{"id":20651,"date":"2020-05-02T17:07:50","date_gmt":"2020-05-02T17:07:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20651"},"modified":"2020-05-02T17:07:50","modified_gmt":"2020-05-02T17:07:50","slug":"ladislav-hladky-et-al-czech-relations-with-the-nations-and-countries-of-southeastern-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20651","title":{"rendered":"Ladislav Hladk\u00fd et al., \u201cCzech Relations with the Nations and Countries of Southeastern Europe\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Knjigu \u201eOdnosi \u010ceha s narodima i zemljama jugoisto\u010dne Europe\u201c napisali su ugledni \u010de\u0161ki povjesni\u010dari, uredio Ladislav Hladky.<\/p>\n<p>Ova kolektivna monografija, izvorno objavljena na \u010de\u0161kom jeziku 2010 (Vztahy \u010cech\u016f s n\u00e1rody a zem\u011bmi jihov\u00fdchodn\u00ed Evropy, Historick\u00fd \u00fastav, Praha), pru\u017ea jezgrovitu, ali sveobuhvatnu sliku kontakata i odnosa izme\u0111u \u010de\u0161kih zemalja i jugoisto\u010dne Europe od srednjeg vijeka do danas. U 15 poglavlja ispituju se ne samo odnosi \u010ceha sa svim slavenskim zemljama regije (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, \u010dehoslova\u010dko-jugoslavenski odnosi u 1918.-1991. \/ 1992., Bugarska), ve\u0107 i odnosi s neslavenskim zemljama (Rumunjska, Moldavija, Albanija, Kosovo, Gr\u010dka, Cipar, Turska). Jedna od najve\u0107ih vrijednosti knjige jest u tome \u0161to, osim politi\u010dkim i ekonomskim kontaktima, posve\u0107uje zna\u010dajnu pozornost i kulturnim kontaktima, koji su \u010desto igrali klju\u010dnu ulogu u povijesti odnosa izme\u0111u \u010de\u0161kih zemalja i jugoisto\u010dne Europe.<\/p>\n<p>\u010citatelji \u0107e se vjerojatno iznenaditi kad pro\u010ditaju koliko je \u010ceha tijekom stolje\u0107a doprinosilo kulturnom i gospodarskom boljitku jugoisto\u010dne Europe svojim razli\u010ditim aktivnostima te koji su u svome znanstvenom i novinarskom radu promicali razmjenu informacija o regiji i kod ku\u0107e i u inozemstvu.<\/p>\n<p>Hrvatsko izdanje knjige na engleskom jeziku objavljeno je u studenome 2019. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/nove-knjige\/czech-relations-with-the-nations-and-countries-of-southeastern-europe\/\">https:\/\/srednja-europa.hr\/nove-knjige\/czech-relations-with-the-nations-and-countries-of-southeastern-europe\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20652,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-20651","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/Czech-Relations.jpg?fit=415%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":20651,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Neuzeit mit Versp\u00e4tung&#8221; i godi\u0161njaka &#8220;Secularisation between the Adriatic and the Carpathians&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":20651,"position":1},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54318,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54318","url_meta":{"origin":20651,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige \u2013 Ladislav Fodroci, \u201eEpistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Kri\u017eevcima i Zavod za znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i umjetni\u010dki rad HAZU-a Koprivni\u010dko kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije pozivaju\u00a0 na predstavljanje knjige Ladislava Fodrocija, Epistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca. U predstavljanju sudjeluju: Tomislav Galovi\u0107,\u00a0autor predgovora; Martina Valec-Rebi\u0107,\u00a0urednica; te moderatorica, Renata Husinec. Predstavljanje knjige odr\u017eava se u \u010detvrtak, 25. lipnja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55368,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55368","url_meta":{"origin":20651,"position":3},"title":"Druga istra\u017eiva\u010dka radionica \u201cAkteri prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama\u201d u sklopu projekta \u201cIzme\u0111u znanja i neznanja: ideje, prakse i naslje\u0111e prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Druga istra\u017eiva\u010dka radionica HRZZ projekta LIGHT, naslova \u201cAkteri prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama\u201d, odr\u017eat \u0107e se 24. rujna 2026. u Konferencijskoj dvorani Instituta Ivo Pilar u Zagrebu. Kao pozvane predava\u010dice pridru\u017eit \u0107e nam se stru\u010dnjakinje s dugogodi\u0161njim iskustvom rada na epistolarnim zbirkama, prof. dr. sc. Karen Harvey (Sveu\u010dili\u0161te u Birminghamu) i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Druga-radionica.png?fit=1086%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Druga-radionica.png?fit=1086%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Druga-radionica.png?fit=1086%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Druga-radionica.png?fit=1086%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Druga-radionica.png?fit=1086%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55581,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55581","url_meta":{"origin":20651,"position":4},"title":"38. Knjiga Mediterana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna kulturna multimedijalna manifestacija posve\u0107ena knjizi koja okuplja brojne znanstvenike i knji\u017eevnike, nakladnike i kulturne ustanove odr\u017eat \u0107e se kao priredba 38. puta pod tradicionalnim nazivom Knjiga Mediterana od 4. od 9. listopada 2026. godine. Ove godine dva znanstvena skupa obilje\u017eavaju velike obljetnice: 800. obljetnicu smrti sv. Franje Asi\u0161kog (1226.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Knjiga-M.jpg?fit=487%2C363&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":20651,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20651","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20651"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20651\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20653,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20651\/revisions\/20653"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20652"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20651"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20651"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20651"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}