{"id":2071,"date":"2015-01-15T23:00:05","date_gmt":"2015-01-15T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2071"},"modified":"2015-01-15T23:00:05","modified_gmt":"2015-01-15T23:00:05","slug":"dominik-esegovic-prikaz-knjige-roumen-daskalov-diana-mishkova-eds-entangled-histories-of-the-balkans-transfers-of-political-ideologies-and-institutions-sv-2-brill-leidenboston-20","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2071","title":{"rendered":"Dominik E\u0161egovi\u0107 – Prikaz knjige Roumen Daskalov \u2013 Diana Mishkova (eds.), Entangled Histories of the Balkans. Transfers of Political Ideologies and Institutions, sv. 2, Brill, Leiden\/Boston 2014, 595 str."},"content":{"rendered":"
<\/div>\n

<\/font>Roumen Daskalov \u2013 Diana Mishkova (eds.), <\/font><\/span>Entangled Histories of the Balkans. Transfers of Political Ideologies and Institutions<\/font><\/i>, sv. 2, Brill, Leiden\/Boston 2014, 595 str. <\/font><\/font><\/b> <\/font><\/p>\n

Drugi svezak trosve\u0161\u010dane<\/font> <\/font><\/span>serije \u201eEntangled Histories of the Balkans\u201c pod uredni\u0161tvom Diane Mi\u0161kove i Rumena Daskalova slijedi istu koncepciju kao i prvi. Dok se prva knjiga bavila nacionalnim ideologijama i jezi\u010dnom politikom na Balkanu, kao \u0161to sugerira ve\u0107 i sam naslov: \u201eNational Ideologies and Language Policies\u201c, te je obra\u0111ivala povijest i razvoj obaju fenomena, druga knjiga slijedi prethodni pristup usredoto\u010den na procese razvoja i isprepletenosti. Knjiga prije svega slijedi koncept <\/font>histoire crois\u00e9e<\/font><\/i>. Nastojali su se predstaviti ciljevi, mehanizmi, poticaji i efekti razvoja politi\u010dkih ideologija na Balkanu. Istra\u017eiva\u010di su usredoto\u010deni na kontekstualno umetanje<\/font><\/span> tih ideologija i pokreta u povijesni tok u paneuropskom kontekstu. Pritom autori isti\u010du transnacionalni karakter povijesnog razvoja ideja. Knjiga posebice stavlja fokus na prikaz razvitka liberalnih, nacionalnih i socijalisti\u010dkih pokreta u Rumunjskoj, Bugarskoj i u Srbiji, te posve\u0107uje po jedno poglavlje rasvjetljavanju selja\u010dkog i fa\u0161isti\u010dkog pokreta na Balkanu, pri \u010demu je hrvatski slu\u010daj od posebnog zna\u010daja. Predstavljeno je razdoblje od nastanka liberalizma na Balkanu u ranom 19. stolje\u0107u do prikaza nacionalnih aspekata 21. stolje\u0107a. Autori zastupljeni u knjizi ubrajaju se me\u0111u najistaknutije stru\u010dnjaka svoga podru\u010dja, a svoju su reputaciju stekli nizom publikacija i istra\u017eiva\u010dkih radova. Kao i prvi svezak, urednik ovoga sveska je profesor Rumen Daskalov, koji trenutno predaje na Srednjoeuropskom sveu\u010dili\u0161tu u Budimpe\u0161ti. Suurednica je <\/font>Diana Mi\u0161kova, voditeljica Centra za napredne studije (Center for Advanced Study) u Sofiji; ona je ve\u0107 sura\u0111ivala na publikacijama sli\u010dnog tipa. Knjiga se obra\u0107a svima koji se interesiraju za modernu povijest Balkana<\/font><\/span>. Cijeli trosve\u0161\u010dani istra\u017eiva\u010dki projekt zahvaljuje svoj nastanak sredstavima Europskog istra\u017eiva\u010dkog vije\u0107a (<\/font>European Research Council) <\/font><\/span>Europske Unije. <\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

