{"id":20675,"date":"2020-05-04T09:56:07","date_gmt":"2020-05-04T09:56:07","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20675"},"modified":"2020-05-04T10:00:52","modified_gmt":"2020-05-04T10:00:52","slug":"andrej-rodinis-azem-kozar-i-istina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20675","title":{"rendered":"Andrej Rodinis &#8211; Azem Ko\u017ear i istina"},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>AZEM KO\u017dAR I ISTINA<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Azem Ko\u017ear nastavlja<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\">[1]<\/a> vrije\u0111ati inteligenciju \u010ditatelja portala historografija.hr, skre\u010du\u0107i svim raspolo\u017eivim sredstvima pozornost s \u010dinjenice da je u svoja tri historiografska ud\u017ebenika prepisivao gradivo, tj. plagirao. Ovoga puta, poku\u0161ao je obogatiti pljuva\u010dki izri\u010daj (npr. &#8220;\u0161i\u0107ard\u017eijske tvrdnje&#8221;, nekakva &#8220;feniksovska&#8221; prestrojavanja i sl.), dok na moje u prethodnome tekstu iskazano iznena\u0111enje spram vrije\u0111anja sladostrasno veli da je rije\u010d o &#8220;istinitim konstatacijama&#8221;. U takve konstatacije jednoga emeritusa, \u010dija je raja nedavno samu sebe proglasila Akademicima,<a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\">[2]<\/a> spada i konstatacija da sam ga &#8220;ogovarao (prema mojim saznanjima) u &#8216;alkoholiziranim grupicama'&#8221;. Prema tome, kada Azem Ko\u017ear ima neka saznanja, to se automatski ima smatrati istinitim konstatacijama?! No, upravo zbog deklarirane istinoljubivosti, njegova nema\u0161tovito naslovljena tekstualna gadarija zahtijeva odgovor: Najmanje pet puta naziva me la\u017eljivcem (&#8220;la\u017ee&#8221;, &#8220;vrije\u0111a la\u017eima&#8221;, &#8220;bezo\u010dno la\u017ee&#8221;, &#8220;bezo\u010dno la\u017ee&#8221;, &#8220;o\u010dito je da la\u017ee\u0161&#8221;!).<\/p>\n<p>Za\u0161to to \u010dini, pa\u017eljivijem je \u010ditatelju jasno ve\u0107 iz prve re\u010denice:<\/p>\n<p>&#8220;Voditi polemiku sa osobom koja priznaje da je autsajder i diletant za \u0161tivo koje problematizira, koja tvrdi da u tome nastupa brutalno i ciljano, osporavaju\u0107i \u010dak i svoje stavove iz teksta objavljenog na ovom portalu 28. 03. 2020. o tome \u0161ta je sve i za\u0161to problematizirano od mojih radova itd., zasigurno nije razumno&#8221;.<\/p>\n<p>Jer, ja ba\u0161 nigdje nisam &#8220;priznao&#8221; da sam autsajder i diletant (prva rije\u010d do sada se uop\u0107e nije javljala, a ovom drugom me \u010daste samo Ko\u017ear i Izet \u0160aboti\u0107); pogotovo nisam osporio vlastite stavove, a \u010dak sam i prema emeritusovoj kvalifikaciji o brutalnosti i ciljanosti moga teksta zadr\u017eao rezervu (&#8220;ako se i mo\u017ee prihvatiti&#8230;&#8221;) &#8211; Uglavnom, jedna re\u010denica iz pera Azema Ko\u017eara, dvije gnjusne neistine i jedna poluistina. Pa opet, kao \u0161to je u prethodnom pr\u017enjenju &#8211; \u010ditateljstva radi &#8211; pisao odgovor bez potrebe i smisla, Azem Ko\u017ear je &#8211; opet \u010ditateljstva radi &#8211; odlu\u010dio nerazumno polemizirati. A to zapo\u010dinje ovako:<\/p>\n<p>&#8220;Pi\u0161e\u0161 o nekom mojem &#8216;cmizdrenju&#8217; pred poku\u0161ajem tvoje diskreditacije moga rada, tvrde\u0107i da sam &#8216;diskreditirao sam sebe&#8217; plagijatima i da niko ne mo\u017ee dokazati suprotno, negiraju\u0107i stavove histori\u010dara i arhivista na nazna\u010denom nau\u010dnom skupu iz 2011. godine, objavljene u &#8216;debelom&#8217; zborniku radova, koji si upravo ti pomenuo i koji ti je bio polaz za svu ovu lakrdiju, a meni imputira\u0161 da se iza njega &#8216;zaklanjam&#8217;. Dakle, ti apriori negira\u0161 sve \u0161to je u tom &#8216;debelom&#8217; zborniku radova napisano, a da pri tome nisi analizirao ni jedan tekst, pa ni taj o mojim historijskim ud\u017ebenicima autora Senaida Had\u017ei\u0107a&#8221;.<\/p>\n<p>Da, pi\u0161em o njegovom cmizdranju i \u010dinim to opravdano, jer je moj tekst o \u010detiri ud\u017ebenika autor vi\u0161e od dvadeset knjiga, vi\u0161e od stotinu \u010dlanaka itd. nazvao poku\u0161ajem diskreditacije njegova &#8220;nau\u010dnog i pedago\u0161kog rada i doprinosa na polju historije, pomo\u0107nih historijskih nauka i arhivistike&#8221;.<a href=\"#_ftn3\" name=\"_ftnref3\">[3]<\/a> Poznate i priznate histori\u010dare i arhiviste spomenuo sam jer ih Ko\u017ear <em>jeste <\/em>pozvao u pomo\u0107, odnosno <em>jeste <\/em>se zaklonio za spomenuti zbornik, budu\u0107i da je u nastavku iscmizdrao:<\/p>\n<p>&#8220;I ne samo moga rada ve\u0107 i mnogih drugih u tekstu pomenutih kolega. Poznati i priznati histori\u010dari i arhivisti iz BiH i okru\u017eenja, me\u0111u kojima su i moji studenti, magistranti i doktoranti, o mome su radu dali svoj sud na Nau\u010dnom skupu odr\u017eanom u Tuzli 2011. godine, \u0161to je i objavljeno pod istoimenim naslovom &#8216;Pedago\u0161ki i nau\u010dni rad prof. dr. Azema Ko\u017eara&#8217;, Tuzla, 2012, iz kojeg gosp. Rodinis problematizira neke tekstove. Organizatori i izdava\u010di su dvije institucije (Fakultet i Arhiv) i dva kantonalna udru\u017eenja (histori\u010dara i arhivista). U to vrijeme, novembra 2011. godine, ve\u0107 sam sedam mjeseci bio u penziji, tako da niko od u\u010desnika Nau\u010dnog skupa \u2013 a bilo ih je oko stotinu, niti podnosioca saop\u0107enja \u2013 njih tridesetak, nije bio u bilo kakvoj zavisnosti od mene, tako da su, smatram, kako sam to istakao i u svom obra\u0107anju, &#8216;govorili u ime nauke kojoj pripadaju&#8217;, a ne iz nekih drugih razloga&#8221;.<\/p>\n<p>\u0160to je ovo silno blebetanje nego zaklanjanje za zbornik radova poznatih i priznatih histori\u010dara i arhivista, kao kona\u010dan sud o njegovu liku i djelu, kojim se brani od svakog druk\u010dijeg mi\u0161ljenja? I kako da taj zbornik ne bude &#8220;polaz&#8221; kada je ondje plagijator Senaid Had\u017ei\u0107 (u ime &#8220;nauke&#8221; kojoj pripada!) napisao pohvalan tekst o plagijatima pedagoga i &#8220;nau\u010dnika&#8221; Azema Ko\u017eara. A osim Had\u017ei\u0107eve pohvale-podvale, iz toga sam zbornika problematizirao samo bedasto\u0107e da je Azem Ko\u017ear zaslu\u017ean za podizanje arhivistike na stupanj znanosti, odnosno da je Azem Ko\u017ear uvrstio arhivistiku u znanstvene discipline.