{"id":20707,"date":"2020-05-05T11:45:55","date_gmt":"2020-05-05T11:45:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20707"},"modified":"2020-05-05T14:08:07","modified_gmt":"2020-05-05T14:08:07","slug":"karlo-jurak-politizacija-politika-povijesti-prilog-raspravi-davora-marijana-i-mirjane-kasapovic-dio-drugi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20707","title":{"rendered":"Karlo Jurak – Politizacija politika povijesti. Prilog raspravi Davora Marijana i Mirjane Kasapovi\u0107 \u2013 dio drugi"},"content":{"rendered":"

U pro\u0161lom sam se tekstu<\/a> osvrnuo na polemiku izme\u0111u povjesni\u010dara Davora Marijana i politologinje Mirjane Kasapovi\u0107 koja se vodi u zadnjim brojevima \u010casopisa za suvremenu povijest<\/em> \u0161to ga izdaje Hrvatski institut za povijest \u010diji je Marijan zaposlenik. U tom je osvrtu naglasak bio na klju\u010dnoj temi koju je Marijan otvorio, a na \u0161to je Kasapovi\u0107 reagirala \u2013 pojmu revizionizma i njegovoj upotrebi u historijskoj znanosti, ali i dnevnoj politici. Kako i samo postavljanje te problematike sugerira, nemogu\u0107e je izbje\u0107i politi\u010dku dimenziju i politike povijesti kada se raspravlja o pojmu revizionizma, pa onda to zaslu\u017euje i posebni osvrt, pogotovo jer se i Marijan i Kasapovi\u0107 toga doti\u010du \u2013 opet na razli\u010dite na\u010dine, ali i dalje nedovoljno precizno i pojednostavljeno.<\/p>\n

Ako smo mogli zaklju\u010diti da pojam revizionizma u historijskoj znanosti itekako mo\u017ee imati svoje utemeljenje ako se definira \u0161to zna\u010di, u odnosu prema \u010demu se postavlja, tj. kako se \u201eusidruje\u201c, onda tako mo\u017eemo postupiti i s politikama povijesti \u2013 jer to je dimenzija u kojoj se odre\u0111uje domet i zna\u010daj revizionizma, ali koju treba razlikovati od prizemnih shva\u0107anja \u201epolitizacija\u201c koje su \u010desto sinonim za politikanstvo, no ne i za politiku kao djelatnost. Primjerice, \u010dim je rasprava o kurikulumu povijesti (ali i drugih predmeta) predmet javne rasprave, koja uklju\u010duje mnogo aktera, mo\u017ee se re\u0107i da je politi\u010dku dimenziju nemogu\u0107e izbje\u0107i, ali i to da je nema potrebe izbjegavati i pridavati joj a priori<\/em> negativne konotacije. Obrazovanje i njegove koncepcije nisu bogom dani, nego uvijek kreirani borbom mnogo aktera u javnom prostoru, a politika je dimenzija u kojoj se u krajnjoj instanci uvijek donose odluke. Nedavni nemili doga\u0111aji vezani uz pandemiju koronavirusa svjedo\u010de kako postoje i \u201eepidemiolo\u0161ke politike\u201c (bez obzira \u0161to Sto\u017eer civilne za\u0161tite, po starom ignorantskom obi\u010daju, negira da ima veze s politikom i ne \u017eeli \u201epolitizirati\u201c), pa ako je politi\u010dku sferu nemogu\u0107e izbje\u0107i i u biomedicinskoj problematici, kako bismo je onda uop\u0107e i za\u0161to izbjegavali u sferi povijesne znanosti?<\/p>\n

No, da vidimo \u0161to Marijan i Kasapovi\u0107 uop\u0107e ka\u017eu u politikama povijesti. Kasapovi\u0107 dobro poentira da Marijanu o\u010dito nije jasno \u0161to su politike povijesti jer da jest, onda ne bi njegovo shva\u0107anje historijskog revizionizma bilo na razini tek naknadno pridodane ideolo\u0161ke etikete. Kasapovi\u0107 ih, me\u0111utim, definira na sljede\u0107i na\u010din:<\/p>\n

