{"id":2069,"date":"2014-12-11T23:00:05","date_gmt":"2014-12-11T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2069"},"modified":"2014-12-11T23:00:05","modified_gmt":"2014-12-11T23:00:05","slug":"nikolina-simetin-segvic-znanstveni-skup-sveucilisna-nastava-povijesti-u-hrvatskoj-tradicija-danasnje-stanje-perspektive-filozofski-fakultet-u-zagrebu-28-29-xi-2014","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2069","title":{"rendered":"Nikolina \u0160imetin \u0160egvi\u0107 – Znanstveni skup Sveu\u010dili\u0161na nastava povijesti u Hrvatskoj. Tradicija, dana\u0161nje stanje, perspektive, Filozofski fakultet u Zagrebu, 28-29. XI. 2014."},"content":{"rendered":"

<\/strong><\/font> <\/strong><\/font><\/p>\n

Godine 2014. navr\u0161ilo se 140 godina od osnivanja Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (tada Sveu\u010dili\u0161ta Franje Josipa I.), a time i dviju katedri za povijest; one za op\u0107u povijest i one za hrvatsku povijest (katedre za \u201epovijest op\u0107u i za povijest hrvatsku, s osobitim obzirom na austrijsku i ugarsku povijest\u201c). Cilj skupa bio je, kako je i nagla\u0161eno u pozivnom pismu, predstaviti razvoj sveu\u010dili\u0161ne nastave povijesti, postanak razli\u010ditih katedri i djelovanje znamenitih povjesni\u010dara\/sveu\u010dili\u0161nih profesora na nastavnom i znanstvenom polju. Uz ovu povijesnu perspektivu, bilo je va\u017eno naglasiti i dana\u0161nje stanje kako studija povijesti, tako i povijesnih katedri na drugim sveu\u010dili\u0161nim studijima. Sve navedeno oblikovalo je znanstveni skup <\/font>Sveu\u010dili\u0161na nastava povijesti u Hrvatskoj. Tradicija, dana\u0161nje stanje, perspektive<\/font><\/i>. Organizatori znanstvenog skupa bili su Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Dru\u0161tvo za hrvatsku povjesnicu i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. <\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Znanstveni skup <\/font>Sveu\u010dili\u0161na nastava povijesti u Hrvatskoj. Tradicija, dana\u0161nje stanje, perspektive<\/font><\/i> otvoren je u petak, 28. studenog 2014. godine pozdravnim govorima Vlatka Previ\u0161i\u0107a, dekana Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Tvrtka Jakovine, pro\u010delnika Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, zatim \u017deljka Holjevca, predsjednika Dru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu i Damira Agi\u010di\u0107a, predsjednika Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Sam se znanstveni skup mo\u017ee podijeliti na nekoliko tematskih cjelina. Izlaganja su zapo\u010dela na temu studija povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ne samo izvori\u0161nom mjestu odr\u017eavanja cijelog skupa, ve\u0107 i najstarijem ba\u0161tiniku sveu\u010dili\u0161ne tradicije studija povijesti, uspostavljene, kako je ve\u0107 nagla\u0161eno, 1874. godine (Petar Koruni\u0107, <\/font>Sveu\u010dili\u0161ni studij povijesti u Hrvatskoj: ju\u010der, danas, sutra<\/font><\/i>; Franko Miro\u0161evi\u0107, <\/font>Studirati povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a<\/font><\/i>; Drago Roksandi\u0107, <\/font>Inovacije u sveu\u010dili\u0161noj nastavi povijesti i kultura profesionalnog mi\u0161ljenja. Zagreba\u010dka iskustva od 1994. do 2014.