{"id":20654,"date":"2020-05-02T17:13:59","date_gmt":"2020-05-02T17:13:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20654"},"modified":"2020-05-02T17:13:59","modified_gmt":"2020-05-02T17:13:59","slug":"hrvatsko-cesko-drustvo-organiziralo-online-predavanje-cesi-i-hrvatski-turizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20654","title":{"rendered":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo organiziralo online predavanje “\u010cesi i hrvatski turizam”"},"content":{"rendered":"

Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo organiziralo je u srijedu 29. travnja predavanje na temu \u010cesi i hrvatski turizam<\/em> koje je odr\u017eao predsjednik H\u010cD-a, povjesni\u010dar i bohemist Marijan Lipovac. Zbog nemogu\u0107nosti odr\u017eavanja svih javnih doga\u0111anja uslijed pandemije koronavirusa, predavanje je odr\u017eano putem Youtube kanala Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva, a povod su bili planovi kojima je cilj omogu\u0107iti dolazak \u010de\u0161kih turista u Hrvatsku i ovog ljeta, unato\u010d pandemiji koronavirusa.<\/p>\n

Lipovac je kazao da je va\u017eno \u0161iru hrvatsku javnost educirati o ulozi \u010ceha u razvoju hrvatskog turizma, pogotovo zbog \u0161irenja negativnih stereotipa o \u010de\u0161kim turistima. \u201eUz Austrijance kao pokreta\u010de hrvatskog turizma, \u010cesi su zaslu\u017eni da je Hrvatska uop\u0107e postala turisti\u010dka zemlja. Zaslu\u017eni su za nastanak i razvoj brojnih turisti\u010dkih destinacija, a u\u017eivati u moru i popratnim radostima nau\u010dili su i svoje doma\u0107ine kojima je more do tada slu\u017eilo za plovidbu i ribolov\u201c, rekao je Lipovac. Kao i u drugim industrijski razvijenim zemljama, i u \u010ce\u0161koj se krajem 19. stolje\u0107a razvija turizam pa ja\u010da interes \u010ceha za Jadran s kojim su tada dijelili pripadnost istoj dr\u017eavi, Austro-Ugarskoj, a dodatna motivacija bio je osje\u0107aj slavenske uzajamnosti s ju\u017enoslavenskim narodima na jadranskoj obali, posebno s Hrvatima. Lipovac je spomenuo prvo organizirano putovanje \u010ceha na Jadran 1897. koje je imalo velik odjek i u \u010ce\u0161koj i u Hrvatskoj, kao i ulogu \u010de\u0161kog kapitala u razvoju jadranskih turisti\u010dkih mjesta. \u010cesi su do po\u010detka Prvog svjetskog rata otvarali hotele i pansione u Opatiji, Lovranu, Puli, Kraljevici, Krku i Rabu, a iznimne zasluge imaju za razvoj Ba\u0161ke na Krku gdje je 1910. zahvaljuju\u0107i \u010cehu Emilu Geistlichu osnovana Kupali\u0161na zadruga Hrvatsko-\u010de\u0161ko morsko i klimati\u010dno kupali\u0161te Ba\u0161ka. Zahvaljuju\u0107i \u010cehinji Mariji Steyskalovoj, iste godine otvara se sanatorij za \u010de\u0161ku djecu u Crikvenici, \u010dime po\u010dinje razvoj zdravstvenog turizma u tom gradu.<\/p>\n

U Dalmaciji je 1909. lije\u010dnik Jind\u0159ich \u0160oulav\u00fd otvorio prvi pansion u Ka\u0161tel Luk\u0161i\u0107u, a u to vrijeme javlja se i sintagma \u201e\u010de\u0161ki \u017eivot\u201c kojom su Dalmatinci, prema primjeru svojih gostiju, ozna\u010davali bezbri\u017ean stil \u017eivota i ljen\u010darenje. U isto vrijeme javljaju se i prvi negativni napisi o \u010de\u0161kim turistima i njihovim potro\u0161a\u010dkim navikama kakvih ima i danas, dok su se u \u010ce\u0161koj po\u010dele \u0161iriti glasine o morskim psima koji prijete turistima. No unato\u010d tome, \u010cesi su posje\u0107ivali sva ljetovali\u0161ta na Jadranu, sve do Dubrovnika, putuju\u0107i naj\u010de\u0161\u0107e \u017eeljeznicom i brodovima, a u ve\u0107ini destinacija mogli su o\u010dekivati da \u0107e im biti ponu\u0111ena \u010de\u0161ka kuhinja, \u010de\u0161ko pivo i \u010de\u0161ki \u010dasopisi. Kao Slavene, doma\u0107e stanovni\u0161tvo nije ih do\u017eivljavalo kao strance, a olak\u0161ano je bilo i sporazumijevanje.<\/p>\n

