{"id":20641,"date":"2020-05-01T10:33:19","date_gmt":"2020-05-01T10:33:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20641"},"modified":"2020-05-01T10:44:49","modified_gmt":"2020-05-01T10:44:49","slug":"nick-srnicek-alex-williams-postkapitalizam-i-svijet-bez-rada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20641","title":{"rendered":"Nick Srnicek, Alex Williams, \u201cPostkapitalizam i svijet bez rada\u201d"},"content":{"rendered":"

U knjizi \u201cPostkapitalizam i svijet bez rada\u201d, autori Nick Srnicek (CA) i Alex Williams (UK) bave se pitanjem kako oblikovati svoju budu\u0107nost danas kada se smjenjuju krize, a politika vene i uzmi\u010de pred tehnolo\u0161kim, ekonomskim i socijalnim promjenama. Knjiga nudi dijagnozu o tome kako smo i za\u0161to izgubili sposobnost stvaranja bolje budu\u0107nosti i nudi pogled na alternativnu politiku, onu koja \u017eeli oblikovati budu\u0107nost i stvoriti moderniji svijet od ovoga koji kapitalizam dopu\u0161ta.<\/p>\n

 <\/p>\n

O KNJIZI<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Neoliberalizam ne funkcionira. Prora\u010dunska \u0161tednja natjerala je milijune u siroma\u0161tvo, i jo\u0161 mnoge druge u prekarni rad, a ljevica pritom ostaje zarobljena u jalove politi\u010dke prakse koje ne nude rje\u0161enja. \u201cPostkapitalizam i svijet bez rada\u201d je novi manifest za \u017eivot nakon kapitalizma. Nasuprot smu\u0161enom shva\u0107anju na\u0161eg visokotehnolo\u0161kog svijeta, koji dijele i ljevica i desnica, u ovoj se knjizi tvrdi da je mogu\u0107e ponovno pokrenuti emancipacijske potencijale na\u0161ega dru\u0161tva. Umjesto da od budu\u0107nosti bje\u017ee, Nick Srnicek i Alex Williams zahtijevaju postkapitalisti\u010dku ekonomiju koja \u0107e biti u stanju pomicati standarde, osloboditi \u010dovje\u010danstvo od rada i razvijati tehnologije koje pro\u0161iruju na\u0161e slobode.<\/p>\n

 <\/p>\n

Autori u knjizi tvrde kako je glavni problem politi\u010dkoga mi\u0161ljenja danas potpuna \u201eparaliza politi\u010dkog imaginarija\u201c. Dok je kroz najve\u0107i dio dvadesetoga stolje\u0107a lijeva politi\u010dka misao zami\u0161ljala razli\u010dite vizije bolje (postkapitalisti\u010dke) budu\u0107nosti, suvremena je ljevica u potpunosti napustila takve konstruktivne ambicije i zadovoljava se razvijanjem lokalnih oblika otpora pojedinim \u010dvori\u0161tima globalnog neoliberalizma.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rezultat je to dana\u0161njega lijevo-politi\u010dkog \u201ezdravog razuma\u201c kojega Srnicek i Williams ozna\u010davaju terminom \u201epu\u010dka politika\u201c, a koji podrazumijeva \u201efeti\u0161izaciju lokalnih prostora, izravnih akcija, prolaznih gesti i partikularizme svih vrsta\u201c. Nasuprot tome, Srnicek i Williams razla\u017eu svoju alternativnu politi\u010dku viziju koja reafirmira modernisti\u010dke ambicije ljevice te za svoj cilj postavlja ostvarivanje \u201euniverzalnog prosperiteta i emancipacije\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

*\u00a0\u00a0 *\u00a0\u00a0 *<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cPostkapitalizam i svijet bez rada\u201d je manifest, ali i poziv urbanoj ljevici da se sabere i kona\u010dno po\u010dne razmi\u0161ljati o tome \u0161to joj je \u010diniti.<\/p>\n