<\/font><\/i>; Bruna Kunti\u0107-Makvi\u0107, <\/font>Stara povijest na hrvatskim sveu\u010dili\u0161tima. Razvitak na razme\u0111i tisu\u0107lje\u0107a<\/font><\/i>; Branimir Jankovi\u0107, <\/font>Nastava povijesti i suvremene historiografije te teorije i metodologije povijesti: pitanje recepcije<\/font><\/i>; Damir Agi\u010di\u0107, <\/font>Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu na razme\u0111i tisu\u0107lje\u0107a<\/font><\/i>). Sljede\u0107oj tematskoj skupini pripala su izlaganja u kojima se iznosila povijest osnivanja, programi i trenutno stanje na studijima povijesti drugih sveu\u010dili\u0161ta u Hrvatskoj, a izostalo je jedino ono osje\u010dkoga sveu\u010dili\u0161ta (Milorad Pavi\u0107, <\/font>Nastava povijesti na Filozofskom fakultetu \/ Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru od samih po\u010detaka (1956.) do danas<\/font><\/i>; Mateo Bratani\u0107, <\/font>Povijest pomorstva kao specifikum zadarskog studija povijesti<\/font><\/i>; Petar Str\u010di\u0107 i Maja Poli\u0107, <\/font>Sveu\u010dili\u0161na nastava povijesti u Rijeci \u2013 od Drugoga svjetskog rata do danas<\/font><\/i>; Klara Bur\u0161i\u0107-Matija\u0161i\u0107 i Igor Duda, <\/font>Dvadeset godina studija povijesti u Puli (1994.-2014.)<\/font><\/i>; Mladen Tomorad, <\/font>Odjel za povijest Hrvatskih studija (1997.-2014.)<\/font><\/i>, Marko Trogrli\u0107, <\/font>Osnutak i djelovanje Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu (2003.\/04.-2013.\/14.)<\/font><\/i>, Ines Saboti\u010d, <\/font>Odjel za povijest Hrvatskoga katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta<\/font><\/i>; Irena Ip\u0161i\u0107, Lovro Kun\u010devi\u0107 i Nenad Vekari\u0107, <\/font>Studiji povijesti u Dubrovniku u posljednjih pola stolje\u0107a<\/font><\/i>). Primjetno je bilo iz izlaganja i rasprave kako je upravo utjecajem i trudom nastavnika Filozofskog fakulteta u Zagrebu nastava povijesti uspostavljena i odre\u0111eno vrijeme izvo\u0111ena<\/font>  <\/font><\/span>primjerice u Puli ili Splitu, pa su ti Odsjeci po svojoj vlastitoj povijesti povezani. <\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

\u010cinjenica je da sveu\u010dili\u0161na nastava povijesti nije usko vezana uz same studije povijesti i studiranje povijesti. Posebno mjesto u toj kategoriji svakako zauzima povijest prava i pravna povijest, nezaobilazna i za same povjesni\u010dare (Dalibor \u010cepulo, <\/font>Povijest i pravna povijest na Pravnom fakultetu u Zagrebu<\/font><\/i>, Neda Engelsfeld, \u017deljko Bartulovi\u0107, Budislav Vukas ml., <\/font>Povijest prava i dr\u017eave u nastavi pravnog studija i obrazovanju pravnika<\/font><\/i>). Osim pravne povijesti i njezinog mjesta u studiju prava, odr\u017eano je i izlaganje o sveu\u010dili\u0161noj nastavi povijesti medicine (Mislav \u010cavka, <\/font>Sveu\u010dili\u0161na nastava povijesti medicine na Medicinskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/font><\/i>). Izlaga\u010di su govorili o nastanku i razvitku vlastitih katedri, a za sudionike znanstvenog skupa, ipak prete\u017eno povjesni\u010dare, bila je vrlo zanimljiva rasprava, ali i iskustvo navedenih izlaga\u010da o polo\u017eaju njihovih kolegija i katedri te iskustvu predavanja povijesti (iako usko specijalizirane) studentima kojima ona nije primarni interes niti budu\u0107e zvanje. <\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Drugi dan znanstvenog skupa <\/font>Sveu\u010dili\u0161na nastava povijesti u Hrvatskoj. Tradicija, dana\u0161nje stanje, perspektive<\/font><\/i> bio je rezerviran za specifi\u010dne teme i tradicije unutar nastave i studija povijesti. Poseban skup su \u010dinila izlaganja koja su se