<a href=\"#_ftn4\" name=\"_ftnref4\">[4]<\/a> Azem Ko\u017ear, me\u0111utim, sada ka\u017ee da negiram <em>sve<\/em> u tom zborniku, a da nisam analizirao <em>niti jedan <\/em>tekst.<\/p>\n<p>Kako kroz ispisotine tog pedagoga i &#8220;nau\u010dnika&#8221; treba prolaziti od glupoga i smije\u0161noga prema bestidnome i odvratnome, na prvome mjestu treba pogledati kako i za\u0161to me dvaput optu\u017euje za &#8220;bezo\u010dno&#8221; laganje.<\/p>\n<p>1) &#8220;Bezo\u010dno&#8221; la\u017eem kada ka\u017eem da njegove &#8220;Pomo\u0107ne historijske nauke&#8221; <em>nisam <\/em>nazvao besmislenim! Tu je \u010dak i citat (neto\u010dan!) iz moga teksta &#8220;Visoka plagijatorska \u0161kola?&#8221;, u kojem rije\u010di besmisleno uop\u0107e nema (logi\u010dno, jer je nema nigdje u tekstu), ali \u010dak ni nagr\u0111eni citati ne sprje\u010davaju pedagoga i &#8220;nau\u010dnika&#8221; poru\u010diti da mi nitko normalan ne\u0107e vjerovati da njegov plagijat nisam &#8220;smatrao besmislenim&#8221;. Pedagog i &#8220;nau\u010dnik&#8221; je o\u010devidno sam sa sobom izvukao zaklju\u010dak da njegov plagijat smatram besmislenim i sad se satra od napora da mi to ugura u tekst. A kad ja ne dam da mi trpa u tekst ono \u0161to nisam napisao to je &#8211; &#8220;bezo\u010dno&#8221; laganje!<\/p>\n<p>2) Na potpuno isti na\u010din, &#8220;bezo\u010dno&#8221; la\u017eem kada ka\u017eem da <em>nisam <\/em>rekao da su &#8220;Pomo\u0107ne historijske znanosti i arhivistika&#8221; skrpljene &#8220;kao posljedica&#8221; javnog raskrinkavanja plagijata i da <em>nisam <\/em>rekao da su nastale &#8220;iz inata&#8221;. I tu je citat, to\u010dan: &#8220;kao u inat&#8221;, \u0161to nipo\u0161to ne zna\u010di isto \u0161to &#8220;iz inata&#8221;, bilo kakvoj &#8220;posljedici&#8221; nigdje traga, a opet, kad ne dam da mi trpa u tekst ono \u0161to nisam napisao to je &#8211; &#8220;bezo\u010dno&#8221; laganje!<\/p>\n<p>U svezi s tim ud\u017ebenikom, treba primijetiti da Azem Ko\u017ear tvrdi kako sam ulo\u017eio &#8220;puno truda&#8221; kako bih osporio &#8220;stavove autora i prikazatelja ovoga ud\u017ebenika, da je u njemu &#8216;po prvi put u ovoj formi obra\u0111ena Arhivistika&#8230;&#8217;, iako je u tome i nazna\u010dena ograda: &#8216;Ako se izuzme knjiga Stjepana Antoljaka (&#8216;Pomo\u0107ne istorijske nauke&#8217;, Kraljevo, 1971) u kojoj je tako\u0111er posve\u0107ena odre\u0111ena pa\u017enja Arhivistici\u2026'&#8221;. Podsjetimo se koji sam to veliki trud ulo\u017eio! \u0160to sam konstatirao da arhivistika u njegovu ud\u017ebeniku iz 2004. nije obra\u0111ena prvi put nakon knjige iz 1971. samo zato \u0161to je popabir\u010deno gradivo iz 1977. A Azem Ko\u017ear, brane\u0107i sadr\u017eaj formom, opet gura u vatru sve arhiviste svijeta: &#8220;Svakome ko iole dr\u017ei do svoje struke, u ovom slu\u010daju do profesije arhiviste, to bi trebalo da imponira. Me\u0111utim, Rodinisu to o\u010dito smeta&#8221;.