{"id":2066,"date":"2014-10-21T22:00:05","date_gmt":"2014-10-21T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2066"},"modified":"2014-10-21T22:00:05","modified_gmt":"2014-10-21T22:00:05","slug":"vedran-muic-prikaz-knjige-ulf-brunnbauer-hannes-grandits-ur-the-ambiguous-nation-case-studies-from-southeastern-europe-in-the-20th-century-munchen-oldenbourg-wissenschaftsverlag-2013-480-st","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2066","title":{"rendered":"Vedran Mui\u0107 – Prikaz knjige Ulf Brunnbauer, Hannes Grandits, ur., The Ambiguous Nation: Case studies from Southeastern Europe in the 20th Century, M\u00fcnchen, Oldenbourg Wissenschaftsverlag, 2013, 480 str."},"content":{"rendered":"

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/p>\n

Ulf Brunnbauer, Hannes Grandits, ur., The Ambiguous Nation: Case studies from Southeastern Europe in the 20th Century<\/i>, M\u00fcnchen, Oldenbourg Wissenschaftsverlag, 2013, 480 str.<\/b><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/p>\n

Problematika fenomena nacije i nacionalizma je u kontekstu historiografije, kao i \u0161ire dru\u0161tvene znanosti, ve\u0107 dugo vremena sporna tema. Naime, vi\u0161edesetljetna debata do sada nije proizvela konsenzus o nekim od osnovnih pitanja koja se obi\u010dno postavljaju o tim fenomenima, njihovim izvori\u0161tima i naravi, na\u010dinima reprezentacije i konstrukcije, kao i utjecaju istih na (na\u0161) svakodnevni \u017eivot. \u0160tovi\u0161e, naoko koherentni \u201c<\/span>klasi\u010dni\u201d<\/span> teorijski smjerovi poput primordijalizma ili modernizma koji su donedavno dominirali umovima istra\u017eiva\u010da, prete\u017eno povjesni\u010dara, danas uzmi\u010du pred novim epistemolo\u0161kim perspektivama izvedenim iz revizije uloge kulture u dru\u0161tvenim znanostima i javnom \u017eivotu, te postmodernizma, feminizma, postkolonijalizma i poststrukturalizma. Njih u svom radu primjenjuje \u0161irok spektar dru\u0161tvenih znanstvenika i znanstvenica u kojem povjesni\u010dari, zamjetno, vi\u0161e ni pribli\u017eno ne \u010dine ve\u0107inu. Ontolo\u0161ka kazuistika \u201c<\/span>klasi\u010dnih\u201d smjerova koji raznoraznom argumentacijom dokazuju ili primordijalnost nacija, odn. sezanje njihovih korijena u antiku\/srednji vijek, ili pak njihovu modernost, odn. da su konstrukti nastali u kontekstu op\u0107ih povijesnih procesa modernizacije i industrijalizacije tako danas sve vi\u0161e prevazilaze interpretacije koje nude vrlo raslojena, pa\u017eljivo kontekstualizirana i, ponajprije, demokratizirana obja\u0161njenja. Time se zaobilaze karakteristi\u010dni nedostaci endemi\u010dni interpretacijama nastalim u okviru \u201cklasi\u010dnih\u201d smjerova; preveliku sklonost generalizacijama i redukcionizmima, \u0161to je obi\u010dno vodilo previ\u0111anju mnogih va\u017enih aspekata problematike.  <\/span><\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span>           <\/span>Sasvim u znaku tih novih tendencija je i zbornik radova koji je tema ovog prikaza. Nastao je pod uredni\u010dkim vodstvom Ulfa Brunnbauera i Hannesa Granditsa uz suradnju Holma Sundhaussena, priznatih stru\u010dnjaka za povijest jugoisto\u010dne Europe. Kako sam naslov sugerira, analiziraju se brojne dvosmislenosti i nejasno\u0107e vezane uz izgradnju novih nacija na podru\u010dju jugoisto\u010dne Europe nakon 1945. godine. U kontekstu re\u010denog odabir tematike zapravo ima mnogo smisla. Nacionalizam i izgradnja nacija mo\u017eda jesu povijesni problemi, ali su i vrlo aktualni procesi, pogotovo u odabranom prostornom i vremenskom kontekstu. Drugim rije\u010dima, \u010demu (vi\u0161e) analizirati zaku\u010dasta pitanja vezana uz nastanak nacionalnih dr\u017eava u Europi tokom 19. st., kad svje\u017ei i vrlo indikativni primjeri postoje danas? Treba imati na umu da je istra\u017eiva\u010dki projekt u okviru kojeg je ovaj zbornik nastao zapravo pokrenut i financiran od strane jedne njema\u010dke i jedne austrijske znanstvene zaklade (VolkswagenStiftung