{"id":20644,"date":"2020-05-01T10:42:27","date_gmt":"2020-05-01T10:42:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20644"},"modified":"2020-05-01T10:42:27","modified_gmt":"2020-05-01T10:42:27","slug":"vivek-chibber-postkolonijalna-teorija-i-sablast-kapitala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20644","title":{"rendered":"Vivek Chibber, \u201cPostkolonijalna teorija i sablast kapitala\u201d"},"content":{"rendered":"

Vivek Chibber u knjizi \u201cPostkolonijalna teorija i sablast kapitala\u201d analizira kapitalizam kao sustav \u010dije su glavne odrednice socijalizacija rada i privatno prisvajanje vi\u0161ka vrijednosti te se suprotstavlja esencijalizaciji kulturnih i dru\u0161tvenih razlika izme\u0111u Istoka i Zapada obja\u0161njavaju\u0107i kako se kapitalizam mo\u017ee efikasno spojiti s razli\u010ditim dru\u0161tvenim i kulturnim institucijama.<\/p>\n

 <\/p>\n

O KNJIZI<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Ne postoji ni\u0161ta svojstveno zapadnoj kulturi \u0161to bi oblikovalo razvoj kapitalizma u pravcu izgradnje politi\u010dkih institucija kakve poznajemo. Te institucije, nadalje, same po sebi nisu obilje\u017eje nekog pravog kapitalizma. Dominacija kapitalizma kao na\u010dina proizvodnje u nekoj zemlji ne mjeri se stupnjem prosvje\u0107enosti elita te zemlje, demokratskim standardima ili postojanjem odre\u0111enih institucija i politi\u010dke kulture. Kapitalizam kao sustav proizvodnje mo\u017ee sasvim efikasno supostojati s religijskom dominacijom, neefikasnim pravosudnim sistemom ili kastinskim sustavom kao \u0161to je onaj u Indiji. Ni\u0161ta ga od navedenog ne \u010dini manje pravim, sve dok su prisutne glavne odrednice ekonomskog sustava, poput socijalizacije rada i privatnog prisvajanja vi\u0161ka vrijednosti. Vlasnici kapitala nisu ni\u0161ta manje autenti\u010dni ako u odre\u0111enoj zemlji kontrolu radni\u010dkog otpora obavljaju neke \u201czastarjele\u201d religijske institucije, a ne tripartitno gospodarsko-socijalno vije\u0107e. Sve te razlike plod su razli\u010ditih povijesnih putanja i ishoda politi\u010dkih borbi. Kao \u0161to Chibber nagla\u0161ava, dru\u0161tvene i kulturne razlike izme\u0111u Istoka i Zapada zaista su velike, no ne smijemo ih esencijalizirati.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na temelju ljudske prirode i potreba \u2013 pojmova koji su na zlu glasu u suvremenoj politi\u010dkoj teoriji, pa i dijelu marksisti\u010dke politi\u010dke teorije \u2013 te na primjerima kojima se koriste i sami teoreti\u010dari subalternih studija, Chibber pokazuje da tih razlika nema. Pobune na Istoku vo\u0111ene su istim motivima i interesima kao i one na Zapadu. To, naravno, ne zna\u010di da one nisu bile druk\u010dije kulturno oblikovane. Me\u0111utim, isticanje te kulturne \u201cambala\u017ee\u201d kao presudne, i neprepoznavanje kapaciteta za djelovanje na osnovi racionalnog interesa, ne predstavlja, prema Chibberu, isklju\u010divo teorijski propust. Radi se i o prili\u010dno opasnoj politi\u010dkoj pretpostavci.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u2014 Marko Kostani\u0107, iz predgovora<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

VIVEK CHIBBER predaje sociologiju na Sveu\u010dili\u0161tu New York. Suradnik je, izme\u0111u ostalog, \u010dasopisa Socialist Register, American Journal of Sociology, Boston Review i New Left Review. Za knjigu Locked in Place: State-Building and Late Industrialization in India 2005. godine dodijeljena mu je nagrada Barrington Moore.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Vivek Chibber – Postkolonijalna teorija i sablast kapitala<\/strong><\/p>\n

