol ”Naslije\u0111eni modeli, nove generacije \u2013 je li nam potrebna reforma nastave povijesti”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Hrvatskom saboru odr\u017ean je okrugli stol ''Naslije\u0111eni modeli, nove generacije \u2013 je li nam potrebna reforma nastave povijesti'' u organizaciji saborskog zastupnika stranke DOMiNO\u00a0Igora Peternela, na kojem su sudjelovali povjesni\u010dari Tomislav Jonji\u0107, Josip Jur\u010devi\u0107, Zlatko Begonja i Dominik Andrei\u0107. Op\u0161irnije: https:\/\/www.sabor.hr\/index.php\/hr\/press\/okrugli-stol-u-organizaciji-kluba-zastupnika-dom-i-nacionalno-okupljanje-i-hrvatski-1 https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=-quk3oH8lck Iz medija: https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/peternel-otvorio-pitanje-udzbenika-govori-li-se-dovoljno-o-bleiburgu-i-kriznom-putu-20260624 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/peternel-u-kojoj-se-mjeri-ucenicima-govori-o-bleiburgu-kriznom-putu-logorima\/2806200.aspx https:\/\/www.srednja.hr\/novosti\/vijesti\/85211\/desnicari-u-saboru-traze-promjene-udzbenika-povijesti-svugdje-vide-komuniste-infiltrirane-u-skolstvo\/vijest https:\/\/www.dnevno.hr\/vijesti\/peternel-o-nastavi-povijesti-u-hrvatskim-skolama-jesmo-li-se-uopce-suocili-s-komunistickom-prosloscu-3340318 https:\/\/poskok.info\/peternel-probio-zid-sutnje-prvi-put-u-hrvatskoj-otvorena-tema-komunizma\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/jurcevic-peternel-jonjic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/jurcevic-peternel-jonjic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/jurcevic-peternel-jonjic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/jurcevic-peternel-jonjic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/jurcevic-peternel-jonjic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54550,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54550","url_meta":{"origin":20714,"position":3},"title":"Mislav Gabelica, “SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kao 53. knjiga Biblioteke STUDIJE Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je studija dr. sc. Mislava Gabelice SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.) Mislav GabelicaSVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)Biblioteka Studije. \u2013 Knjiga 53.Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo PilarZagreb, 2026. \u2013 216 str.ISBN 978-953-8404-52-8 Sadr\u017eaj Uvod Obiteljske\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54260,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54260","url_meta":{"origin":20714,"position":4},"title":"Hrvoje Kekez, “The Battle of Krbava Field in 1493. Context, Course, Consequences, and Perception”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ovih dana iz tiska je iza\u0161la znanstvena monografija prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza o Bitci na Krbavskom polju 1493. godine naslovljena The Battle of Krbava Field in 1493. Context, Course, Consequences, and Perception. Knjiga je objavljena u izdanju Instituta za povijest Istra\u017eiva\u010dkog centra za humanisti\u010dke znanosti Sveu\u010dili\u0161ta E\u00f6tv\u00f6s Lor\u00e1nd iz\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Kekez-KRBAVA.jpg?fit=473%2C406&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":20714,"position":5},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20714"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20714\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20723,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20714\/revisions\/20723"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20716"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}