i Austrian Science Fund) uz vodstvo njema\u010dkih i austrijskih povjesni\u010dara, dok su ve\u0107i dio tekstova napisali istra\u017eiva\u010di porijeklom upravo iz dr\u017eava jugoisto\u010dne Europe. Implicitno se name\u0107e pitanje je li projekt djelomice motiviran namjerom da se odre\u0111ene odgovore o problematici nacionalizma vezane uz, primjerice, njema\u010dku povijest, mo\u017ee izna\u0107i neposrednim istra\u017eivanjem suvremenih primjera drugdje. O\u010dito, institucionalna historiografija u razvijenim dr\u017eavama zapadne i srednje Europe, bastion klasi\u010dnih eurocentri\u010dnih povijesnih narativa o fenomenima nacionalizma i nacija, popu\u0161ta pred utjecajem novih tendencija. U suprotnome ovaj kvalitetan zbornik, koji pru\u017ea vrlo iznijansiran i decentriran uvid u povijesno vrlo problemati\u010dan proces izgradnje tih novih nacija, ne bi bilo mogu\u0107e ostvariti. <\/b><\/span><\/p>\n

<\/p>\n

            <\/span><\/span><\/b>Devetnaest \u010dlanaka objavljeno je u 6 zasebnih tematskih cjelina, a koncipirani su u duhu suvremenih case studies <\/i>tekstova. Od tih cjelina se svaka (osim prve, uvodne) fokusira na odre\u0111enu dimenziju problemati\u010dnog procesa izgradnje nacije u novonastalim dr\u017eavama na podru\u010dju jugoisto\u010dne Europe. Poimence je tu rije\u010d o Makedoniji, Crnoj Gori, Muslimanima\/Bo\u0161njacima u Bosni i Hercegovini, te, naposljetku, Moldaviji. Od stru\u010dne opreme, mimo 39 crno-bijelih slika\/fotografija te 2 tablice, tu su i nezaobilazne bilje\u0161ke i bibliografija nakon svakog \u010dlanka, uz sumaran popis svih suradnika i autora \u010dlanaka na kraju.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

            <\/span><\/span><\/b>Prva cjelina (I. Introduction<\/i>, 7-54 str.) sadr\u017ei rad uredni\u010dkog dvojca Brunnbauer- Grandits (The Ambiguous Nation. Socialist and Post-Socialist Nation-Building in Southeastern Europe in Perspective<\/i>, 9-41 str.), te njihova suradnika Holma Sundhaussena (Ambiguities of \u201cNatural\u201d and  <\/span>\u201cArtificial\u201d nations: introductory remarks<\/i>, 43-54). Sasvim o\u010dekivano, ti tekstovi razla\u017eu teorijsku i metodolo\u0161ku podlogu na kojoj ostali autori i autorice temelje svoje argumente. \u0160to je va\u017enije, obja\u0161njavaju i osnovnu premisu zbornika; raznovrsne dvosmislenosti i kontradikcije su zapravo intrinzi\u010dne projektima izgradnje doti\u010dnih nacija, bez obzira \u0161to se temelje na jednoobraznim i uniformnim konceptima koje su u javno-politi\u010dkoj sferi nastojale \u201cpostvariti\u201d (to reify<\/i>) socijalisti\u010dke i postsocijalisti\u010dke elite. Povijest, socijalne, ekonomske, etni\u010dke, regionalne, pa i rodne podjele, kojima jugoisto\u010dna Europa obiluje, uvjetuju razne kontigentne tendencije i procese u dru\u0161tvenoj i politi\u010dkoj, te privatnim sferama. To sve pak dolazi u dijalog s zamislima elita, negiraju\u0107i ih, mijenjaju\u0107i ili ih pak selektivno apropriraju\u0107i. Drugim rije\u010dima, cilj je analizirati i pojasniti \u0161to je omogu\u0107ilo da kategorije etni\u010dkog i nacionalnog identiteta, koje su komunisti koristili primarno u administrativne svrhe, u postsocijalisti\u010dkom dobu postanu nose\u0107i stupovi politi\u010dke mobilizacije.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Idu\u0107i dio (II. Power Politics and Nation Building<\/i>, 55-150) analizira implikacije procesa gradnje nacije u najvidljivijoj sferi, onoj visoke politike i (nad)nacionalnih sistema mo\u0107i. Dodu\u0161e, \u010dlanci u ovoj cjelini to \u010dine ponajprije da bi rasvijetlili koliko je tek nation-building <\/i>na samim vrhovima mo\u0107i ipak kontingentan i proturje\u010dan proces. Tako bosanski povjesni\u010dar Husnija Kamberovi\u0107 istra\u017euje uvjetovanost emancipacije Muslimana\/Bo\u0161njaka kao politi\u010dke nacije u BiH od 1960-ih kompleksnim me\u0111uodnosima izme\u0111u nove, ambiciozne elite SK BiH, \u017eeljne ravnopravnosti