\u201ePolitike povijesti jesu na\u010dini i oblici opho\u0111enja suvremenih dr\u017eava s nacionalnom pro\u0161lo\u0161\u0107u, poglavito s njezinim \u00b4tamnim stranama\u00b4. Kao nova grana politi\u010dke znanosti, po\u010dele su se razvijati osamdesetih godina XX. stolje\u0107a u SR Njema\u010dkoj gotovo usporedno s Historikerstreitom<\/em> \u2013 sukobom povjesni\u010dara o na\u010dinima interpretacije nacionalsocijalisti\u010dkoga razdoblja, napose holokausta. Nasuprot povjesni\u010darima koji su se sporili o dotada\u0161njim historiografskim pristupima istra\u017eivanju toga razdoblja i bili su usredoto\u010deni na pitanja o tome \u0161to se i kako istra\u017eivalo, analiti\u010dare politik\u0101 povijesti zanimalo je kako suvremene intelektualne i politi\u010dke elite gledaju na to doba nacionalne povijesti, kako svoja gledanja preta\u010du u obrazovne, kulturne, znanstvene, medijske i druge javne politike te kako ih posreduju gra\u0111anima. Zanimalo ih je kako dr\u017eava i dru\u0161tvo izlaze na kraj s traumati\u010dnim doga\u0111ajima ili kako \u00b4ovladavaju pro\u0161lo\u0161\u0107u\u00b4.\u201c[1]<\/a><\/p>\n

To je odre\u0111enje \u201epolitike povijesti\u201c nagnalo Marijana da istakne njegovo pojednostavljuju\u0107e obilje\u017eje, pa se br\u017ee-bolje poziva na neke autore koji je ne\u0161to preciznije definiraju, a i s\u00e2m ka\u017ee, u starom tonu:<\/p>\n

\u201eKasapovi\u0107 smatra da su to na\u010dini i oblici \u201eopho\u0111enja suvremenih dr\u017eava s nacionalnom pro\u0161lo\u0161\u0107u, poglavito s njezinim \u2018tamnim stranama\u2019\u201d. To je bli\u017ee pristupu koji se naziva suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u. \u010cini mi se da se ve\u0107 s definicijom politik\u0101 povijesti nagla\u0161ava da se radi o polju koje karakterizira prevelik utjecaj politike na povijest i da nam o tome tek predstoji usugla\u0161avanje i poku\u0161aj konsenzusa oko zna\u010denja pojma.\u201c[2]<\/a><\/p>\n

Dakle, Marijan lovi Kasapovi\u0107 na prvoj krivini, a ta je krivina njezino vrlo pojednostavljeno odre\u0111enje \u201epolitike povijesti\u201c koje zaista vi\u0161e podsje\u0107a na \u201esuo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u\u201c (Vergangenheitsbew\u00e4ltigung<\/em>), pa se Marijan latio ve\u0107ih stru\u010dnjaka u tom podru\u010dju \u2013 politologa Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a i povjesni\u010darke-metodi\u010darke Snje\u017eane Koren koji definiraju \u201epolitiku povijesti\u201c kao na\u010dine analize politi\u010dko-legitimacijske funkcije razli\u010ditih interpretacija povijesti. Tu dolazimo kona\u010dno na teren na kojemu valja raspravljati \u2013 u povijesnoj znanosti nemamo \u201eteoriju odraza\u201c, odnosno s jedne strane gole pro\u0161le \u010dinjenice, a s druge strane objektivnog promatra\u010da u \u010dijem se umu sabiru te \u010dinjenice, nego i posrednu kategoriju koja se naziva \u201einterpretacije\u201c, te skoro svugdje gdje imamo posla s interpretacijama, imamo posla i s politi\u010dkom razinom \u2013 na njoj odre\u0111ene interpretacije dobivaju svoju legitimaciju i verifikaciju. I to nije karakteristi\u010dno samo za povijesnu znanost. To je i sukus svih rasprava o kurikulumima povijesti, na \u0161to ne treba posebno podsje\u0107ati. Ba\u0161 zbog toga \u0161to Kasapovi\u0107 nije jasno odredila \u0161to je \u201epolitika povijesti\u201c, Marijan ju je ubrzo mogao optu\u017eiti za to da nije valjda da \u010deka \u0161to \u0107e Partija re\u0107i koja je interpretacija ispravna.[3]<\/a> Argument \u201ead partija\u201c ve\u0107 je dovoljan da se vratimo na utabane staze kojima Marijan najbolje hoda \u2013 to su one poplo\u010dene oprekama izme\u0111u \u201etu\u0111manizacije\u201c i \u201edetu\u0111manizacije\u201c, izme\u0111u usta\u0161a i partizana, izme\u0111u \u201epro-jugoslavena\u201c i \u201epro-hrvata\u201c. To je bio i okvir unutar kojeg je Marijan pristupio pojmu revizionizma \u2013 dakle, ne dalje od jednog provincijalizma, takore\u0107i palana\u010dke povijesti.<\/p>\n