\u2014 Los Angeles Review of Books<\/p>\n

 <\/p>\n

NICK SRNICEK je kanadski pisac i akademik. Trenutno predaje digitalnu ekonomiju na Odjelu za digitalne humanisti\u010dke znanosti, King\u2019s College London. Srnicek je povezan s politi\u010dkom teorijom akcelerizma i post-oskudnom ekonomijom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Alex Williams je britanski sociolog. Predaje na Sveu\u010dili\u0161tu City University u Londonu. Uz \u201cPostkapitalizam\u201d, objavio je i knjige \u201cHegemony now\u201d (Verso), te \u201cPolitical Hegemony and Social Complexity\u201d (Palgrave Macmillan).<\/p>\n

 <\/p>\n

Postkapitalizam i svijet bez rada<\/strong><\/p>\n

AUTORI: Nick Srnicek i Alex Williams<\/p>\n

BIBLIOTEKA: Rad i misao<\/p>\n

JEZIK: hrvatski<\/p>\n

IZDAVA\u010cI: Jesenski i Turk, Drugo more<\/p>\n

PRIJEVOD: Mira Gregov<\/p>\n

GRAFI\u010cKI UREDNIK: Oleg \u0160uran<\/p>\n

GODINA IZDANJA: 2020.<\/p>\n

ISBN: 978-953-22290-1-1<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Biblioteka Rad i misao objavljuje naslove koji program Dopolavoro projekta Rijeka 2020 \u2013 Europska prijestolnica kulture smje\u0161taju u teorijski i istra\u017eiva\u010dki kontekst i pridonose razumijevanju rada u suvremenom dru\u0161tvu kroz razli\u010dite perspektive.<\/p>\n

 <\/p>\n

Biblioteka Rad i misao dio je programskog pravca Dopolavoro projekta Rijeka 2020 \u2013 Europska prijestolnica kulture. Programski pravac Dopolavoro Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020 financiran je sredstvima Ministarstva kulture RH, Primorsko-goranske \u017eupanije i Grada Rijeke.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/drugo-more.hr\/nick-srnicek-alex-williams\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20642,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-20641","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/postkapitalizam-i-svijet-bez-rada.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":20641,"position":0},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 “Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":20641,"position":1},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":20641,"position":2},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":20641,"position":3},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53074,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53074","url_meta":{"origin":20641,"position":4},"title":"Predstavljanje zbornika znanstvenih radova “Romantizam Stanka Vraza”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na predstavljanje zbornika znanstvenih radova Romantizam Stanka Vraza\u00a0(ur. Marina Protrka \u0160timec, FFPress, POU Samobor, 2026) koje \u0107e se odr\u017eati 14. svibnja 2026. u\u00a018 sati u Booksi (Marti\u0107eva ul. 14d, Zagreb). O knjizi \u0107e govoriti: Jelena Vojvoda (POU Samobor) Andrea Milanko (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) Ana Tomljenovi\u0107\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53989,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53989","url_meta":{"origin":20641,"position":5},"title":"Umro Edgar Morin","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 104. godini umro je istaknuti francuski intelektualac Edgar Morin (1921-2026), \u010dija su mnoga djela prevedena na hrvatski jezik, primjerice \"Kako izi\u0107i iz XX stolje\u0107a\", \"Misliti Europu\", \"Moderni svijet i \u017eidovsko pitanje\", \"Europska kultura i europsko barbarstvo\" i niz drugih. Obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12372726 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/umro-je-utjecajni-francuski-filozof-edgar-morin\/2797588.aspx https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/ostalo-kultura\/francuski-filozof-i-sociolog-edgar-morin-bio-je-advokat-boljeg-drustva\/?meta_refresh=true https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/umro-edgar-morin-legendarni-francuski-filozof-i-jedan-od-najvecih-mislilaca-20-stoljeca-20260530 https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/preminuo-edgar-morin-tvorac-kompleksne-misli-15713581 https:\/\/www.portalnovosti.com\/in-memoriam-edgar-morin-i-u-potpunoj-nemoci-preostaje-borba https:\/\/bibliotekaxxvek.com\/edgar-moren-1921-1926\/","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20641","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20641"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20641\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20647,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20641\/revisions\/20647"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20642"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}