na federalnoj razini, te \u0161irih procesa liberalizacije SFRJ (Between Muslimdom, Bosniandom, Yugoslavdom and Bosniakdom: The Political Elite in Bosnia and Herzegovina in the late 1960s and early 1970s<\/i>, 57-76). Povjesni\u010dar iz BiH Admir Mulaosmanovi\u0107 ide u drugom smjeru (The Identity Factory. Agrokomerc and the Population of the Biha\u0107ka Krajina<\/i>, <\/i>77-102), analiziraju\u0107i posljedice te emancipacije u specifi\u010dnom kontekstu Bosanske krajine 1980-ih. Uspon tvrtke Agrokomerc, te kasnija afera su predstavljali sjeci\u0161te ekonomskih interesa lokalne populacije koji su se kosili s opre\u010dnim vojnim i politi\u010dkim interesima elita, od lokalne do savezne razine. Kako pak ekonomski interesi manjinskih regionalnih elita mogu osporavati nacionalisti\u010dku politiku centra demonstrira primjer odmetnute pokrajine Transnjistrije\/Pridnjestrovlja u Moldaviji, \u010dime se bavi Ala \u015eve\u0163 (Explaining Economy in the Transnistrian Regional Identity Project<\/i>, 103-130). Naposljetku, koliko se (crnogorski) nacionalni identitet mo\u017ee mnogostruko definirati pokazuju mi\u0161ljenja \u201cobi\u010dni<\/span>h\u201d ljudi (Ambiguous notions of \u201cNational Self\u201d in Montenegro<\/i>, 131-149), o \u010demu pi\u0161e crnogorska antropologinja \u010carna Brkovi\u0107.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Tre\u0107a cjelina (III. The Role of Intellectuals<\/i>, 151-230) se bavi specifi\u010dnijim aspektima procesa \u201cpostvarenja\u201d nacije. Rije\u010d je o fenomenu konstrukcije socijalne zbilje od strane javnosti, koja prihva\u0107a oznake etni\u010dkog\/nacionalnog identiteta askribirane intelektualcima u re\u017eiji politi\u010dkih elita. Tako posljedice komunisti\u010dkog inventiranja stereotipiziranih protivnika analizira istra\u017eiva\u010dica iz BiH, D\u017eenita Sara\u010d-Rujanac (Constructing the Nationalist Image and Confronting \u201cMuslim nationalists\u201d: The Lawsuit against Muslim Intellectuals in Sarajevo in 1983.<\/i>, <\/i>153-178). Vodstvo SK BiH je progonom zapravo \u201cpostvarilo\u201d percepirane protivnike, \u201cmuslimanske intelektualace\u201d; javnost je dobila znakovni okvir koji je brzo ispunila sadr\u017eajem. Pitanje kako se povijesna li\u010dnost izrazito internacionalnog karaktera mo\u017ee u re\u017eiji dana\u0161njih elita selektivno aproprirati, bilo kao makedonski ili bugarski intelektualac i izazvati konflikt, razmatra makedonski istra\u017eiva\u010d Ermis Lafazanovski u radu o Krsti Petkovu Misirkovu (The Intellectual as Place of Memory: Krste Petkov Misirkov`s Role in the Macedonian and Moldovan National Movements<\/i>, 179-194). Naposljetku, rad makedonske povjesni\u010darke Irene Stefoske (Nation, Education and Historiographic Narratives: The Case of the Socialist Republic of Macedonia (1944-1990)<\/i>, 195-229) razmatra me\u0111usobnu uvjetovanost pisanja nacionalnih historijskih narativa u socijalisti\u010dkoj Makedoniji, izobrazbe novih povjesni\u010dara te politike povijesti koju su diktirale dru\u0161tveno-politi\u010dke promjene. <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Kompleksno pitanje diskurzivnosti kolektivne memorije i historijskih narativa u fokusu je idu\u0107e cjeline (IV. Contested Memories and Histories<\/i>, 231-328). Dvosmislenosti naravi nacionalnog identiteta se vide na konfliktnim narativima i aproprijacijama simbolike spomenika u centru identitetske politike elita, poput vi\u0161estruko obnavljanog mauzoleja Petru Petrovi\u0107u Njego\u0161u na Lov\u0107enu u Crnoj Gori ili spomenicima Crvenoj armiji u Moldaviji. Kako se razni identiteti (nadnacionalni, nacionalni, regionalni, lokalni) natje\u010du u apropriranju probranih aspekata, te simbolike analiziraju Vladimir Dulovi\u0107 (Mount Lov\u0107en and Njego\u0161 Between \u201cAleksandar`s Chapel\u201d and \u201cMe\u0161trovi\u0107`s Mausoleum\u201d: Symbolic Orientation and Re-orientation in Montenegro in the Socialist Era<\/i>, 233-260) i Gabriela Welch (Re-Producing Spaces, Deriving Identities: Symbolic Appropriations of World War Two Commemorations in the Republic of Moldova<\/i>, 261-281). S druge strane, implikacije selektivnog manipuliranja historijskim narativima odnosno kolektivnom memorijom u svrhu legitimiranja koncepta nacije u multinacionalnom kontekstu (Moldavije) razmatra antropologinja Ljudmila D. Cojocaru (\u201cRepublica Moldova, Patria Mea!