\u201eNakon Tu\u0111manove smrti amnestirana jugoslavenska \u201eljevica\u201d kroz detu\u0111manizaciju je odbacila politiku pomirbe i okrenula se restauraciji mnogih segmenata nekada\u0161njega sustava, a svakako i obnovi one \u201epolitike povijesti\u201d koju su postavili jugoslavenski komunisti tijekom \u010detiri i pol desetlje\u0107a vlasti. Tada su po\u010dela amaterska i akademska naklapanja o povijesnom revizionizmu, \u0161to je jedan medijski koncern uz potporu politike progurao na razinu op\u0107eprihvatljivoga pojma, koji \u010dak i obvezuje. (\u2026) \u010cini mi se da je formula idealne politike povijesti pu\u0161tanje povjesni\u010dara da rade svoj posao bez poku\u0161aja da im se nametnu \u201epoliti\u010dke \u010dinjenice\u201d, no \u0161to bi tada radili analiti\u010dari politike povijesti?\u201c[4]<\/a><\/p>\n

Interesantno je da kao veliki kriti\u010dar jugoslavenske politike povijesti, Marijan s jednakom lako\u0107om prihva\u0107a dominantnu hrvatsku politiku povijesti izra\u017eenu u obliku Tu\u0111manove \u201epolitike pomirbe\u201c koja o\u010dito nije politika povijesti nego \u201epu\u0161tanje povjesni\u010dara da rade svoj posao\u201c. Neobi\u010dno je da u tome ne vidi ni\u0161ta \u010dudno i kontradiktorno. Naime, upravo je \u201eostavimo povijest povjesni\u010darima\u201c i dovelo do tako niske razine javne rasprave o temama iz pro\u0161losti gdje se svako talasanje mo\u017ee optu\u017eiti za \u201epolitiziranje\u201c, a svoju poziciju prikazati kao intelektualno nedodirljivu, odvojenu od stvarnosti u kojoj nastaje, tj. od dru\u0161tveno-politi\u010dkih uvjeta nastanka interpretacija koje se pak predstavljaju kao op\u0107e istine. Ako o povijesti ne mo\u017eemo imati raspravu u kojoj se ne\u0107e aktere optu\u017eivati za \u201epolitizaciju\u201c, kako \u0107emo imati uop\u0107e ikakvu raspravu o znanosti, tj. o njezinim praksama? Za\u0161to se onda \u010duditi kada tako lako prolaze neosnovane konstatacije da se Sto\u017eer civilne za\u0161tite u pandemiji koronavirusa ne bavi politikom, makar cijelo vrijeme donosi politi\u010dke odluke \u0161to su mu omogu\u0107ila par excellence<\/em> politi\u010dka tijela?<\/p>\n