<\/p>\n<p>Kakav je zapravo ovaj pedagog i &#8220;nau\u010dnik&#8221;, koji druge optu\u017euje da la\u017eu \u010dak i kada ne\u0161to ne ka\u017eu, dovoljna bi bila samo jedna, i to ova re\u010denica o meni:<\/p>\n<p>&#8220;Podme\u0107e i iz konteksta izvla\u010di izme\u0111u ostaloga\u00a0 navode: Vrhbosanska nadbiskupija &#8216;mitropolija&#8217;, itd.&#8221;<\/p>\n<p>Jer, u njegovoj &#8220;Historiji Bosne i Hercegovine&#8221; on <em>jeste <\/em>Vrhbosansku nadbiskupiju nazvao &#8220;mitropolijom&#8221; (plus &#8220;mitropolijom Hrvata&#8221;)! Dakle, uo\u010diti jednu glupariju u njegovome ud\u017ebeniku zna\u010di &#8211; podmetati i izvla\u010diti iz konteksta!<\/p>\n<p>Da, ovdje bi pri\u010da o ovome &#8220;nau\u010dniku&#8221; mogla zavr\u0161iti za sva vremena, ali \u0161to da se radi kada nam on sam nesebi\u010dno gomila gra\u0111u za utvr\u0111ivanje prave istine! U hodu od glupoga i smije\u0161noga prema bestidnome i odvratnome nismo jo\u0161 dovoljno pri\u0161li ovome drugome, a to je (u ovoj epizodi) &#8220;Uvod u historiju&#8221;, plagijat koji Ko\u017ear najgr\u010devitije brani!<\/p>\n<p>&#8220;Istine i jasno\u0107e radi&#8221; (a \u010dega drugoga?), pedagog i &#8220;nau\u010dnik&#8221; ka\u017ee da je u bibliografiju radova kori\u0161tenih u plagijatu stavio i &#8220;Rukopise i bilje\u0161ke sa predavanja pri\u0161tinskog, beogradskog i sarajevskog fakulteta (odsjek za historiju)&#8221;. Evo o \u010demu je rije\u010d:<\/p>\n<p>&#8220;Dakle, radi se o rukopisima i bilje\u0161kama studenata, neautoriziranim, za koje profesori uglavnom nisu ni znali jer su insistirali na \u010ditanju programom utvr\u0111ene obavezne literature, od kojih je jedan dio prekucani tekst a drugi su bilje\u0161ke u rukopisu. Osloniti se na bilo \u0161ta iz tih rukopisa je za svakog autora veoma rizi\u010dno. <strong>Upore\u0111ivanjem i razumijevanjem tih rukopisa, me\u0111usobno i sa raspolo\u017eivom literaturom, dolazilo se, izme\u0111u ostalog, do odre\u0111enih konstatacija, pri \u010demu je najva\u017enije bilo da one mogu izdr\u017eati kriterij historiografske korektnosti, sve to, naravno, kada je to priroda teksta zahtijevala na primjerima iz bosanskohercegova\u010dke pro\u0161losti&#8221; <\/strong>(istaknuo A. R.)<\/p>\n<p>Koliko je va\u017eno pitanje jesu li neki profesori uop\u0107e znali za rukopise i bilje\u0161ke s njihovih predavanja s \u010dinjenicom da je jednu takvu skriptu Azem Ko\u017ear plagirao? Na toj, skripti &#8220;Uvod u istorijske studije \u2013 Po bele\u0161kama studenata sa predavanja prof. dr. S. \u0106irkovi\u0107a&#8221; jasno stoji &#8220;Filozofski fakultet, Odeljenje za istoriju, Beograd 1975.