\u201dThe Moldovan Nation-Building project in Search of Reification and Legitimacy<\/i>, 283-305). Ipak, problematika odnosa kolektivne memorije i identiteta mo\u017ee biti jo\u0161 proturje\u010dnija, \u0161to se vidi na situaciji crnogorskih doseljenika u Vojvodini, smje\u0161tenih na posjedima Nijemaca izgnanih poslije 1945, u etni\u010dki vrlo mije\u0161anoj regiji. Analiza ove zanimljive problematike sadr\u017eana je u radu srpskog autora Sa\u0161e Nedeljkovi\u0107a (Local Memory and Identity Strategies of Montenegrin Immigrants in the Village of Lov\u0107enac in Vojvodina<\/i>, 307-328).<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Odnos narodne kulture (folklora) i nacionalne dr\u017eave oduvijek je blizak i sinergi\u010dan. No, (pre)nagla\u0161eno inzistiranje elita istra\u017eivanih dr\u017eava na drevnosti i autenti\u010dnosti vlastitih \u201cnacionalnih\u201d kultura jasno implicira njihovu dvosmislenu narav, \u0161to je tema pete cjeline (V. The nation in Popular Culture and Arts<\/i>, 329-388). U kojoj mjeri je makedonska \u201cnacionalna\u201d kultura rezultat aproprijacija anacionalnog anti\u010dkog\/srednjovjekovnog kulturnog supstrata putem izmi\u0161ljanja tradicije? O\u017eivotvoruje li ju i time \u010dini autenti\u010dnom njeno propagiranje u javnosti putem medija, \u0161to mo\u017ee u\u010diniti samo dr\u017eava? Time se bavi suradnica zbornika iz Makedonije Ivona Opet\u010deska Tatatr\u010devska (Dance Culture and National Identity Politics in the Republic of Macedonia<\/i>, 331-351). Me\u0111unarodni sporovi, lokalne etni\u010dke podjele, kao i nacionalizam mogu itekako utjecati na umjetnost, \u0161to je sr\u017e pri\u010de o vrlo ispolitiziranim festivalima poezije u makedonskim gradovima Ohridu i Strugi. Tu temu analizira Rozita Dimova (The Poet in the \u201cBiblical\u201d Land: Etatisation of Art and Art Festivals in the Republic of Macedonia<\/i>, 353-369). Naposljetku, ekstremniji primjer izmi\u0161ljanja tradicije postoji u Crnoj Gori. Tradicionalna kultura karnevala u obalnim gradovima aproprirana je i selektivno oboga\u0107ena radi privla\u010denja turista. Cilj elita jest \u201cre-brandiranje\u201d Crne Gore kao privla\u010dne mediteranske zemlje bogate zabavnim sadr\u017eajima, \u0161to istra\u017euje crnogorska etnologinja Lidija Vuja\u010di\u0107 (Building a Country`s Image Through Popular Culture: How Carnival Festivities and Music Events Have Redefined the Image of Montenegro<\/i>, 371-388).<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Posljednja tematska cjelina (VI. Significations of the Nation<\/i>, 389-477) analizira Nation-building <\/i>kroz njegov najsuptilniji ali i najsveprisutniji element: kori\u0161tenu simboliku i sisteme znakova. Tipi\u010dno, istra\u017eivane dr\u017eave pru\u017eaju obilje korisnih slu\u010dajeva. Socio-politi\u010dka realnost regije izme\u0111u rijeka Prut i Dnjestar (nekada\u0161nje Besarabije, a dana\u0161nje Moldavije) je nakon potpadanja pod rusku vlast 1812. opisivana raznolikim simboli\u010dkim jezikom. Tako je zbog kompleksnih i proturje\u010dnih politi\u010dkih, socioekonomskih i kulturnih procesa moldavski nacionalni identitet danas vrlo vi\u0161ezna\u010dne naravi, \u0161to analizira moldavski antropolog Virgiliu B\u00eerl\u0103deanu (From Bessarabia to the Republic of Moldova: Inventing, constructing and Imagining National Spaces<\/i>, 391-421). Vra\u0107aju\u0107i se na temu kontroverznog popisa stanovni\u0161tva u Jugoslaviji 1971, Iva Lu\u010di\u0107 istra\u017euje \u017eu\u010dne debate me\u0111u jugoslavenskim komunistima