U prvom pogljavlju \u201e<\/font>\u201a<\/font><\/span>Forms without Substance\u2019: Debates on the Transfer of Western Models to the Balkans\u201c (str. 1-97) Diana Mi\u0161kova i Rumen Daskalov obra\u0111uju razvoj politi\u010dkih svjetonazora i institucija u Rumunjskoj, Srbiji, Gr\u010dkoj i Bugarskoj. Ulazak tih <\/font>zemalja na<\/font><\/span> europsku kulturnu scenu bilo je uzrokovano sve ve\u0107im antagonisti\u010dkim stavom prema Osmanskom Carstvu i njegovoj kulturi. Ta prva faza europeizacije, nastala zahvaljuju\u0107i opona\u0161anju zapadnih modela, nastavila se drugom fazom koja je po\u010dela 1860-ih godina, a trajala sve do Prvog svjetskog rata. U toj je fazi dominirala \u201emodernizacija odozgo\u201c koja je podrazumijevala uvo\u0111enje institucija, zakona, pa i modernizaciju putem legislacije (str. 3). U me\u0111ura\u0107u dolazi do raskida sa Zapadom. Autori isti\u010du kontradikcije koje je modernizacija uzrokovala u zemljama koje su analizirane. Naro\u010dito u slu\u010daju Rumunjske, ponajprije pod utjecajem njema\u010dke filozofije romantizma, politi\u010dari i intelektualci upozoravali su na razaraju\u0107i efekt politi\u010dkih reformi bez odgovaraju\u0107ih kulturnih temelja. Tom \u201epunjenju formi bez supstance\u201c suprotstavili su se nacionalno-liberalni kriti\u010dari zagovaraju\u0107i postepeni razvoj dr\u017eavnih institucija (str. 22).<\/font> Osobito su zanimljiva istaknuta <\/font><\/span>zajedni\u010dka obilje\u017eja te razlike<\/font> u predstavljenim debatama o raznim putovima razvoja balkanskih zemalja. U, dalekose\u017eno<\/font><\/span> gledano, nedovoljno razvijenim mladim balkanskim dr\u017eavama u kojima su se socijalizam, agrarizam i liberalizam natjecali za glasove bira\u010da, ponajprije je u Srbiji i u Bugarskoj tamo\u0161nji liberalizam zbog fakti\u010dkog nedostatka bur\u017eoazije te\u017eio prema populizmu. U sklopu konfliktnih zapadnoisto\u010dnih diskursa i srpski su radikali preuzimali populisti\u010dke stavove propagiraju\u0107i \u201etre\u0107i put\u201d gospodarskog poretka izme\u0111u socijalizma i kapitalizma. Izjedna\u010div\u0161i se programatskim socijalistima, radikali su se razvijali u \u201edoktrinarske socijaliste\u201c (str. 59). <\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Prekograni\u010dna razmjena ideologija i ideja u njihovim raznim oblicima u doti\u010dnim zemljama \u010dini svoj europski karakter vidljivim. Autori isti\u010du da dominiraju\u0107e ili podlo\u017ene ideologije doti\u010dnih zemalja nisu bile samo \u201ekopije\u201c iz Zapada, nego su bile \u201eintelektualno europske\u201c te jednako \u201ebalkanske\u201c kao i inherentne zemlji u kojoj su se razvijale (str. 95).<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

U drugom se poglavlju \u201e<\/font>Balkan Liberalisms: Historical Routes of a Modern Ideology\u201c (str. 99-198) Diana Mi\u0161kova pribli\u017eava se liberalizmu na Balkanu. Istra\u017euje liberalnu ideologiju ne kao generi\u010dku pojavu, ve\u0107 ima povijesni pristup. U jednoj analizi slu\u010daja autorica usmjerava pogled na Rumunjsku, Srbiju i Bugarsku razmatraju\u0107i razlike i zajedni\u0161tva njihovog sociopoliti\u010dkog polo\u017eaja iz aspekta evolucije politi\u010dkog liberalizma. Analiza postaje veoma interesantna kada se \u010ditatelj prisjeti da su liberalne stranke bile prve politi\u010dke stranke na Balkanu. Zapadnoeuropski je utjecaj bio odlu\u010duju\u0107i za razvoj balkanskog liberalizma. Tako su frankofili