{"id":2070,"date":"2015-01-01T23:00:05","date_gmt":"2015-01-01T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2070"},"modified":"2015-01-01T23:00:05","modified_gmt":"2015-01-01T23:00:05","slug":"goran-korov-prikaz-knjige-hal-brands-latin-americas-cold-war-harvard-university-press-2010","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2070","title":{"rendered":"Goran Korov – Prikaz knjige Hal Brands, Latin America’s Cold War, Harvard University Press, 2010."},"content":{"rendered":"

<\/font><\/p>\n

Hal Brands, <\/font>Latin America’s Cold War<\/font><\/i>, Harvard University Press, 2010.<\/font><\/font><\/b><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Autor knjige dr. Hal Brands (ro\u0111en 1983.), ameri\u010dki je povjesni\u010dar zaposlen u \u0160koli za javnu politiku Sanford Sveu\u010dili\u0161ta Duke (od srpnja 2010. godine). Studij povijesti zavr\u0161io je 2009. na Sveu\u010dili\u0161tu Yale. U svome se radu fokusira na vanjsku politiku SAD-a, povijest Hladnog rata, sigurnost i diplomaciju zemalja Latinske Amerike te pitanja vezana uz strategiju i vojsku. Od 2008. do 2010. godine radio je u neprofitnom Institutu za analizu obrane. Autor je knjige <\/font>From Berlin to Baghdad: America’s Search for Purpose in the Post-Cold War World<\/font><\/i> (University Press of Kentucky, 2008.). Svoju drugu knjigu, <\/font>Latin America’s Cold War<\/font><\/i>), prilagodio je za doktorsku disertaciju. Disertacija je osvojila Nagradu \u201eJohn Addison\u201c za najbolju disertaciju iz humanisti\u010dkih znanosti i Nagradu \u201eMary i Arthur Wright\u201c za najbolju disertaciju nevezanu uz povijest SAD-a ili Europe. Njegova posljednja objavljena knjiga jest <\/font>What Good Is Grand Strategy?<\/font><\/i> (Cornell University Press, 2014.). [<\/font><\/font>http:\/\/fds.duke.edu\/db\/Sanford\/henry.brands<\/font><\/a> \/ preuzeto 25. III 2014.]<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Teme u ovoj knjizi obra\u0111ene su u osam poglavlja te sa zaklju\u010dkom na kraju. U prvom poglavlju, \u201eConvergent Conflicts\u201c (str. 9-36), Brands smje\u0161ta po\u010detak Hladnog rata u Latinskoj Americi u kontekstu svjetskih zbivanja, odnosno s po\u010detkom dekolonizacije i antikolonijalnim nacionalizmom. Prije prelaska na razdoblje kojim se bavi u knjizi, dao je kratak opis zbivanja i formiranja odnosa u Latinskoj Americi od njene dekolonizacije u prvoj polovici 19. stolje\u0107a do kraja Drugoga svjetskog rata. Hladni rat u Latinskoj Americi se zapravo iskristalizirao tek petnaest godina poslije zavr\u0161etka Drugoga svjetskog rata. Glavni katalizator po\u010detka Hladnog rata u Latinskoj Americi bila je Kubanska revolucija 1959. godine. Time je samo produbljen ideolo\u0161ki utjecaj \u010diji korijeni se\u017eu od borbi nikaragvanskog revolucionara Augusta Sandina iz 1920-ih godina. Brands isti\u010de kako je u 1950-ima zavladala odre\u0111ena liberalizacija vlada u latinoameri\u010dkim zemljama, da bi tijekom 1960-ih i 1970-ih demokracija opet pala na <\/font>niske grane<\/font><\/i>. Kao \u0161to je ve\u0107 re\u010deno, Kubanska revolucija u sije\u010dnju 1959. i neuspjeh u Zaljevu svinja u travnju 1961. idu\u0107ih su godina uzrokovali intenzivniju antikomunisti\u010dku kampanju diljem Latinske Amerike. <\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Drugo poglavlje, \u201eIntervention and the Limits of Power\u201c (37-69), po\u010dinje opisivanjem doga\u0111aja koji su potaknuli Hladni rat u Latinskoj Americi. Dok je Kuba, potpomognuta SSSR-om, nastojala aktivirati mase Latinske Amerike u slu\u017ebu revolucije, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave pokrenule su program nazvan \u201eSavez za napredak\u201c. Cilj administracije Johna Kennedyja bio je da pobolj\u0161anjem ekonomskih uvjeta i kvalitete \u017eivota