o konceptualizaciji Muslimana kao politi\u010dke nacije. Zaklju\u010duje kako je nova nacija nastala i za\u017eivjela kao institucionalni konstrukt, a ne toliko kao rezultat etni\u010dkih \u201cdatosti\u201d na terenu (Making the \u201cNation\u201d Visible: Socialist Census Policy in Bosnia in the early 1970s<\/i>, 423-448). Naposljetku, jedna od najve\u0107ih dvosmislenosti nacionalnih narativa jest njihova implicitna \u201cdovr\u0161enost\u201d referiranjem na slavne i davne po\u010detke, bez kojih ne bi bila mogu\u0107a nacionalna katarza u sada\u0161njosti. No \u0161to s budu\u0107no\u0161\u0107u i svakodnevnom (re)produkcijom nacionalnih sadr\u017eaja u na\u0161oj okolini? U svakom slu\u010daju, primjer Makedonije je ovdje vrlo indikativan i koristan jer su forma i sadr\u017eaj dr\u017eavne zastave mijenjani nekoliko puta, bilo zbog unutra\u0161njih etni\u010dkih podjela, ali i me\u0111unarodnog spora s Gr\u010dkom oko imena dr\u017eave. Isto tako su morale biti prihva\u0107ene i tu\u0111e zastave u lokalne sredine gdje dominiraju manjine, osobito albanska. Ovu specifi\u010dnu problematiku razmatra makedonski povjesni\u010dar \u017darko Trajanoski (\u201cNational\u201d Flags in the Republic of Macedonia<\/i>, 449-477).<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Tema nedovr\u0161enosti simboli\u010dke konstrukcije nacionalnog identiteta se \u010dini prikladno pozicioniranom na za\u010delju zbornika. Tako je kompletirana jedna pozama\u0161na i kvalitetna knjiga, koja ni u kojem slu\u010daju ne \u017eeli (niti mo\u017ee) ponuditi finalnu rije\u010d u podru\u010dju istra\u017eivanja problematike nacionalizma. Tako \u010dlanak o temi koja je aktualna danas, ali \u0107e to biti i ubudu\u0107e zavr\u0161ava ovaj zbornik u znaku upitnika. To je jedini na\u010din za dovr\u0161avanje ikojeg rada koji se bavi tim nerazrje\u0161ivim klupkom problematike nacionalizma.   <\/span><\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Svkako, rije\u010d je o korisnom i nedvojbeno kvalitetnom svesku. S jedne strane, njegova akutalnost i relevantnost odmah je o\u010dita svakome upoznatom s debatom o nacionalizmu. To \u0161to se mno\u0161tvo zaklju\u010daka mo\u017ee izvu\u010di povla\u010denjem paralela izme\u0111u primjera istra\u017eivanih u \u010dlancima i teku\u0107e krize u Ukrajini samo pridodaje vrijednosti ovog sveska. S druge strane, \u010dinjenica da je rije\u010d o tako rafiniranom radu koji se bavi tako slo\u017eenom problematikom mo\u017ee zna\u010diti samo jedno \u2013 da nije literatura za nasumi\u010dnog \u010ditatelja. Mimo toga \u0161to su \u010dlanci na engleskom, potrebno je solidno predznanje o slo\u017eenoj problematici nacionalizma da bi se sadr\u017eaj moglo u potpunosti shvatiti. No, to ne iznena\u0111uje, s obzirom da se radi o zborniku koji u sebi okuplja znastveno-istra\u017eiva\u010dke radove pisane ponajprije za akademsku publiku. U tom kontekstu te\u0161ko mu se mogu na\u0107i nedostaci vrijedni spomena.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Vedran Mui\u0107<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

<\/span><\/p>\n

<\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2066","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52692","url_meta":{"origin":2066,"position":0},"title":"Florian Bieber \u201eHvar in the Modern Age: Identity and Change in Southeast Europe\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Description\u00a0 In this open-access book, Florian Bieber traces the history of the Adriatic island of Hvar over half a millennium, from the advent of Venetian rule in the 15th century to the end of Yugoslavia in the late 20th century. The history of Hvar tells a larger story about modernity,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52688,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52688","url_meta":{"origin":2066,"position":1},"title":"Eleonora Naxidou and Yura Konstantinova \u201eBalkan Perspectives of Europe: Between East and