&#8221;, pa je za vjerovati da je \u0106irkovi\u0107 za tu skriptu znao. Ali opet, i da \u0106irkovi\u0107 nije imao blagog pojma da po Beogradu cirkulira skripta po njegovim predavanjima, kakve to veze ima s \u010dinjenicom da je ba\u0161 tu skriptu pedagog i &#8220;nau\u010dnik&#8221; Azem Ko\u017ear prepisao? Pedagog i &#8220;nau\u010dnik&#8221; jasno ka\u017ee da jeste (i to u ime <strong>historiografske korektnosti<\/strong>) unosio primjere &#8220;iz bosanskohercegova\u010dke pro\u0161losti&#8221;, a kad ja upravo tomu posvetim pozornost, konkretnim primjerima maskiranja plagiranja za potrebe bosanskog hajvana, taj pedagog i &#8220;nau\u010dnik&#8221; na mene sasipa sljede\u0107i rafal:<\/p>\n<p>&#8220;Rodinis to ironi\u010dno karikira nesuvislim usporedbama, bukvalno tuma\u010di neke tekstove zdravorazumske naravi, zlurabi konstataciju o izu\u010davanju latinske paleografije u BiH i postavlja pitanja gdje se i da li se u BiH izu\u010dava latinska paleografija, zanemaruju\u0107i da se ta konstatacija odnosi na dominaciju sadr\u017eaja iz latinske paleografije (i diplomatike) u nekim univerzitetskim programima, \u0161to je sude\u0107i prema meni dostupnim programima i bilo tako. Izme\u0111u ostaloga latinski jezik je bio zaseban nastavni \u010detvero ili dvo semestralni na studiju historije u Sarajevu, \u0161to nije sporno, dok se npr. starogr\u010dki, staroslavenski i staroturski nisu izu\u010davali a va\u017eni su za odre\u0111ene historijske periode. Izu\u010davana je, naravno na odre\u0111enim studijskim profilima, pa i na historiji, i slavenska paleografija (bosan\u010dica je uglavnom podvo\u0111ena pod srpsku \u0107irilicu), ali malo ili nimalo gr\u010dka i osmanska paleografija, \u0161to nije primjereno ne samo bosanskohercegova\u010dkim prilikama i potrebama ve\u0107 i \u0161ire balkanskim. Ali u ovoj skripti nije bio cilj da se elaborira ta problematika, <strong>\u0161to Rodinis svjesno zanemaruje<\/strong>, ve\u0107 da se uka\u017ee na zna\u010daj znanja iz paleografije (kao i niza drugih pomo\u0107nih disciplina) za historiografska istra\u017eivanja. Smatralo se, a i danas to mi\u0161ljenje nije potisnuto, da histori\u010dar-istra\u017eiva\u010d mora da poznaje pismo i jezik historijskih izvora historijskog perioda i prostora kojim se bavi, jer kori\u0161tenje izvora preko posrednika nosi mnoge opasnosti. Histori\u010dar Hari Herder npr. smatra da se i objavljeni izvori moraju provjeravati uvidom u originale. I to je, naravno, tema za sebe. <strong>Ovdje podsje\u0107am na to samo zbog toga da \u010ditaoci shvate sa koliko je sve zluradosti Rodinis izmanipulirao jednu iz \u0161ireg konteksta uzetu konstataciju,<\/strong> koja nema neku negativnu konotaciju ili negaciju, daju\u0107i svjesno pojmu &#8216;izu\u010davanje&#8217; drugi smisao i zna\u010daj od onoga kojem je u tekstu posve\u0107en.&#8221; (Isticanja A. R.)<\/p>\n<p>Na stranu od pravilno prepoznatog ironi\u010dnog karikiranja, ova je citat\u010dina od neprocjenjive va\u017enosti upravo svojom apsolutnom <em>irelevantno\u0161\u0107u<\/em>: Ko\u017ear brani svoj plagijat kao da sam ja sadr\u017eaj kritizirao sa stanovi\u0161ta potreba nastave (ne zanemaruju\u0107i, nipo\u0161to, latinski jezik!), ali i u takvom jednom marifetluku poprili\u010dno samouvjereno navodi da je izu\u010davana <em>i slavenska <\/em>paleografija. A \u0161to nam to govori, ako smo vidjeli da je u plagijat podmetnuo da se u BiH izu\u010dava <em>samo latinska<\/em>? Da se pedagog i &#8220;nau\u010dnik&#8221; uspijeva obrukati \u010dak i kada svoj plagijat brani irelevantnim trabunjanjima i \u010ditateljima tako pokazuje da je neznalica \u010dak i kada plagira.