bavila odre\u0111enom nastavnom i predava\u010dkom tradicijom. Tako je svoje mjesto dobila i gospodarska povijest, nekad va\u017ean element studija povijesti, koji se danas, na\u017ealost, vi\u0161e u tom obliku ne izvodi (Hrvoje Petri\u0107, <\/font>Gospodarska povijest na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/font><\/i>). Izrazito zanimljiva je bila i rasprava o pristupu hrvatskoj povijesti nakon 1945. godine, tj. postoji li idealan omjer u predavanju nacionalne hrvatske povijesti i povijesti Jugoslavije u cjelini te u kojem su one odnosu (Martin Previ\u0161i\u0107, <\/font>Sveu\u010dili\u0161na nastava i hrvatska povijest 1945.-1991. godine \u2013 hrvatska ili jugoslavenska povijest nakon 1945. godine?<\/font><\/i>). Neizostavno je bilo i izlaganje vezano uz pomo\u0107ne povijesne znanosti, tre\u0107u najstariju katedru na studiju povijesti (Tomislav Galovi\u0107, <\/font>Milan \u0160ufflay i sveu\u010dili\u0161na nastava iz pomo\u0107nih povijesnih znanosti<\/font><\/i>). Predstavljena su i nastojanja na sveu\u010dili\u0161noj nastavi povijesti starog Egipta (Mladen Tomorad, <\/font>Sveu\u010dili\u0161na nastava povijesti starog Egipta u Hrvatskoj (1874.-2014.): povijest i mogu\u0107nosti razvoja<\/font><\/i>), koja su izazvala odre\u0111ene komentare i nadopune. Tako\u0111er, zanimljivo je bilo vidjeti za kakve se teme diplomskih radova odlu\u010duju splitski studenti povijesti (Dorotea Arlov i Ines Rakela, <\/font>Teme, sadr\u017eaj i struktura diplomskih radova napisanih i obranjenih na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu (2008.-2014.)<\/font><\/i>). Na\u010dete su i neke interdisciplinarne teme (Tihana Petrovi\u0107-Le\u0161 i Suzana Le\u010dek, <\/font>\u201eOd slu\u0161kinje filologije do prijateljice povijesti\u201c. Veze studija povijesti i studija etnologije od 1927. do danas<\/font><\/i>; Zdenko Samard\u017eija, <\/font>Kakve povjesni\u010dare trebamo u konzervatorskim istra\u017eivanjima srednjovjekovnih objekata Slavonije, Baranje i Srijema \u2013 prolegomena za budu\u0107i sveu\u010dili\u0161ni kurikulum<\/font><\/i>) koje su jo\u0161 jednom pokazale nu\u017enost takvih istra\u017eivanja za \u0161irenje istra\u017eiva\u010dkog prostora povjesni\u010dara. Naravno, na znanstvenom skupu o sveu\u010dili\u0161noj nastavi povijesti ne treba zanemariti i izlaganja koja su se dotaknula odre\u0111enih tema iz nastave povijesti unutar odre\u0111enog povijesnog konteksta (Fani Celio Cega, <\/font>Nastava povijesti na Kolegiju sv. Lazara u Trogiru<\/font><\/i>; Tihana Lueti\u0107, <\/font>Studenti povijesti na Mudroslovnom fakultetu Kr. Sveu\u010dili\u0161ta Franje Josipa I. u Zagrebu od 1874. do 1914.<\/font><\/i>; Zlata \u017divakovi\u0107-Ker\u017ee, <\/font>Sa zagreba\u010dkom diplomom u osje\u010dki prosvjetni i dru\u0161tveni \u017eivot (Osvrt na djelovanje Mencina, \u0160i\u0161i\u0107a, Horvata, Enderlea i Me\u0161trovi\u0107a)<\/font><\/i>; Tomislav Bali, <\/font>Stolje\u0107e \u201ePriru\u010dnika izvora hrvatske historije\u201c Ferde \u0160i\u0161i\u0107a<\/font><\/i>). Osim \u0161to je znanstveni skup obradio brojne aspekte tradicije nastave povijesti, tako je na skupu pa\u017enja posve\u0107ena i pojedina\u010dnim velikanima historiografije i znanosti op\u0107enito, kao \u0161to su Ferdo \u0160i\u0161i\u0107, Milan \u0160ufflay, Grga Novak, Gavro Manojlovi\u0107, Mate Sui\u0107, Nada Klai\u0107, Miho Barada i dr.<\/font>  <\/font><\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