West\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Through the lens of the Balkan nations, this volume makes a valuable and significant contribution to the fields of European and Southeast European studies by reconsidering the East\/West dichotomy \u2013 both in terms of the Orient\u2013Occident divide and the Eastern\u2013Western Europe binary. Balkan Perspectives of Europe focuses on concepts of\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Balkan-Perspectives-of-Europe-Between-East-and-West.jpg?fit=350%2C525&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52679","url_meta":{"origin":2066,"position":2},"title":"CfP: CHOSEN NATION(S): HISTORICAL AND CULTURAL INTERPRETATIONS OF EXCEPTIONALISM, BUDAPEST, 10TH\u201311TH JUNE 2026 (DEADLINE: 1ST MAY 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"The Ludovika University of Public Service (NKE) and the Jewish Theological Seminary \u2013 University of Jewish Studies (OR-ZSE) are pleased to announce a joint academic conference on \u201cChosen Nation(s): Historical and Cultural Interpretations of Exceptionalism\u201d, to be held in Budapest, Hungary. Chosen Nation(s): Historical and Cultural Interpretations of Exceptionalism Keynote\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52643,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52643","url_meta":{"origin":2066,"position":3},"title":"BRACEWELL TRAVELLING SCHOLARSHIP\u202fFOR PHD STUDENTS (DEADLINE: 30TH APRIL 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"The Bracewell Travelling Scholarship\u202fis funded by a gift from SSEES Emeritus Professor of History Wendy Bracewell, whose research examines South Slav history, and travel writing in eastern Europe. The Scholarship honours the long tradition of mutual curiosity between the UK and eastern, central and southeastern Europe by supporting PhD students\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Bracewell-Travelling-Scholarship-.webp?fit=980%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Bracewell-Travelling-Scholarship-.webp?fit=980%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Bracewell-Travelling-Scholarship-.webp?fit=980%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Bracewell-Travelling-Scholarship-.webp?fit=980%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52736,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52736","url_meta":{"origin":2066,"position":4},"title":"Playing God: Eugenics in Modern History, Gda\u0144sk, 18th\u201320th November 2026 (Deadline: 1st June 2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"The Museum of the Second World War in Gda\u0144sk (Poland) invites researchers, educators and others to take part in an interdisciplinary academic conference entitled \u2018Playing God: Eugenics in Modern History' (18th-20th November 2026) Playing God: Eugenics in Modern History The history of modern biological engineering and social control is inextricably\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52664,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52664","url_meta":{"origin":2066,"position":5},"title":"CfP: CONFERENCE OF THE HISTORY OF CONCEPTS GROUP, HELSINKI, 19TH\u201321ST AUGUST 2026 (DEADLINE: 30TH APRIL 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"The annual conference of the History of Concepts Group is held at the University of Helsinki, 19-21 August 2026. Conference of the History of Concepts Group Conceptual history studies the use of concepts and tries to understand how historical actors have linguistically articulated views of the world. Studying concepts from\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2066","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2066"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2066\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2066"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2066"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2066"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}