unutar rumunjske aristokracije nastojali da prvi ustav njihove dr\u017eave stupi na snagu. A i u Srbiji su liberali osnovali \u201eoligarhijsku opoziciju\u201c protiv \u201eautokratske samovolje\u201c, naro\u010dito krajem napoleonskih ratova (str. 110). Tako je od 1842. srpski \u201eoligarhijski \u201akonstitucionalni re\u017eim\u2019\u201c bio sklon o\u010duvanju ekonomskih, a ne politi\u010dkih sloboda (str. 111). Njema\u010dka je znanost, ponajprije historijska \u0161kola, utjecala na srpske elite pa i na razvitak ustava u Srbiji gdje revolucija 1848. gotovo da nije pokazala nikakav u\u010dinak. Srpski i bugarski liberali uvijek su preferirali odabir edukacije nad revolucijom te njenim nepo\u017eeljnim posljedicama. Povezani s mladim nacionalizmom, liberalni su politi\u010dari propagirali povijesno zahtijevanje liberalnih ideja, koje su mjestimice pomije\u0161ali s kolektivisti\u010dkim gledi\u0161tima. Naivni je \u201eutopizam\u201c bio tim vi\u0161e primjetljiv u uvjerenjima mnogih liberala, koji su u svojoj \u201eljubavi prema slobodi\u201c na\u0161li \u201esvjetsku misiju\u201c, nastoje\u0107i graditi \u201esavr\u0161eni poredak\u201c temeljen na individualnoj slobodi (str. 136). Liberalni su vo\u0111e, poput Vladimira Jovanovi\u0107a, zbog svog nacionalizma bili \u201epotencijalno vi\u0161e nacionalisti\u010dki nego liberalno\u201c nastrojeni, povezuju\u0107i individualnu slobodu sa slobodom cijele nacije te alterniraju\u0107i izme\u0111u mesijanizma i populizma (str. 142). Klasi\u010dni liberalizam bio je uistinu najistaknutiji u Rumunjskoj gdje je donesen \u201ebur\u017eoaski\u201c ustav (1866.) bez nazo\u010dnosti stvarne bur\u017eoazije u zemlji (str. 171). No ideja narodnog suvereniteta je ipak bila ja\u010de razvijena u Srbiji i u Bugarskoj nego u Rumunjskoj. Nastoje\u0107i pokrenuti Srbiju na put k modernoj europskoj zemlji, progresivno nastrojeni pojedinci pona\u0161ali su se liberalnije od samih liberala \u010dija je omladinska organizacija \u201eOmladina\u201c bila veoma nacionalisti\u010dki usmjerena. Stil vladanja \u201eliberalnog\u201c bugarskog premijera Stefana Stambolova doveo je u Srbiji \u010dak do \u0161aljive etikete \u201estambulov\u0161tina\u201c kojom su napredne snage \u010dastile doma\u0107i re\u017eim prikazuju\u0107i ga autoritarnim (str. 188). Karakteristi\u010dno je da je liberalizam u svim trima analiziranim zemljama izgubio svoj utjecaj na antiliberalne nacionalizme ponajprije s dolaskom samih liberala na vladaju\u0107e pozicije. Uza sve to liberalizam nije samo donio \u201ejezik novog politi\u010dkog autoriteta\u201c, ve\u0107 je u skladu s mogu\u0107nostima ostvario svoje ciljeve glede osnutka nacionalne dr\u017eave i modernog politi\u010dkog sustava sa svim svojim slobodama (str. 197). <\/font><\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

U tre\u0107em poglavlju, \u201eEarly Socialism in the Balkans. Ideas and Practices in Serbia, Romania and Bulgaria\u201d (str. 199-280), Blagovest Njagulov slijedi trag kompleksnog nastanka socijalizma u trima zemljama. Kao i druge ideologije na Balkanu, socijalizam je imao korijene u inozemstvu. Rusko je narodnja\u0161tvo veoma utjecalo na rani socijalizam na Balkanu. Narodnjaci su propagirali samoupravljanje selja\u010dkih zajednica \u0161to je kod nekih ranih balkanskih socijalista nai\u0161lo na plodno tlo. Taj je ruski populizam (<\/font>narodnji\u010destvo<\/font><\/i>) ponajprije utjecao na \u201eprvog srpskog socijalista\u201c Svetozara Markovi\u0107a, \u010diji je zahtjev za samoupravljanjem i ukinu\u0107em dr\u017eavne birokracije bio blizu anarhizma (str. 209). U Rumunjsku su rani socijalisti obi\u010dno izravno dolazili iz Rusije, ali su u po\u010detku zbog nepostojanja proletarijata nai\u0161li na malu potporu. Zahtjevi rumunjskih socijalista za revolucionarnim promjenama izjalovili su, kao i u Bugarskoj, zbog nedostatka razvijene industrije i radni\u010dke klase koja bi uz nju bila vezana. Socijalisti\u010dke ideje u manjem su broju od etablirane stranke realizirali sami socijalisti. Srpski radikali pod vodstvom Nikole Pa\u0161i\u0107a, neka \u201evrsta dr\u017eavnih socijalista\u201c, povremeno su dominirali skup\u0161tinom u kojoj nikad nisu bila vi\u0161e od dva socijalisti\u010dka zastupnika (str. 232). Naro\u010dito su bugarski socijalisti imali vi\u0161e uspjeha po selima, iako se seosko stanovni\u0161tvo sporo upoznavalo s marksisti\u010dkom ideologijom. U Rumunjskoj se socijalizam dugo vremena smatrao \u201eegzoti\u010dnom biljkom\u201c pa je ostao, kao i u drugim zemljama, gotovo isklju\u010divo \u201eatraktivan za intelektualce u zaostalim regijama\u201c (str. 280). Posebice kontakti s njema\u010dkim i francuskim socijalistima te njihov utjecaj potaknuo je balkanske vo\u0111e socijalista na ve\u0107u suradnju. Balkanska federacija, koju je ve\u0107 zagovarao Markovi\u0107, imala je na Socijalisti\u010dkoj konferenciji u Beogradu 1910. dobar odjek, a postala je i temeljom \u017eivahnih rasprava na drugoj konferenciji u Bukure\u0161tu na po\u010detku svjetskog rata. Na kraju se suradnja socijalista izjalovila zbog slabe podr\u0161ke stanovni\u0161tva. <\/font><\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

U poglavlju \u201eAgrarian Ideologies and Peasant Movements in the Balkans\u201d (str. 281-353) Rumen Daskalov analizira najva\u017enije selja\u010dke pokrete na Balkanu. Zapo\u010dinje s op\u0107im pregledom zajedni\u010dke selja\u010dke ideologije \u010dija je isto\u010dnoeuropska varijanta primila sna\u017ean utjecaj od ruskog populizma i od zapadnog \u201eagrarianizma\u201c. Pokreti su na Balkanu bili pro\u017eeti demokratskom i legalisti\u010dkom misli, a na decentralizaciju i dr\u017eavni intervencionizam su gledali kao na mogu\u0107e pobolj\u0161anje te\u0161kog ekonomskog polo\u017eaja mno\u0161tva selja\u0161tva. Unato\u010d \u201estraha od kapitalizma\u201c socijalisti\u010dki poku\u0161aji nisu bili alternativa za vode\u0107e selja\u010dke ideologe (str. 286). Ideolo\u0161ke prete\u010de selja\u010dkog pokreta Daskalov vidi u francuskim fiziokratima koji su poljoprivredu smatrali temeljem gospodarskog ciklusa. Unato\u010d socijalisti\u010dkim utjecajima, najve\u0107i je dio selja\u010dkih aktivista zagovarao pravo vlasni\u0161tva, a organizirane su kao u slu\u010daju Bugarske porezne pobune. I u Bugarskoj i u Hrvatskoj uspio je savez poletnih selja\u010dkih stranaka s ruralnim stanovni\u0161tvom. \u0161to me\u0111utim nije za\u017eivjelo ni u Rumunjskoj ni u Srbiji. Jednom na vlasti, selja\u010dka se stranka pod Stamboliskim dr\u017eala bahato i svom je silom poku\u0161avala isposlovati selja\u010dki \u201etre\u0107i put\u201c. U Rumunjskoj vlast nije vladala \u201eveoma selja\u010dki\u201c te je zauzela napredni smjer kojim je