U redu, kako onda pristupiti politikama povijesti, a da ne uvodimo poku\u0161aj pseudopoperovske demarkacije izme\u0111u znanosti i pseudoznanosti? Na jednaki na\u010din kao \u0161to moramo pristupiti i revizionizmu u historijskoj znanosti \u2013 usidriti kao pojam i izbaciti iz okvira pojednostavljene demarkacijske opreke. Tada ne\u0107e taj fenomen uop\u0107e podlijegati optu\u017ebi za \u201epolitizaciju\u201c jer \u0107e se razumjeti da je \u201epolitizacija\u201c neizostavna bilo gdje gdje se donose odre\u0111ene odluke koje se ti\u010du dru\u0161tvene zajednice. Da je povijest (ili bilo koja druga znanstvena disciplina) samo stvar ne\u010dije privatne sfere, onda bi uistinu i neki prigovor \u201epolitizacije\u201c imao smisla \u2013 ovako nema.[5]<\/a> Druga stvar \u2013 \u201epolitika povijesti\u201c uvijek je meta-razina, ona predstavlja jednu od razina na kojoj razina prvog reda dobiva svoju legitimaciju, koja verificira odre\u0111ene iskaze i daje im potvrdu prihvatljivosti. Kako je druga\u010dije mogu\u0107e uop\u0107e imati znanost i o\u010dekivati da ona bude jedan od dionika u javnom prostoru? I da ispunjava svoju svrhu?<\/p>\n

Na sva ta pitanja moraju odgovoriti oni koji i jednom samo iskoriste \u201epolitizaciju\u201c isklju\u010divo u delegitimacijske svrhe te koji fingiraju, vjerojatno u vlastitoj intelektualnoj samodopadnosti, da je njihovo vi\u0111enje neposredan doticaj s \u010distom, i jednako tako neposredovanom istinom. Me\u0111utim, jednako umje\u0161ni moraju biti i odgovori, a ne polaziti od druge o\u0161tre i pojednostavljene demarkacije kao \u0161to je to u Kasapovi\u0107inu slu\u010daj onaj izme\u0111u \u201esvijetlih\u201c i \u201etamnih\u201c strana pro\u0161losti. To\u010dnije, one stvarno i postoje, ali ne kao neki metafizi\u010dki dualizam nego kao sastavni dio razli\u010ditih politika povijesti \u2013 koje opet odgovaraju na pitanje koja je to svijetla, a koja tamna strana.<\/p>\n

Da bismo tako izbjegli mogu\u0107nost da budemo prevareni na mnogim podru\u010djima, pa i na sada aktualnom epidemiolo\u0161ko-politi\u010dkom, moramo raskrstiti s time da negativno konotiramo politiku kao djelatnost koja je inherentna sastavnica javnosti. Umjesto toga, trebali bismo se upustiti u analizu koji oblik politiziranja bilo koje javne djelatnosti (\u0161to je ve\u0107 samo po sebi pleonazam) ima ve\u0107i legitimitet i odakle crpi taj legitimitet. U na\u0161em slu\u010daju \u2013 ako legitimitet klasnog telosa<\/em> samo zamijenimo legitimitetom nacionalnog telosa<\/em>, predstavljaju\u0107i sada ovaj drugi kao vje\u010dnu istinu, nismo napravili ni\u0161ta. A da to napravimo, potrebno nam je razumjeti politiku povijesti, a ne odbacivati je kao \u2013 politikantstvo.<\/p>\n