<\/p>\n<p>S beogradskom skriptom, me\u0111utim, jo\u0161 nismo gotovi!<\/p>\n<p>Naime, o obja\u0161njenju termina arhivski fond dalo bi se diskutirati, ali na ovome mjestu, u hodu od glupoga i smije\u0161noga prema bestidnome i odvratnome, taj je termin bitan samo zato \u0161to je Azem Ko\u017ear doveo u pitanje samu vjerodostojnost skripte koju je poplagirao:<\/p>\n<p>&#8220;Naime, dok se \u0106irkovi\u0107evo razumijevanje arhivskog fonda, prema Rodinisovom citatu \u2013 \u0161to nije vjerodostojno \u2013 jer to \u0161to su studenti nazvali predavanjima dr. \u0106irkovi\u0107a apsolutno ne zna\u010di da je to njegovo autorsko djelo pa se na njega ne mo\u017ee pozivati, odnosi na ustanove i njihova &#8216;odjeljenja koja su imala zasebnu registraturu&#8217;, dotle se moje odre\u0111enje odnosi na sve registrature, \u0161to je i sadr\u017eajno i terminolo\u0161ki preciznije i ta\u010dnije, posebno kada se ima u vidu sljede\u0107a re\u010denica iz mog teksta koja arhivski fond tretira organskom cjelinom dokumenata&#8221;.<\/p>\n<p>Dakle, ja se ne mogu pozivati na &#8220;to \u0161to su studenti nazvali predavanjima dr. \u0106irkovi\u0107a&#8221;, a on smije u cijelosti prepisati &#8220;to \u0161to su studenti nazvali predavanjima dr. \u0106irkovi\u0107a&#8221;, mijenjaju\u0107i srpskog Du\u0161ana bosanskim Tvrtkom, a Kragujevac Tuzlom i sl. I kako me, kada ka\u017eem da nije u stanju ni termin arhivski fond objasniti bolje nego \u0161to je to u\u010dinjeno u onomu &#8220;\u0161to su studenti nazvali predavanjima dr. \u0106irkovi\u0107a&#8221; pedagog i &#8220;nau\u010dnik&#8221; Ko\u017ear diskvalificira?<\/p>\n<p>&#8220;Vidi se da Rodinis nije vr\u0161io sre\u0111ivanje i arhivisti\u010dku obradu arhivskih fondova ve\u0107 ih sa pozicije direktora dobijao &#8216;na tacni&#8217;. O\u010dito je trebalo da krene\u0161 ispo\u010detka, a ne pravo iz \u0161kole u direktorsku fotelju, po politi\u010dkoj liniji, iz koje jo\u0161 uvijek nisi psiholo\u0161ki iza\u0161ao. Umi\u0161lja\u0161 da si i dalje direktor i da mo\u017ee\u0161 da dijeli\u0161 lekcije drugima, pa svjesno brka\u0161 hajvane i insane, odnosno insane na svoj na\u010din naziva\u0161 hajvanima. Podcjenjuje\u0161 bosanskog \u010dovjeka, studente za koje je ova literatura pisana iz najboljih namjera pod granatama i uz petrolejsku lampu&#8230;&#8221;<\/p>\n<p>Doktor arhivistike Azem Ko\u017ear, koji je pod granatama prepisivao &#8220;to \u0161to su studenti nazvali predavanjima dr. \u0106irkovi\u0107a&#8221;, ne mora nu\u017eno znati da ja jesam sre\u0111ivao i obra\u0111ivao arhivske fondove i zbirke, bez obzira \u010dak i na \u010dinjenicu da je prof. dr. Azem Ko\u017ear jo\u0161 2009. u uratku o znanstvenim dometima bosanskohercegova\u010dkih arhivista naveo i moja dva objavljena obavijesna pomagala,<a href=\"#_ftn5\" name=\"_ftnref5\">[5]<\/a> ali morao bi znati da ja ni\u0161ta nisam dobivao na tacni kao direktor iz jednostavnoga razloga \u0161to nikad nisam bio direktor. U karijeri koja je trajala od listopada 2000. do o\u017eujka 2018. bio sam na poziciji zamjenika direktora, i to u razdoblju studeni 2014.