trebalo industrijalizirati zemlju (str. 319). Autor se detaljno upu\u0161ta u analizu djelovanja bra\u0107e Radi\u0107 i selja\u010dke stranke u Hrvatskoj. Obja\u0161njava da su bra\u0107a Radi\u0107, koji su u ranijem periodu bili pod utjecajem narodnjaka, bili jednako nacionalisti kao i vo\u0111e selja\u0161tva. Hrvatska je autonomija postala glavni cilj HSS-a jer su socijalni problemi, kako smatra autor, u razvijenijoj Hrvatskoj bili manje izra\u017eeni. Uzajamnog utjecaja bilo je, naro\u010dito od strane Bugarske na srpsku selja\u010dku stranku, \u010diji je poku\u0161aj suradnje s HSS-om ostao bez uspjeha. <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Constantin Iordachi po\u010dinje poglavlje \u201eFascism in Southeastern Europe: A Comparison between Romania\u2019s Legion of the Archangel Michael and Croatia\u2019s Usta\u0161a\u201c (str. 355-468) s dva citata. Prvi je citat glavnog ideologa rumunjskih fa\u0161ista <\/font><\/span>Iona I. Mo\u0163e, a drugi Ante Paveli\u0107a. Citati razja\u0161njavaju ideolo\u0161ku bliskost obaju fa\u0161izama. U tom se poglavlju daje op\u0161iran pregled svih fa\u0161isti\u010dkih pokreta na Balkanu te detaljan pregled literature koja obra\u0111uje teorije fa\u0161izma. Iordachi proturje\u010di definiciji fa\u0161izma koja se temelji na Weberovom idealnom tipu te obja\u0161njava svoju generi\u010dku, tj. \u201esveobuhvatnu [univerzalnu] definiciju fa\u0161izma\u201c (str. 365). Glavni se dio rada bavi komparacijom fa\u0161isti\u010dkih pokreta doti\u010dnih dviju zemalja koje autor karakterizira najva\u017enijima na me\u0111uratnom Balkanu. Za njih je autor, pozivaju\u0107i se na Webera, upotrijebio pojam \u201ekarizmati\u010dni ultranacionalizam\u201c (str. 395). Iordachi upozorava na jasne pojave obaju fa\u0161izama kao karizmati\u010dnih nacionalizama koji te\u017ee uskrsnu\u0107u i spasu patrijarhalnih dru\u0161tava te emancipaciji svojih nacija. Razlika izme\u0111u dvaju nacija bila je u tom da su se Rumunji ve\u0107 od 1919. nalazili u jednoj Velikoj Rumunjskoj dok Hrvatska jo\u0161 nije postigla dr\u017eavnost. Obje su fa\u0161isti\u010dke organizacije osnovane otprilike istovremeno, izra\u017eavaju\u0107i frustraciju nezadovoljnih dijelova stanovni\u0161tva zbog inferiornog polo\u017eaja prema vladaju\u0107im elitama. Obje su grupe koristile teror kako bi ostvarile svoje interese. No autor ne iznosi puno novih spoznaja iako daje preciznu usporedbu fa\u0161isti\u010dkih vo\u0111a Paveli\u0107a i Codreanua, ali izla\u017ee barem dosta zanimljivosti. U svakom slu\u010daju, njegova kritika doma\u0107e historiografije balkanskih fa\u0161izama zaslu\u017euje mnogo pozornosti. Prema Iordachiu, studije fa\u0161izma proteklih dva desetlje\u0107a na Balkanu u\u010dinile su puno korisnog, ali bi se kona\u010dno trebale osloboditi politi\u010dkih i ideolo\u0161kih samoograni\u010denja iz pro\u0161losti. Nacionalni pogled na fa\u0161izam morao bi prelaziti u transnacionalnu perspektivu u kojoj se fa\u0161isti\u010dki fenomen kontekstualizira bez gr\u010devitog dr\u017eanja na uko\u010deni idealni tip samog pojma. Za nova bi saznanja bio koristan i interdisciplinarni pristup. Iordachiva kritika poga\u0111a i \u201ezapadnu\u201c historiografiju koja, ako ga ve\u0107 posve ne isklju\u010duje iz svojih studija o fa\u0161izmu, Balkan analizira u obrascima mi\u0161ljenja hladnoga rata smatraju\u0107i