AUTOR: Vivek Chibber<\/p>\n

PREVELA: Karolina Hrga<\/p>\n

BIBLIOTEKA: Rad i misao<\/p>\n

JEZIK: hrvatski<\/p>\n

IZDAVA\u010cI: Jesenski i Turk, Drugo more<\/p>\n

GRAFI\u010cKI UREDNIK: Oleg \u0160uran<\/p>\n

GODINA IZDANJA: 2019.<\/p>\n

ISBN: 978-953-22275-6-7<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Biblioteka Rad i misao objavljuje naslove koji program Dopolavoro projekta Rijeka 2020 \u2013 Europska prijestolnica kulture smje\u0161taju u teorijski i istra\u017eiva\u010dki kontekst i pridonose razumijevanju rada u suvremenom dru\u0161tvu kroz razli\u010dite perspektive.<\/p>\n

 <\/p>\n

Biblioteka Rad i misao dio je programskog pravca Dopolavoro projekta Rijeka 2020 \u2013 Europska prijestolnica kulture. Programski pravac Dopolavoro Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020 financiran je sredstvima Ministarstva kulture RH, Primorsko-goranske \u017eupanije i Grada Rijeke.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/drugo-more.hr\/vivek-chibber\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20645,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-20644","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/postkolonijalna-teorija-i-sablast-kapitala.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54612,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54612","url_meta":{"origin":20644,"position":0},"title":"Kristina Palokaj Perkola, \u201eThe Outlines of a Social History of Music in Kosovo, 1945\u00a0\u00a0to 2020\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Kristina Palokaj Perkola u knjizi The Outlines of a Social History of Music in Kosovo, 1945\u00a0\u00a0to 2020 donosi prvi cjelovit prikaz dru\u0161tvene povijesti glazbe na Kosovu od 1945. do 2020. godine, istra\u017euju\u0107i razvoj glazbenog \u017eivota, institucija i skladateljskog stvarala\u0161tva u njihovu povijesnom i dru\u0161tvenom kontekstu. O knjizi Knjiga Kristine\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":20644,"position":1},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54306,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54306","url_meta":{"origin":20644,"position":2},"title":"\u201eDr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201c (Zagreb: Fraktura, 2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi\u00a0Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.,\u00a0Snje\u017eana Banovi\u0107 precizno rekonstruira djelovanje zagreba\u010dkog kazali\u0161ta u razdoblju NDH, pokazuju\u0107i kako se kulturna politika, represija i osobne sudbine isprepli\u0107u u jednoj mra\u010dnoj povijesnoj epohi.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55050,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55050","url_meta":{"origin":20644,"position":3},"title":"Francesca Albanese, “Kad svijet spava”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon srpskog izdanja na koje smo prethodno uputili, objavljeno je i hrvatsko izdanje knjige Francesce Albanese, posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava na okupiranom palestinskom teritoriju. Duh mjesta \u2013 genius loci \u2013 \u010dine ljudi i njihove pri\u010de, a Palestina je mjesto gdje se povijest i svakodnevni \u017eivot sudaraju rijetko\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54893","url_meta":{"origin":20644,"position":4},"title":"Jasen Boko, “Tragovima Odiseja” – 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje hit-putopisa donosi nova saznanja o tome kako se nesta\u0161ni Penelopin suprug izgubio u Jadranu. Tragovima Odiseja \u2013 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje Prvo izdanje putopisa Tragovima Odiseja \u2013 Kontroverzni putopis o lutanju gr\u010dkog junaka Jadranom Jasena Boke izi\u0161lo je 2012. i odmah osvojilo \u010ditatelje i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54373,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54373","url_meta":{"origin":20644,"position":5},"title":"Pierre Charbonnier \u2013 \u201eObilje i sloboda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Pierre Charbonnier autor je knjige Obilje i sloboda, koju je na hrvatski jezik prevela Milena Ostoji\u0107. Charbonnier je u knjizi analizirao povezanost modernih politi\u010dkih ideja s poimanjem prirode i okoli\u0161a te na koji na\u010din klimatske promjene mijenjaju temelje suvremenih demokratskih i emancipacijskih projekata.\u00a0 O knjizi:\u00a0 U obliku maestralnog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20644","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20644"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20644\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20646,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20644\/revisions\/20646"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20645"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20644"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20644"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20644"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}