U sklopu ovog znanstvenog skupa, odr\u017eano je nekoliko promocija raznih publikacija, zbornika i \u010dasopisa. Jedna od njih je zbornik radova <\/font>Nada Klai\u0107 i njezin znanstveni i nastavni doprinos razvoju historiografije<\/font><\/i> (ur. Damir Agi\u010di\u0107 i Tomislav Galovi\u0107). Zbornik predstavlja skup radova s istoimenog znanstvenog skupa odr\u017eanog u studenome 2013. godine, tako\u0111er u organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Dru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sadr\u017eaj zbornika predstavio je Tomislav Galovi\u0107. Zatim je predstavljen \u010dasopis <\/font>Tabula<\/font><\/i> \u2013 \u010dasopis Odjela za humanisti\u010dke znanosti, Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli. Iako je bilo govora o dosada\u0161njim izdanjima, uredni\u010dkoj politici i sadr\u017eaju op\u0107enito, naglasak je stavljen na posljednji broj posve\u0107en dvadesetoj obljetnici studija povijesti u Puli. Sam \u010dasopis najavio je pro\u010delnik Odsjeka za povijest Igor Duda, a zatim ga je predstavila glavna urednica Klara Bur\u0161i\u0107-Matija\u0161i\u0107. Posljednja prezentacija bila je posve\u0107ena djelu <\/font>Spalatumque dedit ortum. Zbornik povodom desete godi\u0161njice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu<\/font><\/i> (ur. Ivan Basi\u0107, Marko Rimac). O zborniku, koji je okupio mnoge znanstvenike koji su sudjelovali u nastavi povijesti na splitskom Odsjeku za povijest, primjerice Nik\u0161u Stan\u010di\u0107a, Tomislava Raukara koji su i nazo\u010dili prezentaciji, govorili su urednici \u2013 <\/font> <\/font><\/span>Ivan Basi\u0107 i Marko Rimac \u2013 te pro\u010delnik Odsjeka za povijest Marko Trogrli\u0107. Nagla\u0161ena je i izdava\u010dka djelatnost splitskog Odsjeka za povijest te je sve\u010danost prvog dana na taj na\u010din zaokru\u017eena uz prisustvo \u0161iroke publike \u201esplitskih profesora\u201c, nastavnika s tamo\u0161njeg sveu\u010dili\u0161ta i studenata.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Znanstveni skup <\/font>Sveu\u010dili\u0161na nastava povijesti u Hrvatskoj. Tradicija, dana\u0161nje stanje, perspektive<\/font><\/i> mo\u017ee se ocijeniti kao jedan od uspje\u0161nijih znanstvenih skupova u nizu koji je na Filozofskom fakultetu zapo\u010det jo\u0161 sa skupom posve\u0107enim Jaroslavu \u0160idaku. Posje\u0107enost je bila povelika, a izlaganja su odr\u017eali gotovo i svi prijavljeni sudionici (nedostajalo je samo jedno, ispri\u010dano bole\u0161\u0107u). Rasprave nakon sesija bile su uglavnom bogate i dotaknule su se razli\u010ditih pitanja. Jedno od ve\u0107ih bilo je i pitanje polo\u017eaja studija povijesti u Hrvatskoj. Naime, dok interes za studijem povijesti ne opada, o \u010demu svjedo\u010di popunjenost svih studijskih programa u Hrvatskoj, trajno pitanje, oko kojeg se vode brojne rasprave, ostaje treba li toliko studija povijesti u Hrvatskoj? Ipak, ta koli\u010dina studija nastoji se odr\u017eati raznoliko\u0161\u0107u programa i posebnim specijalizacijama koje se nude, \u0161to se jasno vidjelo i iz pojedinih izlaganja na skupu. Tako\u0111er, potaknuta je i zanimljiva rasprava o omjeru zainteresiranosti nastavnika na studijima povijesti u pove\u0107anju samih nastavni\u010dkih kompetencija i njihovom stalnom razvoju upravo na tom polju u odnosu na onu znanstvenu. Ovaj problem na neki je na\u010din bio izra\u017een i u nedostatku izlaganja iz metodike nastave povijesti. Iako