lokalne eksperimente s fa\u0161izmom pukim kopijama zapadnih prototipa. \u010citatelj se samo mo\u017ee nadati da \u0107e Iordachieva konstruktivna kritika nai\u0107i na \u017eivahan odziv te pomo\u0107i napredovanju modernih, transnacionalnih pristupa i suradnji me\u0111u istra\u017eiva\u010dima. <\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Tchavdar Marinov i Alexander Vezenkov u zadnjem se poglavlju, \u201eCommunism and Nationalism in the Balkans: Marriage of Convenience or Mutual Attraction\u201c (str. 469-555), fokusiraju na Jugoslaviju kao \u201enajva\u017eniji primjer\u201c preokreta iz komunizma u nacionalizam. Autori opovrgavaju zastarjelu misao o \u201eantinacionalisti\u010dkom\u201c karakteru komunisti\u010dkih re\u017eima na Balkanu. Simultanom usporedbom \u201enacionalnih komunizama\u201c balkanskih zemalja ulaze u pitanje raznih namjera i djelatnih mehanizama u nastanku \u201ekomunisti\u010dkih nacionalizama\u201c (str. 471). Autorima Makedonija slu\u017ei kao primjer za postavljanje pitanje da li se radilo o slu\u010daju komunisti\u010dkog \u201estvaranja nacija\u201c (str. 497). Iako je ve\u0107 od 1870-ih bilo makedonskog nacionalizma, kona\u010dna je konstrukcija nacionalnog makedonskog identiteta koincidirala s projektom komunisti\u010dke Jugoslavije. Marinov i Vezenkov pobijaju uobi\u010dajeno mi\u0161ljenje o makedonskom identitetu kao produktu jugoslavenskog komunizma, koje je bilo zastupljeno naro\u010dito u gr\u010dkoj i bugarskoj historiografiji. A uistinu su osobito bugarski komunisti podupirali konstrukciju makedonske nacije kako bi u sastavu eventualne Balkanske federacije ra\u0161irili svoje podru\u010dje vladavine do tada\u0161nje Ju\u017ene Srbije. Tek raskidom izme\u0111u Tita i Staljina do\u0161lo je do promjene bugarskog stajali\u0161ta u tom pitanju, koje je bilo pra\u0107eno \u010dak i sviranjem iredentisti\u010dke glazbe. Prema procjeni autora, u makedonskom pitanju nije bilo toliko nacionalizma \u201eodozdo\u201c koliko ga je komunisti\u010dka elita instrumentalizirala (str. 551). Nacionalni karakter balkanskih komunizama postajao je sve jasniji etni\u010dkim \u010di\u0161\u0107enjima, posebice je njegov kolektivisti\u010dki i etatisti\u010dki karakter prestigao onaj prija\u0161njih gra\u0111anskih sustava. Marinovu i Vezenkovu se \u010dini ironi\u010dnim \u010dinjenica da se \u201eteorija nacionalizma kao bur\u017eujske ideologije\u201c izvrnula \u201eu komunisti\u010dku praksu konstrukcije nacionalizma\u201c (str. 555).<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Autori ovoga djela stavili su naglasak na stil i na zavidno visoku znanstvenu razinu svoga rada. Svako poglavlje zavr\u0161ava prili\u010dno dobrim i op\u0161irnim sa\u017eetkom \u0161to teze predstavljene u tekstu \u010dini vrlo preglednim. Neka se poglavlja po sadr\u017eaju jako poklapaju no ipak je \u010ditatelj oslobo\u0111en od potrebe \u010ditanja knjige glavu po glavu. Ba\u0161 nasuprot tome, poglavlja su koncipirana kao samostalna te svako po sebi predstavlja mali rad. Knjiga zavr\u0161ava kazalom imena i pojmova (str. 587-595). Ovo je veoma stru\u010dno napisano djelo, koje karakterizira sveobuhvatno istra\u017eivanje temeljeno na ope\u017enoj literaturi i vi\u0161egodi\u0161njem istra\u017eiva\u010dkom radu. Vrijedan je doprinos istra\u017eivanju povijesti ideologija i politi\u010dkih pokreta na Balkanu.