 <\/p>\n

***<\/p>\n

 <\/p>\n

Raspravu Davora Marijana i Mirjane Kasapovi\u0107 u \u010dasopisu Hrvatskog instituta za povijest, za koju je mogu\u0107e da \u0107e se i nastaviti, karakteriziraju sva bitna obilje\u017eja prevladavaju\u0107eg diskursa kada su god u pitanju neke stru\u010dne i znanstvene teme od javnoga interesa. To se najbolje vidi na primjeru povijesne znanosti (jer ona navodno izaziva najvi\u0161e kontroverzi), ali ni druga podru\u010dja toga nisu li\u0161ena \u2013 od ekonomije do odre\u0111enih grana biomedicinskih znanosti. Te karakteristike tim su vi\u0161e simptomati\u010dne \u0161to je i u slu\u010daju Marijana, i u slu\u010daju Kasapovi\u0107, rije\u010d o na\u0161im uglednim znanstvenicima, zaposlenicima znanstvenih institucija te autorima mnogih knjiga koje se mnogo citiraju, a dosta njih slu\u017ei i kao literatura studentima. S obzirom na to, na\u0161e \u010du\u0111enje za\u0161to je novinarski diskurs i diskurs amater\u00e2 u javnom prostoru na tako niskoj razini \u0161to se ti\u010de razumijevanja nekih stvari potpuno je nepotrebno \u2013 nerazumijevanja, trivijalizacije te logi\u010dke pogre\u0161ke u zaklju\u010divanju dolaze upravo \u201eodozgo\u201c. S druge je strane rasprava ovakvog tipa i korisna jer otvara prostor da se neke stvari ra\u0161\u010diste, samo u tom poslu treba biti znatno precizniji i nijansiraniji.<\/p>\n

O kojim se to karakteristikama prevladavaju\u0107eg diskursa radi? Prvenstveno, poku\u0161aj o\u0161tre demarkacijske linije izme\u0111u znanstvenosti\/stru\u010dnosti\/neutralnosti i politi\u010dnosti\/pristranosti\/ideologiziranosti. Na to se pak nakalemljuju besmislene optu\u017ebe da je netko \u201epolitiziran\u201c ili da ima takvu pro\u0161lost (politi\u010dko-aktivisti\u010dku) da ne mo\u017ee biti mjerodavan davati sudove o nekim temama. U ovom smo slu\u010daju prvo mogli vidjeti na primjeru Marijanova tretmana pojmova \u201ehistorijski revizionizam\u201c i \u201epolitike povijesti\u201c, a drugo na nepotrebnoj \u201eoptu\u017ebi\u201c usmjerenoj prema profesorici Kasapovi\u0107. Tre\u0107i je problem taj \u0161to ni sama Kasapovi\u0107, kao \u0161to sam nastojao argumentirati, nije uvjerljivo odgovorila Marijanu na njegove teze koje se ti\u010du spornih pojmova. Dao bih im jo\u0161, kao uglednim znanstvenicima, vremena da diskusiju o ovim va\u017enim temama dovedu na bar malo vi\u0161u razinu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Karlo Jurak<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> Mirjana Kasapovi\u0107, \u201ePovijest, povijesni revizionizam i politike povijesti\u201c, \u010casopis za suvremenu povijest<\/em>, vol. 51, no. 3, 2019, str. 942.<\/p>\n

[2]<\/a> Davor Marijan, \u201eO znanosti, ideologiji i totalitarnoj svijesti u nedovr\u0161enoj hrvatskoj tranziciji \u2013 odgovor Mirjani Kasapovi\u0107\u201c, \u010casopis za suvremenu povijest<\/em>, vol. 52, no. 1, 2020, str. 269.<\/p>\n

[3]<\/a> Cijela se rasprava izme\u0111u Marijana i Kasapovi\u0107, na\u017ealost, vodila u tonu Marijanovih ad hominem<\/em> prozivanja Kasapovi\u0107 da je bila visokopozicionirana u biv\u0161em jugoslavenskom sistemu te da je sama ta \u010dinjenica na neki na\u010din diskvalificira iz rasprave o ovakvim temama.<\/p>\n

[4]<\/a> Ibid<\/em>., str. 271.<\/p>\n

[5]<\/a> Makar ni to ne mora biti u potpunosti to\u010dno jer otprilike od \u0161ezdesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a imamo ozbiljan iskaz i da je \u201eprivatno tako\u0111er politi\u010dko\u201c. Ali to je neka druga tema.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-20707","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":20707,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":20707,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":20707,"position":2},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":20707,"position":3},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":20707,"position":4},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":20707,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20707","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20707"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20707\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20721,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20707\/revisions\/20721"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20707"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20707"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20707"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}