-velja\u010da 2016. A Azem Ko\u017ear \u010ditatelje dezinformira da sam u direktorsku fotelju sjeo ravno iz \u0161kole, i to &#8220;po politi\u010dkoj liniji&#8221; (\u0160teta \u0161to nije o toj liniji rekao ne\u0161to vi\u0161e). Zadnji korak u ovome hodu do bestidnoga i odvratnoga ipak je spoznaja da taj &#8220;aktivan sudionik zbivanja u bh arhivistici&#8221; do sada uop\u0107e nije znao za tekst iz davne 2010. godine, u kojem su osporena neka njegova stajali\u0161ta:<\/p>\n<p>&#8220;Zapitao sam se je li mogu\u0107e da me neko &#8216;itekako osporio&#8217; a da nisam reagirao? I ovdje se \u017eelim izviniti \u010ditateljima \u0161to moram napraviti odre\u0111enu digresiju. Naime, ta\u010dno je to gosp. Rodinisu, osporavao si me a nisam reagirao. Razlog je \u0161to nisam obratio pa\u017enju na taj prilog, ne ra\u010dunaju\u0107i da se tako ne\u0161to mo\u017ee objaviti u \u010dasopisu tako zatvorenoga tipa, koji se tek pojavio a ure\u0111uje ga ekipa direktora Arhiva (direktor i zamjenici), a nema nikakvu vezu sa ostalima arhivskim udru\u017eenjima i djelatnicima. Ipak, ovih dana sam prona\u0161ao i pro\u010ditao taj tvoj prilog pod naslovom &#8216;Za primjer svima \u2013 Analiza jedne tendenciozne ilustracije&#8217;, <em>Gra\u0111a Arhiva Bosne i Hercegovine<\/em>, broj 2, Sarajevo, 2010, 65-76&#8230; da sam znao za ovaj tvoj tekst, zasigurno bih reagirao, i to je jedini razlog \u0161to je sve pro\u0161lo bez polemike, a ne ono \u0161to ti navodi\u0161 kao razlog. U to ne treba da sumlja\u0161!&#8221;<\/p>\n<p>Ja, dakako, <strong>ne sumljam<\/strong> (emeritusu \u010dista jedinica iz bosanskog!), ali moram naglasiti da ba\u0161 <em>ni\u0161ta <\/em>nisam naveo kao razlog za\u0161to nije reagirao. Ja sam samo rekao da je u kasnijoj, polemici s drugom osobom i o drugom problemu kazao kako mu &#8220;neki re\u017eimski arhivisti poturaju tezu&#8221; o osporavanju Arhiva BiH i da sam to shvatio kao njegov stav upravo o tom mom tekstu, jer nijednog tomu sli\u010dnog teksta do tada nije bilo. U tom tekstu, ina\u010de, kazao sam kako bih volio da sam od njega dobio &#8220;jasne i stru\u010dne argumente, umjesto prili\u010dnih nejasno\u0107a i kontradikcija, pa \u010dak i \u010distih besmislica&#8221;!<a href=\"#_ftn6\" name=\"_ftnref6\">[6]<\/a> Deset godina poslije, dobio sam neuporedivo vi\u0161e! I zato ja jedva \u010dekam njegov novi tekst na ovom portalu! Jer trebamo biti zahvalni za svaku demonstraciju kozmi\u010dkih dimenzija njegove neupu\u0107enosti, neznanja i horjatluka!<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Andrej Rodinis<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\">[1]<\/a> Azem Ko\u017ear: &#8220;O pamfletu autsajdera Andreja Rodinisa&#8221;: <a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20577\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=20577<\/a><\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref2\" name=\"_ftn2\">[2]<\/a> Obvezatno pogledati: <a href=\"http:\/\/www.zurnal.info\/novost\/21890\/bih-dobija-jos-sest-pocasnih-akademika-iz-tuzle\">http:\/\/www.zurnal.info\/novost\/21890\/bih-dobija-jos-sest-pocasnih-akademika-iz-tuzle<\/a>.