<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Cijelo je djelo, a posebice dijelovi koji su usredoto\u010deni na hrvatsku povijest ponajprije preporu\u010dljivi povjesni\u010darima koji se bave povije\u0161\u0107u NDH, selja\u010dkim pokretima i drugim temama moderne povijesti. \u010citanjem knjige mo\u017ee se iz nadregionalno kontekstualiziranih prikaza na\u0107i poticaje i ideje koji \u0107e budu\u0107im radovima vjerojatno biti od velike koristi. <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

                                                                       <\/font><\/span>Dominik E\u0161egovi\u0107<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2071","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52688,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52688","url_meta":{"origin":2071,"position":0},"title":"Eleonora Naxidou and Yura Konstantinova \u201eBalkan Perspectives of Europe: Between East and West\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Through the lens of the Balkan nations, this volume makes a valuable and significant contribution to the fields of European and Southeast European studies by reconsidering the East\/West dichotomy \u2013 both in terms of the Orient\u2013Occident divide and the Eastern\u2013Western Europe binary. Balkan Perspectives of Europe focuses on concepts of\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Balkan-Perspectives-of-Europe-Between-East-and-West.jpg?fit=350%2C525&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52641,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52641","url_meta":{"origin":2071,"position":1},"title":"CfP: WHO OWNS THE PAST? VERNACULAR MEMORY, STATE MEMORY, AND THE POLITICS OF OWNERSHIP","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"VIENNA, 31ST AUGUST\u20133RD SEPTEMBER 2026 (DEADLINE: 24TH APRIL 2026) The Center for Austrian Studies at the European Forum at the Hebrew University and the Austrian Academy of Sciences\/Institute of Culture Studies invite early postdocs, PhD candidates, and advanced Master\u2019s students from the Hebrew University of Jerusalem and universities and academic\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":2071,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2071,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2071,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52664,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52664","url_meta":{"origin":2071,"position":5},"title":"CfP: CONFERENCE OF THE HISTORY OF CONCEPTS GROUP, HELSINKI, 19TH\u201321ST AUGUST 2026 (DEADLINE: 30TH APRIL 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"The annual conference of the History of Concepts Group is held at the University of Helsinki, 19-21 August 2026. Conference of the History of Concepts Group Conceptual history studies the use of concepts and tries to understand how historical actors have linguistically articulated views of the world. Studying concepts from\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2071","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2071"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2071\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2071"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2071"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2071"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}