Zastoj u turizmu nastupio je izbijanjem Prvog svjetskog rata, a oporavak tek 1921. kad se s hrvatskih jadranskih krajeva (osim Istre, Zadra i dijela otoka) povukla talijanska okupacijska vojska. Iako su nakon 1918. \u010ce\u0161ka i Hrvatska bile u razli\u010ditim dr\u017eavama, \u010de\u0161ki turisti nastavili su dolaziti na Jadran te su bili tre\u0107i najbrojniji gosti, nakon Nijemaca i Austrijanaca pa ih je 1936. bilo oko 68.000. Zbog razvoja cestovne mre\u017ee po\u010deli su dolaziti autobusima, ali i zrakoplovima jer su uvedene zrakoplovne linije od Praga do Su\u0161aka i Dubrovnika, no i dalje je naj\u010de\u0161\u0107i oblik putovanja bila \u017eeljeznica. Najvi\u0161e \u010ceha dolazilo je u Primorje, gdje je bilo najvi\u0161e \u010dehoslova\u010dkih hotela, pansiona i sanatorija, gotovo tre\u0107ina turisti\u010dkih poduze\u0107a,\u00a0 a najvi\u0161e u Crikvenicu koja je tada bila glavna hrvatska turisti\u010dka destinacija jer je Opatija bila dio Italije. Osim u mjestima gdje je turizam bio prisutan do 1914. zahvaljuju\u0107i \u010cesima razvijaju se nove destinacije. \u010cesi su 1925. bili prvi turisti na Pagu, gradili su hotele i na Bra\u010du, dok kod Dubrovnika u uvalama Kupari i Srebreno zaslugom \u010ceha Jaroslava Fencla 1921. nastaje veliko ljetovali\u0161te Kupari kao prvi turisti\u010dki resort na Jadranu. Mnogi \u010de\u0161ki hoteli na Jadranu ujedno su bili i zna\u010dajna arhitektonska djela.<\/p>\n

Turizam u Hrvatskoj i dolazak \u010de\u0161kih turista ponovno je zaustavio Drugi svjetski rat, a nakon rata oporavak je tekao polako. \u010ce\u0161ki turisti ponovno se vra\u0107aju na Jadran tek 1955. normalizacijom odnosa Jugoslavije s tada\u0161njom \u010cehoslova\u010dkom i drugim socijalisti\u010dkim dr\u017eavama, iako im je komunisti\u010dki re\u017eim ote\u017eavao odlaske u inozemstvo. Zbog \u017deljezne zavjese, turisti iz \u010cehoslova\u010dke naj\u010de\u0161\u0107e su putovali preko Ma\u0111arske pa im je umjesto sjevernog Jadrana novo omiljeno odredi\u0161te postalo \u0161ire podru\u010dje Makarske, a slabiji imovinski status mnoge je prisilio na ljetovanje u kampovima.<\/p>\n

Lipovac je u svom predavanju spomenuo ideju da se \u010cehoslova\u010dka spoji s Jadranom \u017eeljezni\u010dkim tunelom ispod Austrije koji bi vodio od \u010ceskih Bud\u011bjovica do Kopra kraj kojeg bi bio izgra\u0111en umjetni otok nazvan Adriaport. Tunel je trebao biti dug 350 kilometara, ali neki dijelovi pruge bili bi na tlu pa bi trasa bila duga ukupno 410 kilometara. Projekt je 1967. osmislio ekonomist Karel \u017dl\u00e1bek i sedamdesetih godina dobio je potporu dr\u017eavnog vrha. Imao je ne samo turisti\u010dki, nego \u0161iri gospodarski zna\u010daj s ciljem pretvaranja \u010cehoslova\u010dke u pomorsku zemlju. Bili su izra\u0111ene i potrebne studije, no tunel na koncu nije krenuo u realizaciju, iako se planiralo da nakon vi\u0161e desetlje\u0107a izgradnje bude otvoren upravo 2020.<\/p>\n

Srpska agresija na Hrvatsku 1991. opet je zaustavila turizam, ali \u010de\u0161ki turisti vratili su se ve\u0107 1992. te su dolazili svih ratnih godina i ostvarivali \u010dak 22 posto turisti\u010dkih no\u0107enja. Kao i u prvoj polovici 20. stolje\u0107a, uglavnom su ljetovali u Istri i u Primorju koji su bili relativno daleko od jo\u0161 uvijek okupiranih podru\u010dja. Posljednjih dvadesetak godina \u010cesi ljetuju po cijeloj hrvatskoj obali, a 2000. dva je tjedna odmora u Dubrovniku proveo tada\u0161nji \u010de\u0161ki predsjednik V\u00e1clav Havel sa suprugom Dagmar. Lipovac je kazao da osim kao posjetitelji \u010cesi danas hrvatskom turizmu ponovno doprinose i kao ulaga\u010di unapre\u0111uju\u0107i turisti\u010dke kapacitete te poru\u010dio da o emotivnom odnosu \u010ceha prema hrvatskom Jadranu svjedo\u010di \u0161iroko rasprostranjena parola \u201eVa\u0161e more \u2013 na\u0161e more\u201c, kako glasi naslov dokumentarnog filma \u010de\u0161kog oskarovca Ji\u0159\u00edja Menzela iz 2010. \u201eZbog toga ne \u010dudi da se jo\u0161 tijekom pandemije koronavirusa u \u010ce\u0161koj stvaraju planovi kako njihovim gra\u0111anima omogu\u0107iti da i ove godine ljetuju u Hrvatskoj\u201c, zaklju\u010dio je Lipovac.<\/p>\n

Snimka predavanja \u010cesi i hrvatski turizam <\/em>mo\u017ee se pogledati na linku:<\/p>\n

https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=_R-3Yg4ol6o&feature=youtu.be<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20656,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-20654","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/kupari-ceski-prospekt.jpg?fit=531%2C517&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":20654,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":20654,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":20654,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":20654,"position":3},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":20654,"position":4},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52894,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52894","url_meta":{"origin":20654,"position":5},"title":"Kliofest 2026: Dodjela nagrada povjesni\u010darima i obavijest o dobitnicima","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na dodjelu nagrada povjesni\u010darima, koje \u0107e se odr\u017eati u petak 8. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12:30 sati na pozornici I. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. Nagrada \u201eIvan Lu\u010di\u0107\u201c za \u017eivotno djelo Nagrada \u201eMirjana Gross\u201c za knjigu Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20654","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20654"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20654\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20661,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20654\/revisions\/20661"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20656"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20654"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20654"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20654"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}