<\/p>\n<p>Ne propustiti niti snimku lokalne tuzlanske televizije, prilo\u017eenu \u010dlanku; ima se \u0161to vidjeti i \u010duti.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\">[3]<\/a> Usp. Azem Ko\u017ear: &#8220;Odgovor na tekst Andreja Rodinisa&#8221;: <a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20300\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=20300<\/a><\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref4\" name=\"_ftn4\">[4]<\/a> Uzgred re\u010deno, na kraju teksta glede tih bedasto\u0107a Azem Ko\u017ear ka\u017ee da nastoji da &#8220;arhivistika dobije svoje odgovaraju\u0107e mjesto u dru\u0161tvu, a to zna\u010di da se konstantno unapre\u0111uje i razvija. To neke kolege prepoznaju i na svoj na\u010din konstatiraju, a \u0161to to tebi smeta posebno je pitanje. Kako god da se struka, i pojedinci, odnose prema u\u010dinkovitosti tih mojih napora, njihovo je pravo, pa i tvoje na druga\u010dije mi\u0161ljenje&#8221;. Dakle, kada neke kolege pi\u0161u gluposti, oni samo konstatiraju na svoj na\u010din, a kada ja istaknem kakve gluposti su pojedinci u stanju napisati to je &#8220;posebno pitanje&#8221;, iako istinoljubivi Ko\u017ear svima daje pravo na druk\u010dije mi\u0161ljenje.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref5\" name=\"_ftn5\">[5]<\/a> Usp. Azem Ko\u017ear: &#8220;Znanstvena iskustva i dometi arhiva i arhivista Bosne i Hercegovine u toku 20. stolje\u0107a&#8221;; u <em>Arhivistika u teoriji i praksi, knjiga tre\u0107a<\/em>, Tuzla 2011., 48.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref6\" name=\"_ftn6\">[6]<\/a> Andrej Rodinis: &#8220;Za primjer svima &#8211; Analiza jedne tendenciozne ilustracije&#8221;; <em>Gra\u0111a Arhiva Bosne i Hercegovine<\/em>, 2, Sarajevo 2010., 76.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-20675","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":20675,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":20675,"position":1},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":20675,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":20675,"position":3},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":20675,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":20675,"position":5},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20675","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20675"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20675\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20678,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20675\/revisions\/20678"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20675"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20675"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20675"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}