gra\u0111ana Latinske Amerike odvrati stanovni\u0161tvo od dizanja revolucija, ali i suzbije djelovanje revolucionarnih snaga uz pomo\u0107 tajnih operacija (npr. operacija \u201eMungos\u201c na Kubi). Me\u0111utim, ni Washington, ni Havana, ni Moskva do kraja desetlje\u0107a nisu postigli \u0161to su htjeli. \u201eSavez za napredak\u201c se uglavnom izjalovio, najvi\u0161e zbog korupcije u latinoameri\u010dkim zemljama, a vezivanje Kube za SSSR stvaralo je averziju ve\u0107ine latinoameri\u010dkih ljevi\u010dara, koji nisu htjeli i\u0107i tako daleko. Vrhunac ovog razdoblja bila je Kubanska raketna kriza 1962. godine, nakon koje je revolucionarna vlada na Kubi dodu\u0161e opstala, ali je ovako radikalan potez SSSR-a i Kube dodatno bio zgrozio latinoameri\u010dke umjerene ljevi\u010dare. Zna\u010dajna ideologija koja se pro\u0161irila me\u0111u radikalnom ljevicom sredinom 1960-ih godina bila je <\/font>foquismo<\/font><\/i>, kubanski poticaj za \u0161irenje <\/font>plamena revolucije<\/font><\/i> diljem kontinenta. Brands ovdje isti\u010de kako su u tom razdoblju gerile uglavnom same bile zaslu\u017ene za svoj neuspjeh, jer su svojim radikalnim ideolo\u0161kim nastupom zapravo odvratile stanovni\u0161tvo od podr\u0161ke, a i same su bile rastrzane ideolo\u0161kim podjelama, te stoga lak plijen kontra\u0161ima. Naravno, ovakvi procesi definitivno nisu bili jednodimenzionalni, ali ta maksima, da su ljevi\u010darski pokreti u Latinskoj Americi prije svih bili <\/font>zaslu\u017eni<\/font><\/i> za svoj pad, protezat \u0107e tokom cijele knjige. Za pretpostaviti je da je ovakva Brandsova argumentacija na\u010din da djelomi\u010dno umanji odgovornost SAD-a u nasilnom suzbijanju ovakvih pokreta.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

U poglavlju \u201eFrom Crisis to Crisis\u201c (70-95) Brands isti\u010de popularizaciju tzv. \u201eDoktrine nacionalne sigurnosti\u201c. Ta je doktrina pru\u017eala priliku vojnim krugovima u odre\u0111enim latinoameri\u010dkim zemljama da pod izlikom <\/font>za\u0161tite<\/font><\/i> zemlje od socijalisti\u010dke revolucije svrgavaju civilne vlade koje nisu djelovale u njihovom interesu ili su im bile ljevi\u010darski nastrojene. Brands jo\u0161 jednom isti\u010de malen utjecaj SAD-a na neka zbivanja u Latinskoj Americi, odnosno da doktrina nije toliko utjecaj SAD-a na lokalna zbivanja, koliko sama \u017eelja odre\u0111enih krugova u Latinskoj Americi da za\u0161tite svoj i polo\u017eaj onih kojima je to u interesu. S druge strane, me\u0111u protuvladinim krugovima razvijale su se ideje poput <\/font>teologije oslobo\u0111enja<\/font><\/i> ili <\/font>teorije ovisnosti<\/font><\/i>. \u010cetvrto poglavlje, \u201eThe Third World War\u201c, (96-128) uglavnom je posve\u0107eno razvoju urbane gerile, posebno u Ju\u017enoj Americi (tupamarosi u Urugvaju, montoneri u Argentini) i mandatu predsjednika Salvadora Allendea u \u010cileu. Brands u ovom poglavlju ponovno isti\u010de kako je za slabljenje urbane gerile uglavnom zaslu\u017ena ona sama, te da je za svoj pad prije svega bio zaslu\u017ean sam Salvador Allende i to prvenstveno zbog vo\u0111enja ekonomske politike socijalisti\u010dkog predznaka. Brands u petom poglavlju, \u201eThe Latin American Diplomatic Challenge\u201c, (129-163) isti\u010de kako je ve\u0107ina latinoameri\u010dkih zemalja, iskoristiv\u0161i pasiviziranje SAD-a nakon povla\u010denja iz Vijetnama, pojavu detanta na me\u0111unarodnoj sceni i kolaps sustava Bretton-Woods, krenula pravcem neovisnije vanjske politike uzev\u0161i u obzir i formiranje vi\u0161e centara mo\u0107i u svijetu od sredine 1970-ih, odnosno za\u010detak multipolarnosti.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