se u samim izlaganjima mo\u017eda manje povezivalo dana\u0161nje stanje i neke dugoro\u010dne perspektive studija povijesti, takvih tema u raspravama nije nedostajalo, pri \u010demu se naj\u010de\u0161\u0107e zaustavljalo na trenutnim problemima u cjelokupnom znanstvenom sustavu. Studentsko pitanje o raznovrsnosti izbornih kolegija i njihovom (ne)redovitom mijenjanju otvorilo je problematiku definiranja dopu\u0161tenog okvira izmjene nastavnog plana i programa te eventualnim zaobilaznim mogu\u0107nostima. Uz to, doticalo se i tema vezanih uz studentsku aktivnost (udruge i sl.). Na samom skupu je najavljen i 2. festival povijesti \u2013 Kliofest \u2013 tako\u0111er u organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Dru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu.<\/font>  <\/font><\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

    <\/font><\/span>Znanstveni skup <\/font>Sveu\u010dili\u0161na nastava povijesti u Hrvatskoj. Tradicija, dana\u0161nje stanje, perspektive<\/font><\/i> zavr\u0161en je u subotu, 29. studenog 2014. godine kao \u010detvrti u nizu posve\u0107en hrvatskim povjesni\u010darima i hrvatskoj historiografiji; nakon skupova o Jaroslavu \u0160idaku, Josipu Matasovi\u0107u i Nadi Klai\u0107. Za sljede\u0107u godinu najavljen je skup posve\u0107en povjesni\u010daru Ljubi Bobanu (1933.-1994.). No, tema i inspiracije zasigurno ne\u0107e nedostajati, a jedan od pokazatelja mogu biti i dvadeset godina od smrti Igora Karamana (1927.-1995.) ili sto godina od ro\u0111enja Mate Sui\u0107a (1915.-2002.). Stoga, mo\u017ee se slobodno zaklju\u010diti kako su ovi znanstveni skupovi, u organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Dru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu postali tradicionalni godi\u0161nji doga\u0111aj koji okuplja vi\u0161e razli\u010ditih generacija povjesni\u010dara. <\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Nikolina \u0160imetin \u0160egvi\u0107<\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2069","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":2069,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Neuzeit mit Versp\u00e4tung” i godi\u0161njaka “Secularisation between the Adriatic and the Carpathians”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":2069,"position":1},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":2069,"position":2},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52788,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52788","url_meta":{"origin":2069,"position":3},"title":"Znanstvena radionica \u201eTo\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. od 9.00 do 18.30 sati u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu radionica To\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena u organizaciji znanstvenog projekta HRZZ \u2013 \u017dene i mijene: \u017eene kao subjekti povijesnih mijena u Hrvatskoj (IP-2024-05-3847), Odsjeka za\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":2069,"position":4},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":2069,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2069","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2069"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2069\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2069"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2069"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2069"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}