U poglavlju \u201eThe Revolution in Context\u201c (164-188) Brands obra\u0111uje razloge izbijanja revolucije u Nikaragvi i prirodu nove ljevi\u010darske vlade Sandinisti\u010dke fronte nacionalnog oslobo\u0111enja, kao uvod u turbulentne 1980-e. Istaknuta je posebnost sandinisti\u010dkog pokreta, odnosno odbacivanje ideolo\u0161kih dogmi i prihva\u0107anje svih antisomozisti\u010dkih snaga. Sam vo\u0111a zemlje Anastasio (Tachito) Somoza bio je uzro\u010dnikom vlastitog pada, s obzirom na to da je odbijao provesti socijalno-ekonomske reforme i uporno koristio silu u rje\u0161avanju problema. Poglavlje \u201eMaelstrom\u201c (189-222) nastavlja se na temu prethodnog poglavlja prikazuju\u0107i utjecaj sandinisti\u010dke revolucije na susjedne zemlje, pa i \u0161ire. Posljedica toga bilo je intenziviranje gerilskih borbi u susjednom El Salvadoru i Gvatemali. Dolazak Ronalda Regana na vlast u SAD-u i njegov populisti\u010dki nastup te financiranje antikomunisti\u010dkih vlada i grupacija uzrokovali su dodatnu radikalizaciju borbi u Latinskoj Americi. Poglavlje zavr\u0161ava s popu\u0161tanjem i krajem Hladnog rata, \u0161to je bio i kraj mnogih gerilskih borbi, ali i vojnih diktatura u Latinskoj Americi. Stoga slijede\u0107e poglavlje s razlogom nosi naziv \u201eThe End of History?\u201c. Sadr\u017eaj ovog poglavlja (str. 223-253) u prvom je dijelu posve\u0107en ekonomskom razvoju zemalja Latinske Amerike, da bi Brands na kraju opisao odre\u0111enu <\/font>liberalizaciju<\/font><\/i> kontinenta, padom nekih vojnih diktatura, prekidom vatre odre\u0111enih gerilskih pokreta te njihovim sjedanjem za pregovara\u010dki stol. Stoga se s razlogom postavlja pitanje je li u Latinskoj Americi nastupio <\/font>kraj povijesti<\/font><\/i> ili trenutno formiranje antiimperijalisti\u010dke opozicije oko (sada pokojnog) Huga Chaveza, Eve Moralesa i Daniela Ortege pokre\u0107e jo\u0161 jedan val otpora dominaciji SAD-a nad Latinskom Amerikom? Kao zavr\u0161nu rije\u010d u \u201eZaklju\u010dku\u201c, Brands je sa\u017eeo svu problematiku Hladnog rata u Latinskoj Americi te sve glavne doga\u0111aje i posljedice koje je to razdoblje imalo po zemlje Latinske Amerike.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Hal Brands pristupa prou\u010davanju Hladnog rata s velikom dozom profesionalnosti te je njegov pogled na tijek Hladnog rata u Latinskoj Americi va\u017ean doprinos historiografiji i svima koji se bave tim razdobljem i podru\u010djem. Glavna maksima koju Brands isti\u010de u knjizi jest ta da su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave zapravo imale mnogo manji utjecaj na zbivanja u regiji nego \u0161to se to danas misli. Brands navodi da bi odre\u0111ene akcije skoro uvijek nastajale i da bi ih pokrenule i doma\u0107e vlasti, da bi SAD zatim to samo pripomogao raznim oblicima pomo\u0107i ili logistikom. To je dijelom i to\u010dno, budu\u0107i da se otvaranjem arhiva stje\u010du dodatne informacije i znanja o tim podru\u010djima za vrijeme Hladnog rata. Me\u0111utim, u nekim dijelovima knjige (str. 78-79 i 259) osje\u0107a se Brandsova namjera da nastoji djelomi\u010dno osloboditi SAD tereta intervencionizma i ekonomske kontrole koje je ta sila od prve polovice 19. stolje\u0107a primjenjivala u Latinskoj Americi, tretiraju\u0107i je kao svoje <\/font>dvori\u0161te<\/font><\/i> (Monroeova doktrina). Time ujedno nastoji i istaknuti pravednost SAD-a u <\/font>misiji \u0161irenja demokracije i slobode za dobrobit svih<\/font><\/i> (str. 270). Me\u0111utim, u ve\u0107ini slu\u010dajeva na Zapadu, skoro iza svega su ipak stajali ekonomski interesi, dok je ideologija igrala manju ulogu. Zanemaruje se i \u010dinjenica da je SAD upravo ekonomskim embargima postizao ono \u0161to je \u017eelio. Za relativno lo\u0161e stanje na Kubi nije bila odgovorna samo njena ovisnost o SSSR-u i lo\u0161e provedeni planovi, nego i nametanje sankcija od strane SAD-a, zatim antikomunisti\u010dkih vlada, a potom dr\u017eava koje su to nevoljko podr\u017eale, samo zato jer bi SAD u suprotnom i njima nametnuo dodatne sankcije. To bi njihove nestabilne ekonomske uvjete dovelo u jo\u0161 nezavidniju poziciju. Ljudi koji su se priklju\u010divali gerili vi\u0161e nisu vidjeli mogu\u0107nosti za legalno djelovanje u svrhu pobolj\u0161anja stanja siroma\u0161nog stanovni\u0161tva, koje zasigurno nije imalo nikakvog udjela u vlasti. Unutarnja politika latinoameri\u010dkih dr\u017eava uglavnom je i\u0161la na ruku bogatim latifundistima i trgovcima te politi\u010dkoj i vojnoj eliti (podjela preostala jo\u0161 iz doba \u0161panjolsko-portugalske kolonijalne vlasti i pojedinih procesa nakon dekolonizacije tijekom 19. stolje\u0107a). U takvim uvjetima reformisti\u010dka ljevica imala je jako male izglede za uspjeh. A tamo gdje je lijeva vlada uspjela do\u0107i na vlast preko izbora, kao u \u010cileu, proces je zavr\u0161io vojnim udarom 1973. i navodnim samoubojstvom predsjednika Salvadora Allendea. Ako su \u010delnici SAD-a poku\u0161avali demokratizirati odre\u0111ene latinoameri\u010dke vlade, to zasigurno nisu bile neke radikalne promjene, nego samo malo bolji nastup vlasti prema ni\u017eim socijalnim slojevima, za koji se nije moglo jam\u010diti da \u0107e potrajati.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Brands se u knjizi uglavnom bavio visokom politikom. Dodu\u0161e, u posljednjim dijelovima knjige malo se vi\u0161e posvetio ekonomiji, ali se ipak osje\u0107a nedostatak <\/font>povijesti odozdo<\/font><\/i>. Va\u017eno je za istaknuti da je od 1950-ih godina broj stanovni\u0161tva u latinoameri\u010dkim zemljama u velikom i stalnom rastu, \u0161to je samo dodatno pove\u0107alo broj pripadnika ni\u017eih dru\u0161tvenih slojeva. Srednjo- i ju\u017enoameri\u010dki <\/font>Indiosi<\/font><\/i> bili su prili\u010dno marginalizirani u tim doga\u0111ajima, ali stoji da su sudjelovali u raznim gerilskim pokretima, koji su bili jedan od rijetkih, a u nekim slu\u010dajevima i jedini izvor njihove emancipacije. S obzirom na to da Brands u knjizi nijednom nije za\u0161ao tako detaljno u odre\u0111ene probleme, ve\u0107a posveta pojedinim lokalnim specifi\u010dnostima i karakteristikama u tom slu\u010daju ipak ne bi bila prikladna za ovu knjigu. <\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Na kraju valja istaknuti da je Brands u svojoj knjizi iznio samo jednu od u\u017eih percepcija Hladnog rata u Latinskoj Americi. On se nije mogao posvetiti svim njegovim problemima i procesima na kontinentu, \u0161to bi prakti\u010dki bio jako opse\u017ean posao za tako \u0161iroko razdoblje i tako velik broj dr\u017eava. Zato je odabir najreprezentativnijih primjeraka jedan od najboljih na\u010dina kojima je autor knjige \u010ditateljima predstavio i istaknuo najva\u017enije doga\u0111aje i procese, koji su oblikovali Latinsku Ameriku za vrijeme Hladnog rata.<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Goran Korov<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2070","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":2070,"position":0},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2070,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2070,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":2070,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":2070,"position":4},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":2070,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2070","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2070"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2070\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2070"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2070"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2070"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}